odredbe tog Zakona o učincima izvanbračnezajednice primjenjuju na životnu zajednicu neudane žene i neoženjenog muškarca koja traje najmanje tri godine ili kraće ako je u njoj rođeno zajedničko dijete. Učinci takve izvanbračnezajednice prema OBZ-u sadržani su u njegovim odredbama čl. 222. – 225. koje ... .
Naime, prema cit. odredbi čl. 8. st. 2. ZN-a izvanbračnomzajednicom u smislu tog Zakona smatra se životna zajednica neudane žene i neoženjenog muškarca ... konkretnom slučaju izvanbračnazajednica prestala smrću pok. Z., da li je pravnom standardu o trajanju izvanbračnezajednice kroz „dulje vrijeme“ u konkretnom
„Prvostupanjski sud je zaključio da u razdoblju od 1999. do 2008. godine između parničnih stranaka nije postojala izvanbračnazajednica, a svoju ... na navedeno, ovaj sud smatra pravilno utvrđenom spornu a odlučnu činjenicu nepostojanja izvanbračnezajednice stranaka u kritičnom razdoblju.
Naime, nije sporno da su stranke počevši do 1999. godine bile u izvanbračnoj ljubavnoj vezi. Međutim, izvanbračnazajednica pretpostavlja životnu zajednicu ... postojanja određenih kvaliteta da bi određena veza mogla biti kvalificirana kao izvanbračnazajednica. Što se tiče žalbenih navoda vezanih uz tvrdnje
spornog pitanja postojanja izvanbračnezajednice tužiteljice i pok. ostavitelja u zasebnom postupku, podvodeći isti pod statusne sporove za koje smatra da ... parničnog postupka iz čl.354. st.1 u vezi 213.st.1 toč.1 ZPP-a. Glede zasebnog rješavanja sporne činjenice postojanja izvanbračnezajednice valja istaći da ne postoji poseban propis koji bi sudu nalagao da o postojanju, u konkretnom slučaju izvanbračnezajednice tužiteljice i pok. ostavitelja, treba voditi posebnu parnicu, jer da se radi o statusnom sporu. Prije svega Obiteljski zakon osim pretpostavki za postojanje izvanbračnezajednice kao i njezinih učinaka (čl.3
„Nakon provedenog dokaznog postupka je prvostupanjski sud utvrdio da su sredstva kredita utrošena za potrebe izvanbračnezajednice i to za plaćanje ... izvanbračnezajednice.
Budući da su sredstva kredita utrošena na podmirivanje zajedničkih potreba stranaka, stav je prvostupanjskog suda da je tuženik dužan tužiteljici vratiti ½ dijela iznosa kojeg je tužiteljica platila na ime otplate kredita nakon prestanka izvanbračnezajednice.
Na to činjenično stanje je ... kredita čija su sredstva utrošena za podmirenje troškova zajedničkog života stranaka tijekom trajanja izvanbračnezajednice.“
izvanbračnog druga i time statusa zakonskog nasljednika pok. N. M. u smislu odredbe čl. 8 ZN-a u svezi s čl. 3. ObZ-a pri čemu valja ukazati da Zakon o braku i porodičnim odnosima (NN.11/78; 47/89; 51/89 i 59/90 - dalje ZBPO) doista nije sadržavao odredbu o izvanbračnojzajednici kao zajednici života neoženjenog muškarca i neudane žene no za ovaj sud nije dvojbeno da činjenica egzistiranja formalne bračne zajednice isključuje istodobno postojanja izvanbračnezajednice koja bi što se tiče prava izvanbračnog druga koji je formalno u braku, na zakonsko nasljeđivanje izvanbračnog partnera bila izjednačena s bračnom
"U odnosu na žalbene navode prvotuženika i drugotuženice kojima osporavaju postojanje izvanbračnezajednice između tužiteljice i T. Š. u vrijeme izgradnje kuće 1977. pa do zaključenja braka 1983., valja reći da kada se radi o zakonom priznatoj izvanbračnojzajednici sa uspostavljenim režimom zajedničke imovine, potrebna je volja tih osoba u takvoj zajednici da međusobno uspostave takve odnose koji odgovaraju odnosima u braku i da je ta zajednica trajala duže vrijeme. U okolnostima konkretnog slučaja između tužiteljice i T. Š. je postojala volja za uspostavljenjem izvanbračnih odnosa, ali zbog objektivne
„Definicija izvanbračnezajednice iz OBZ-a novija je i preciznija zakonska odredba i definicija u odnosu na definiciju iz ZN-a (čl. 8. st.2. ZN-a), pa prema načelu lex posterior derogat legi priopri, ta je definicija općeprihvaćena u praksi kod određivanja smatra li se neka zajednicaizvanbračnom. U svakom slučaju da bi neka izvanbračnazajednica imala potrebnu kvalitetu u smislu ZN-a u smislu odredbi čl.8. i 9. ZN-a, mora se raditi o određenom ... činjenice da drugovi izvanbračnezajednice (i) žive odvojeno (ne na zajedničkoj adresi) nije od odlučnog značenja, kao što je i stajalište Vrhovnog suda
ekonomsku i emocionalnu zajednicu koja je trajala sve do smrti pokojnog B. J.. 14. Prema tome, nedvojbeno je da je između predlagateljice i pokojnog B. J. postojala i nakon njihovog razvoda zajednica života sadržajno ista bračnoj zajednici, budući da je očito da je između izvanbračnih drugova postojalo ... odnose u braku, što znači da je izvanbračnazajednica osim u emocionalnom smislu ispunjavala preduvjete i u voljnom i u ekonomskom smislu za izjednačavanje ... nakon dugogodišnje bračne, i izvanbračnazajednica koja je trajala od 2020. godine sve do njegove smrti, a koja je bila jednaka bračnoj, sukladno
“15. Odredbom čl. 8. st. 2. ZN propisano je da na temelju zakona ostavitelja nasljeđuje i njegov izvanbračni drug koji je u pravu nasljeđivanja izjednačen s bračnim. Izvanbračnomzajednicom u smislu ovoga Zakona smatra se životna zajednica neudane žene i neoženjenog muškarca koja je trajala dulje vrijeme, a prestala ostaviteljevom smrću, pod uvjetom da su bile ispunjene pretpostavke koje se traže za valjanost braka. 16. Obzirom da je sud prvog stupnja iz prethodno navedenih razloga pravilno zaključio da između tužiteljice i pok. Lj. M. nije postojala izvanbračnazajednica utemeljena na odredbi čl
u kojem se utvrđuje izvanbračnazajednica ne može biti H. z. z. m jer se status izvanbračnezajednice ne utvrđuje u odnosu na javnopravno tijelo koje provodi određeni postupak, već se status izvanbračnezajednice i eventualna prava koja iz toga stranka stječe, utvrđuju u odnosu na osobe koje imaju ... protustranka ne utječe na utvrđenja suda prvog stupnja da A. F. i M. K. u vrijeme smrti nisu bili u izvanbračnojzajednici."
... "11. Što se tiče tvrdnje M. K. da je ona utvrđena izvanbračnom suprugom A. F. rješenjem Općinskog suda u K. Stalna služba u Đ. poslovni broj R1 Ob-4
pravnom standardu duljeg trajanja izvanbračnezajednice u smislu čl. 8. ZN-a.
No suprotno svim žalbenim navodima tužiteljice, njihova veza nije udovoljavala pretpostavkama i kriterijima izvanbračnezajednice koja se u odnosu na bračnu zajednicu razlikuje samo u nedostatku formalno sklopljenog braka, a osnovom kojeg statusa bi tužiteljica kao izvanbračni drug ostvarila pravo zakonskog nasljeđivanja iza pok. J. V., jer nije imala potrebnu emotivnu
/19, 47/20 - dalje: ObZ) izvanbračnazajednica je zajednica neudane žene i neoženjenog muškaraca. 6.4. R. K., osim izjave Lj. Č., nije naveo je li brak ... stoga ispunjeni uvjete po članku 11. stavku 1. ObZ-a za postojanje izvanbračnezajednice između njega i ostaviteljice, po ocjeni ovoga suda, R. K. trebalo je uputiti na parnicu protiv S. Č., radi utvrđenja da je postojala izvanbračnazajednica između njega i ostaviteljice i da je on stoga nasljednik
“12.1. Dakle, odnos predlagateljice kao izvanbračne supruge ostavitelja, u ostavinskom postupku iza pokojnog M. N. utvrđen je samo za potrebe tog ostavinskog postupka, kao prethodno pitanje radi utvrđivanja tko je njegov nasljednik, pa odnos predlagateljice i ostavitelja, kako ga je utvrdio javni bilježnik kao sudski povjerenik u skladu sa njegovim zakonskim ovlaštenjima, ima učinak samo u tom ostavinskom postupku. “13. Status izvanbračnezajednice predlagateljice i M. N. potrebno je u smislu čl. 22. st. 3. ZMO, za potrebe ostvarivanja prava na obiteljsku mirovinu, utvrditi u posebnom izvanparničnom postupku u
" broj 116/03., 17/04., 107/07., 57/11., 61/11., 25/13., 5/15., u daljnjem tekstu: ObZ) utvrđuje nepostojanje izvanbračnezajednice prednika tužitelja ... njihovoj ukupnosti, za ocjenu svakog provedenog dokaza sud je dao valjano obrazloženje. Bez uspjeha se prigovara da je izvanbračnazajednica postojala, a da ... život sa D. nema takav karakter da se može smatrati izvanbračnomzajednicom. Posebno se bez uspjeha prigovara utvrđenju suda da bi prednik tužitelja živio ... njezinom stanu. Nije od značaja niti eventualno sudjelovanje u troškovima pogreba Đ. jer se time ne dokazuje postojanje izvanbračnezajednice. Na pravilnost
na temelju kojih bi trebalo zaključiti da je ova izvanbračnazajednica prestala znatno prije smrti ostaviteljice. Naime, odredbom čl. 222. st. 1 ... spornih činjeničnih tvrdnji žalitelja na temelju kojih bi trebalo zaključiti da izvanbračnazajednica nije postojala. Neosnovana je i žalbena tvrdnja da iz ... , proizlazi da u trenutku smrti ona nije bila u izvanbračnojzajednici, te da temeljem čl. 222. st. 4 ZN-a nije bilo mjesta upućivanju stranaka na parnicu, jer ... smrti ostaviteljica nije bila u braku, ali ne i da nije bila u izvanbračnojzajednici. Odredbom čl. 8. st. 2. ZN-a je izvanbračnazajednica definirana kao
situaciji sporne činjenice o postojanju izvanbračnezajednice, a kako činjenice ostavinski sud ne utvrđuje u ostavinskom postupku, pravilno je prvostupanjski
. st. 3. ZMO koja se ima primijeniti u vezi odredbe čl. 11. st. 1. ObZ, sukladno kojoj se odredbe ObZ o učincima izvanbračnezajednice primjenjuju na životnu zajednicu neudate žene i neoženjenog muškarca koja traje najmanje 3 godine, dok prema odredbi čl. 11. st. 2. ObZ izvanbračnazajednica koja ... postupka utvrđenja izvanbračnezajednice o čemu se odlučuje u ovom postupku. 8. Slijedom iznijetog je pobijano prvostupanjsko rješenje doneseno pogrešnom primjenom materijalnog prava, uslijed koje je činjenično stanje nepotpuno utvrđeno jer se status izvanbračnezajednice utvrđuje isključivo u izvanparničnom
"11. Izreka prvostupanjskog rješenja je stoga razumljiva i ne proturječi sama sebi ili razlozima odluke, tim više što je posve jasno i kako je stranka N. C. mogao biti upućen na parnicu samo radi utvrđivanja postojanja izvanbračnezajednice, dok su njegovu eventualnu nedostojnost za nasljeđivanje ... (jer neki nasljednici osporavaju činjenice postojanja izvanbračnezajednice)."
... pokojne S. L. te stranku N. C., koji tvrdi da je izvanbračni suprug ostaviteljice, uputio na parnicu u smislu članaka 222. stavka 1. i stavka 2. točke 1. te
postupku Z. S. izjavio da je on živio s ostaviteljicom u izvanbračnojzajednici te da je kao vanbračni drug pozvan na zakonsko nasljeđivanje, a da su ostali nasljednici osporili da bi on živio u izvanbračnojzajednici sa ostaviteljicom, da su stoga između stranaka sporne činjenice od kojih ovisi pravo Z. S. na
“14. Ostavinsko rješenje i odnos između predlagatelja i pok. M. P. utvrđen je za potrebe tog postupka, a radi utvrđenja prethodnog pitanja o tome tko je nasljednik pok. M. P., pa to rješenje ima učinak u ostavinskom postupku. 15. Status izvanbračnezajednice predlagatelja i pok. M. P. je potrebno ... , u kojem će nadležni sud odlučivati o postojanju izvanbračnezajednice, odnosno eventualna prava koja pripadaju u odnosu na osobu koja je umrla. 16 ... predložene dokaze radi utvrđenja izvanbračnezajednice predlagatelja i pok. M. P., a koje je predlagatelj predložio u svom prijedlogu, te po provedenim
utvrđeno postojanje izvanbračnezajednice između M. K. i ostavitelja donijeto u za to mjerodavnom postupku, odlučio kao u izreci rješenja o nasljeđivanju. 7. Žalitelj u žalbi u bitnom navodi da citirano rješenje Općinskog građanskog suda u Z. kojim je utvrđeno postojanje izvanbračnezajednice između M. K. i ostavitelja nije donijeto u mjerodavnom postupku i da sud na temelju tog rješenja nije mogao zaključiti da je M. K. izvanbračna supruga ostavitelja, već da je sud u takvim okolnostima trebao odrediti prekid ostavinskog postupka i stranku uputiti na parnicu radi utvrđenja je li M. K. izvanbračna supruga
, prvostupanjski sud je na temelju ocjene provedenih dokaza pravilno zaključio da je spornu nekretninu tužitelj na početku njihove izvanbračnezajednice darovao ... , radi se o nekretnini koja je stečena za vrijeme trajanja izvanbračnezajednice stranaka, međutim, tužitelj je navedenu nekretninu darovao tuženoj ... prihvaća.
Kako je tužena predmetnu nekretninu stekla darovanjem za vrijeme trajanja izvanbračnezajednice, radi se o njezinoj vlastitoj imovini, a ne o imovini koju su izvanbračni drugovi stekli radom za vrijeme trajanja te zajednice. Točno je da u smislu odredbe čl. 258. Obiteljskog zakona izvanbračna
„Pravilan je zaključak nižestupanjskih sudova da je zastarni rok počeo teći prvog dana nakon prodaje nekretnine, tj. 1. listopada 1993., jer tuženik do tog trenutka još uvijek nije stekao predmetnu nekretninu, već je do toga došlo trenutkom prodaje iste kada je tuženik zadržao cjelokupni iznos kupoprodajne cijene, te time stekao i onaj iznos koji je pripao tužiteljici kao imovina stečena radom između njih za vrijeme trajanja izvanbračnezajednice.
Dakle, momentom prodaje predmetne nekretnine koja je stečena između stranaka radom za vrijeme trajanja izvanbračnezajednice i zadržavanjem cijelog iznosa
i izvanbračnazajednica, pa da su ispunjene pretpostavke iz čl. 3. Obiteljskog zakona ("Narodne novine", br: 116/03, 17/04, 136/04 i 107/07 - dalje: ObZ). Odredbom čl. 3. ObZ-a propisano je da se odredbe tog Zakona o učincima izvanbračnezajednice primjenjuju na životnu zajednicu neudane žene i neoženjenog ... , posvojenje, skrbništvo, učinci izvanbračnezajednice žene i muškarca, te postupci nadležnih tijela u svezi s obiteljskim odnosima i skrbništvom kako je to ... postojanja izvanbračnezajednice i zahtjeva upravo radi ostvarenja svojih prava prema tom Zakonu, odnosno prava na mirovinu po pok. P.U.. Odredbom čl. 21. st
. pa sve do njegove smrti u svibnju 1989.g., ali da to nije bila izvanbračnazajednica, niti je to mogla biti, jer je za svo to vrijeme, sve do smrti L.F ... navedenog stajališta, jer je za postojanje izvanbračnezajednice prema tada važećem Zakonu o braku i porodičnim odnosima (NN 11/78, 45/89 i 59/90) pravno irelevantno da li se jedan od izvanbračnih drugova još uvijek nalazi formalno u bračnoj zajednici ili ne.
Stoga je sud prvog stupnja, a obzirom na istaknutu ... zajednice života tužiteljice i pok. F.L., te pod pretpostavkom postojanja izvanbračnezajednice spor raspraviti kao imovinske odnose izvanbračnih drugova.“
nego je izvanbračnazajednica parničnih stranaka zasnovana te stoga predstavlja njegovu vlastitu imovinu u smislu čl.249. st.2. Obiteljskog zakona i bez ... , već bili u izvanbračnojzajednici.
Isti karakter ima porez koji je tuženiku zbog uplaćenog poreza na otpremninu vraćen u 2004.g. i zbog čega je tim ... štedionice platio iz svoje plaće te da su stečena radom za vrijeme trajanja izvanbračnezajednice.“
nesrodna V. G. iz Z., D. 17, prijavila kao izvanbračna supruga ostavitelja navodeći da je s ostaviteljem živjela na adresi Z., A. M. D. 10. Zakonski nasljednici brat i nećak ostavitelja osporili su postojanje izvanbračnezajednice ostavitelja s V. G. . Sud prvog stupnja je zaključio da žaliteljica nije dokazala dva potrebna uvjeta za dokazivanje postojanja izvanbračnezajednice, a to je da je živjela zajedno s pok. M. B. kao neudana žena i na istoj adresi ... o nasljeđivanju dostavljeno (list 102 spisa). V. G. je tijekom postupka istaknula da je izvanbračna supruga ostavitelja pa prema tome i zahtjev za nasljedstvo čime
. Zaključno je u žalbama navedeno da je prvostupanjski sud primjenom čl. 225. st. 1. ZN-a u parnicu, radi utvrđenja postojanja izvanbračnezajednice, trebao uputiti A.... T...., koja tvrdi da je između nje i ostavitelja postojala izvanbračnazajednica, budući da je upravo takvo pravo A... T.... manje vjerojatno ... bračnim, međutim, u odnosu na koju izvanbračnuzajednicu postojanje koje je propisano pod uvjetom ispunjenja zakonskih pretpostavki iz čl. 8. st. 2. ZN-a. Obzirom da su citiranom zakonskom odredbom propisane pretpostavke na temelju kojih se može utvrditi da je određena životna zajednicaizvanbračnazajednica
situaciji pravilno žaliteljicu uputio na parnicu u kojoj tek treba dokazati ispunjenost potrebnih pretpostavki da se određena životna zajednica može smatrati izvanbračnomzajednicom, jer to u pravilu nije moguće utvrditi u ostavinskom postupku, budući da je to izvanparnični postupak. Stoga ostavinski sud upućuje ... žaliteljice manje vjerojatno od prava zakonskih nasljednica. Naime, kad postoji spor o tome je li netko izvanbračni drug ostavitelja ili nije, tada je pravo
drugova za vrijeme trajanja izvanbračnezajednice, niti potječe iz te imovine.
Naime, prema utvrđenjima nižestupanjskih sudova proizlazi da je na predmetnoj nekretnini prije početka izvanbračnezajednice sagrađena kuća i to na način da je kuća prije početka izvanbračnezajednice stavljena pod krov, zatim ... .
Okolnost da je tužiteljica zajedno s pokojnim prednikom tuženika dovršavala predmetnu kuću za vrijeme izvanbračnezajednice (od 1997. pa do njegove smrti) na ... „Sporno je u ovoj fazi postupka predstavlja li predmetna nekretnina izvanbračnu stečevinu tužiteljice i pokojnog prednika tuženika S.G. u smislu čl
„Iz gore navedenih činjeničnih utvrđenja jasno proizlazi da je prednik tuženika stekao vlasništvo na predmetnoj nekretnini prije početka izvanbračnezajednice s tužiteljicom, te je na predmetnoj nekretnini prije početka izvanbračnezajednice sagrađena kuća i to na način da je kuća bila stavljena pod krov ... za elektroinstalaciju. Isto tako sud prvog stupnja je utvrdio da su pok. G.S. i tužiteljica 1997. godine dovršavali predmetnu kuću, za vrijeme trajanja izvanbračne ... . Obzirom na gore navedeno očito je da tužiteljica nije mogla steći suvlasništvo na predmetnoj nekretnini, a na ime izvanbračne stečevine, budući da i čl. 156
života stranaka u izvanbračnojzajednici, budući da je tužitelj u to vrijeme živio u bračnoj zajednici sa svojom ženom, od koje se nije imao namjeru ... „Uz činjenicu da je tužitelj u vrijeme trajanja svog braka, sa svojom sada pok. ženom, održavao i vezu s tuženicom, nisu ostvarene zakonske pretpostavke da bi izvanbračna (ili samo emotivna) veza tužitelja i tuženice rezultirala zakonskom posljedicom, prema kojoj se stvari stečene u takvoj vezi ... izvanbračne veze, za vrijeme trajanja braka jednog iz takve veze ne mogu nastati imovinski odnosi na principima stjecanja bračne imovine (ne može doći do
„Odredbom čl. 1101. st. 1. ZOO-a određeno je da u slučaju smrti neke osobe pravo na pravičnu novčanu naknadu neimovinske štete imaju članovi njegove uže obitelji (bračni drug, djeca i roditelji). Stavkom 2. istog članka određeno je da se takva naknada može dosuditi i braći i sestrama, djedovima i bakama, unučadi te izvanbračnom drugu, ako je između njih i umrlog postojala trajnija zajednica života. Saslušani tužitelji Lj. K. i S. K. te zakonske ... mldb. L. V. i A. V. Međutim, povremeno posjećivanje i boravak unučadi kroz ljetne praznike kod djeda u Š. ne može se smatrati trajnijom zajednicom života
naknada neimovinske štete u slučaju smrti neke osobe može se dosuditi braći i sestrama, djedovima i bakama, unučadi te izvanbračnom drugu, ako je između njih i umrlog odnosno ozlijeđenog postojala trajnija zajednica života. Dakle, unuci imaju pravo na naknadu neimovinske štete isključivo uz uvjet da je postojala trajnija zajednica života. Postojanje takve zajednice ne može se utvrditi jedino uvidom u podatke o prebivalištu, kako to pogrešno smatra prvostupanjski sud. Činjenica boravišta na istoj adresi ne mora nužno značiti i postojanje trajnije zajednice života, koja predstavlja zajednicu u kojoj postoji
pokretanje ostavinskog postupka iza smrti ostaviteljice, niti u njemu sudjelovati. Naime, žalitelj sam navodi da je izvanbračnazajednica njega i ostaviteljice ... , žalitelj u ovom ostavinskom postupku, kao bivši izvanbračni suprug ostaviteljice, nema status nasljednika niti predstavlja stranku u ovom postupku u smislu
“8. Međutim, osnovano predlagateljica u podnesenoj žalbi ističe da činjenično stanje nije potpuno i pravilno utvrđeno prilikom donošenja pobijanog prvostupanjskog rješenja pod točkom II. izreke kojom je odbačen prijedlog radi utvrđivanja izvanbračnezajednice u odnosu na 2. protustranku B. M. i 3. protustranku M. M. M.. Naime, ovaj drugostupanjski sud ne smatra prihvatljivim obrazloženje prvostupanjskog suda kako predlagateljica nema pravni interes za vođenje ovog izvanparničnog postupka protiv 2. i 3. protustranke, jer je njezin status kao izvanbračne supruge već prethodno utvrđen rješenjem
38
U-III/517/2002; 24.11.2004 · Sudske odluke Ustavnog suda RH
. Drugostupanjski sud je odbio zahtjev tužiteljice (podnositeljice ustavne tužbe) da se utvrdi da je izvanbračnazajednica između podnositeljice i I. K. proizvela sve učinke braka, te da se ima izvanbračnazajednica izjednačiti s bračnom, što će se upisati u matičnim knjigama nadležnog ureda s danom 10. travnja 1999. godine. Preinačenom prvostupanjskom presudom bilo je utvrđeno da je izvanbračnazajednica između podnositeljice i I. K. proizvela sve učinke braka, te da se ima izvanbračnazajednica izjednačiti s bračnom, što će se upisati u matičnim knjigma nadležnog ureda s danom 10. travnja 1999. godine. 2
39
U-III/2287/2017; 14.11.2018 · Sudske odluke Ustavnog suda RH
podnositeljica je sa svojim pokojnim suprugom, korisnikom mirovine, živjela petnaest godina u izvanbračnojzajednici sve do njegove smrti 29. listopada 2007. Izvanbračnazajednica utvrđena je rješenjem Općinskog suda u Rijeci broj: R10-105/10 od 1. lipnja 2010. Podnositeljica je 18. rujna 2015. podnijela zahtjev ... mirovinu s obzirom da izvanbračni drug stječe pravo na obiteljsku mirovinu uz uvjet da je izvanbračnazajednica postojala najranije na dan 28. ožujka 2008 ... ("Narodne novine" broj 35/08.; u daljnjem tekstu: ZIDZOMO/08) te da je utvrđivanje statusa izvanbračnezajednice bespredmetno. U istom rješenju od 18. lipnja
prijedlog podnositeljice na utvrđenje postojanja izvanbračnezajednice između nje i pok. N. M. Podnositeljica u ustavnoj tužbi navodi da su joj osporenim ... prijedlog kojim je tražila utvrđenje postojanja izvanbračnezajednice između nje i pok. N. M. zaključno do njegove smrti, odnosno 16. prosinca 2007. Općinski sud usvojio je prijedlog podnositeljice te je utvrdio postojanje izvanbračnezajednice do zaključno 16. prosinca 2007. Protiv prvostupanjskog rješenja ... prvostupanjski sud pogrešno utvrdio činjenično stanje kada je utvrdio da izvanbračnazajednica predlagateljice Z. Š. i pok. N. B. M. nije prestala. Naime, upravo
41
U-III/2468/2011; 30.10.2014 · Sudske odluke Ustavnog suda RH
. listopada 2008.) sačinio pismenu oporuku kojom je svoje nekretnine ostavio podnositeljici (s kojom je živio u izvanbračnojzajednici); - da pokretnine (među kojima i osobno vozilo marke "Mazda") nisu obuhvaćene oporukom; - da je podnositeljica s ostaviteljem živjela u izvanbračnojzajednici od 2005. godine do ... 19.11.2008. godine iz čega je razvidno da bi izvanbračnazajednica ukoliko je postojala između pokojnog T. B. i J. U. trajala manje od godinu dana. Sama tvrdnja J. U. da je živjela u izvanbračnojzajednici sa pokojnim od 2005. godine ukazuje se neosnovanom jer istovremeno ne može egzistirati bračna
tijelu temeljila na presudi Općinskog suda u Sisku broj: P-1325/12 od 23. veljače 2015. kojom je utvrđeno postojanje izvanbračnezajednice između ... izvanbračnazajednica podnositeljice s pok. S. B. postojala do 26. kolovoza 1995. Navedeno je zaključeno pozivom na mjerodavnu odredbu prema kojoj izvanbračni drugovi mogu ostvariti pravo na obiteljsku mirovinu ako je izvanbračnazajednica postojala najranije na dan 28. ožujka 2008. ili kasnije, a trajala je ... suda u Sisku utvrđeno da je izvanbračnazajednica žaliteljice i pokojnog S. B. postojala od 01. kolovoza 1983. do 26. kolovoza 1995., odnosno prestala je
oslobođenje bili izjednačeni s bračnim drugovima. Stoga, a kako niti drugim propisima iz porezne oblasti nisu izjednačeni bračna i izvanbračnazajednica kao što ... trajanja izvanbračnezajednice … kako je tužitelj naslijedio predmetne nekretnine po osnovi izvanbračnezajednice, Sud nalazi da osporenim rješenjem nije ... izvanbračnog supruga koji je sa ostaviteljicom u izvanbračnojzajednici živio više od 30 godina. Po citiranom rješenju o nasljeđivanju podnositelju pripada 1/2 stana, koji stan su podnositelj i ostaviteljica zajedno kupili za trajanja izvanbračnezajednice, te bili upisani kao suvlasnici, svaki za 1/2 dijela. Na
izvanbračnuzajednicu, za trajanja koje je 26. ožujka 1994. rođeno drugo zajedničko dijete podnositeljice i njezina (sada) izvanbračnog druga, te da je izvanbračnazajednica prestala smrću podnositeljičina izvanbračnog druga 27. studenoga 1994. U trenutku smrti izvanbračnog druga podnositeljica je navršila 28 ... bračnim drugom. Radi utvrđenja statusa izvanbračnezajednice podnositeljica je pokrenula postupak pred Općinskim građanskim sudom u Zagrebu. Rješenjem navedenog suda broj: R1 Ob-878/18-17 od 25. listopada 2019. utvrđeno je da je podnositeljica živjela u izvanbračnojzajednici sa svojim izvanbračnim drugom od
drugovi kada uređuju svoje imovinske odnose rastavom braka. Iz citiranih zakonskih odredbi slijedi da su bračna i izvanbračnazajednica izjednačene prema odredbama Obiteljskog zakona kojim je utvrđen status izvanbračnezajednice. Međutim, odredbe toga zakona nisu primjenjive u stvarima utvrđivanja poreza na ... izvanbračnojzajednici preko 3 (tri) godine, a pored toga, u toj izvanbračnojzajednici rođeno je i dijete, te sukladno tome ispunjava uvjete iz čl. 3. Obiteljskog zakona. Za vrijeme trajanja izvanbračnezajedniceizvanbračni drugovi stekli su zajedničkim radom i sredstvima nekretninu, te je za vrijeme trajanja
., utvrđeno je da je postojala izvanbračnazajednica između podnositeljice i pok. M. M. u razdoblju od 1973. do 27. prosinca 2006. Rješenjem o nasljeđivanju ... , 48/03., 163/03. i 127/13.) ne propisuju učinke izvanbračnezajednice u smislu ostvarivanja prava na porezno opterećenje kod prometa nekretnina. Prema ... nekretnina izjednačio bračnu i izvanbračnuzajednicu po svojim učincima, te se treba izravno uzeti u obzir i primijeniti njegove odredbe u konkretnom slučaju ... i prvostupanjskog i drugostupanjskog rješenja. IV. MJERODAVNO PRAVO 8. Temeljni je zakon kojim su uređeni odnosi vezani uz brak i izvanbračnuzajednicu u Republici
između parničnih stranaka prijeporno je pitanje da li su stranke prije sklapanja braka živjele u izvanbračnojzajednici od 1996. godine, kako to tvrdi tužitelj, za razliku od tuženice koja tvrdi da prije sklapanja braka stranke nikada nisu živjele u izvanbračnojzajednici. Među strankama je isto tako prijeporno pitanje da li predmetni stan u A1 predstavlja imovinu koju su parnične stranke stekle tijekom trajanja sporne izvanbračne i bračne zajednice svaka u ... . Naime, iz iskaza saslušanih svjedoka potvrđena je tvrdnja tuženice da parnične stranke nikada nisu zajedno živjele u izvanbračnojzajednici u stanu u A2
48
U-III/343/2013; 11.5.2017 · Sudske odluke Ustavnog suda RH
uvećanje osobnog odbitka po osnovi uzdržavanja izvanbračnog druga, s obzirom da je predmetni odbitak moguće koristiti isključivo u bračnoj zajednici ... propisuje da se odredbe Obiteljskog zakona o učincima izvanbračnezajednice primjenjuju na životnu zajednicu neudane žene i neoženjenog muškarca, koja traje ... izvanbračnojzajednici nego što bi to bila da je u bračnoj zajednici". Nadalje, u ustavnoj tužbi ističe: "Nesporna je činjenica da izvanbračnazajednica podnositelja ustavne tužbe i gospođe D. M. , Mesnička 28, Zagreb traje duže od tri godine te da je u ovoj izvanbračnojzajednici rođeno dvoje djece (Fran Gabriel
I OKOLNOSTI SLUČAJA 3. Rješenjem Županijskog suda u Varaždinu broj: Gž-2218/13-2 od 23. prosinca 2013., utvrđeno je da je postojala izvanbračnazajednica između ... obrazloženju presude, između ostalog, navodi: "Suprotno prvotno opisanom tumačenju i stavljajući izvanbračnuzajednicu u kontekst naprijed pobrojanih zakonskih rješenja, Sud zaključuje kako su imovinsko pravni učinci izvanbračnezajednice žene i muškarca za života, ali i u nasljeđivanju, u cijelosti jednaki onima ... i izvanbračnuzajednicu je Obiteljski zakon ("Narodne novine" broj 103/15.; u daljnjem tekstu: ObiZ/15). Članci 1. i 11. stavci 1., 2. i 3. ObiZ-a/15 glase
tužbi protiv drugostupanjskog rješenja navela da sa svojim izvanbračnim drugom živi od 22. srpnja 1989. u izvanbračnojzajednici u kojoj je rođeno troje ... podnositeljica je podnijela žalbu u kojoj je navela: "Ad 3) Istaknuto je da Obiteljski zakon izvanbračnuzajednicu izjednačuje s bračnom zajednicom. Svako ... i do oslobađanja od poreza na promet nekretnina stjecanje od izvanbračnog druga, a u konkretnom slučaju radi se o izvanbračnojzajednici u kojoj je ... zajednici, a u kojoj zajedniciizvanbračni drugovi između sebe uređuju imovinskopravne odnose. Kako se radi o prijenosu na nekretninama u kojem treba
