i zemljišnoknjižnih izvadaka za predmetne nekretnine utvrdio drugačije trajanje bračnezajednice stranaka, taj sud je zaključio da su nekretnine koje su predmetom ovoga postupka, stranke, kao bračni drugovi stekli radom za vrijeme trajanja njihove bračnezajednice, a koja je trajala od sklapanja braka 1972.g. pa do početka ... „Temeljem tako utvrđenog činjeničnog stanja, a ne prihvativši prigovor tuženika o nepostojanju pravnog interesa za utvrđenje bračne stečevine zbog toga što su u vrijeme podnošenja tužbe stranke još uvijek bile u braku, a iz razloga što Obiteljski zakon kao pretpostavku za utvrđenje bračne stečevine
tuženica, s pozivom na upis vlasništva u zemljišnim knjigama, dok tuženica u odgovoru na tužbu ističe da je suvlasnica po osnovu bračne stečevine za 1/2 dijela kako je utvrđeno prema Ugovoru o diobi bračne stečevine koji je sklopljen 19. kolovoza 2005. godine, a kojim da je bila ovlaštena i da stan drži u ... zaključio da je prethodno pitanje u ovoj parnici pitanje prava suvlasništva tuženice na stan po osnovi bračne stečevine, a o čemu da se vodi parnica pred ... utvrđenje suvlasništva na temelju Ugovora o diobi bračne stečevine, navodeći da je predmetni stan darovan strankama od strane oca tuženika i po sporazumu
navedenog stajališta, jer je za postojanje izvanbračne zajednice prema tada važećem Zakonu o braku i porodičnim odnosima (NN 11/78, 45/89 i 59/90) pravno irelevantno da li se jedan od izvanbračnih drugova još uvijek nalazi formalno u bračnojzajednici ili ne.
Stoga je sud prvog stupnja, a obzirom na istaknutu ... . pa sve do njegove smrti u svibnju 1989.g., ali da to nije bila izvanbračna zajednica, niti je to mogla biti, jer je za svo to vrijeme, sve do smrti L.F ... zajednice života tužiteljice i pok. F.L., te pod pretpostavkom postojanja izvanbračne zajednice spor raspraviti kao imovinske odnose izvanbračnih drugova.“
odredbe ovog zakona o imovinskim odnosima bračnih drugova.
U konkretnom slučaju radi se o izvanbračnoj zajednici koja je trajala oko 20 godina, kako je to ... odgovarajući način primjenjuju odredbe Obiteljskog zakona o imovinskim odnosima bračnih drugova. Međutim, bračni drugovi u smislu odredbe čl. 247. Obiteljskog zakona mogu imati bračnu stečevinu i vlastitu imovinu. Kako je prema sadržaju provedenog dokaznog postupka predmetnu nekretninu tužena stekla darovanjem ... , prvostupanjski sud je na temelju ocjene provedenih dokaza pravilno zaključio da je spornu nekretninu tužitelj na početku njihove izvanbračne zajednice darovao
"11. Suprotno tim žalbenim navodima, prvostupanjski sud je pravilno utvrdio da je bračnazajednica između tužitelja i tuženice prekinuta prije ... tužbi za razvod braka, koju je podnio protiv tuženice 2. siječnja 2018., iskazao da je bračnazajednica između njega i tuženice prekinuta prije više od 5 ... za vrijeme trajanja bračnezajednice, a ne braka, pa trajanje braka nije od utjecaja za stjecanje imovine koja bi se mogla smatrati bračnom stečevinom, već je za bračnu stečevinu odlučno postojanje bračnezajednice. 14. Kako je bračnazajednica između tužitelja i tuženice prestala u vrijeme zaključenja Ugovora
„Imajući u vidu da su parnične stranke novčani iznos zajma utrošile za zajedničke potrebe za vrijeme trajanja bračnezajednice, to je neotplaćeni iznos kredita nakon prestanka bračnezajednice teret bračne stečevine koji teret snose obje parnične stranke kao bivši bračni drugovi na jednake dijelove ... bračnezajednice parničnih stranaka, bračna stečevina imovina koju su bračni drugovi stekli radom za vrijeme trajanja bračnezajednice ili potječe iz te ... . Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ broj: 35/05., 41/08. i 125/11. - dalje: ZOO)
Budući da je tužiteljica sama nakon prestanke bračnezajednice
zajednice, to je neotplaćeni iznos kredita nakon prestanka bračnezajednice teret bračne stečevine koji teret snose obje parnične stranke kao bivši bračni ... , 61/2011) koji se primjenjivao u vrijeme trajanja bračnezajednice parničnih stranaka, bračna stečevina imovina koju su bračni drugovi stekli radom za vrijeme trajanja bračnezajednice ili potječe iz te imovine, te da su prema čl. 249. st.1. tog Zakona, bračni drugovi u jednakim dijelovima suvlasnici u ... za njihove zajedničke potrebe tijekom prestanke njihove bračnezajednice u jednakim dijelovima, s obzirom da tu činjenicu zapravo ne osporava ni sam tuženik
sklopio prije ili za vrijeme trajanja bračnezajednice te ih u cijelosti ili djelomično otplatio za vrijeme trajanja bračnezajednice iz svoje plaće, uključujući i rate kredita kojeg je sklopio njegov sin S. M., dakle polovicu rata kredita otplaćenih za vrijeme trajanja bračnezajednice i utrošenih ... bračni drugovi bili suvlasnici svaki u ½ dijela jer tim sredstvima nije ni stečena nikakva imovina koja bi postojala u vrijeme prestanka bračnezajednice u ... bile u vanbračnoj zajednici te je kredit u cijelosti vraćen za vrijeme trajanja bračnezajednice i to samo ukoliko je tuženik još uvijek vlasnik tog
bračni drug ima u času zaključenja braka, kao i imovina koju u toku bračnezajednice jedan bračni drug stekne po drugoj zakonom dozvoljenoj osnovi ... radom za vrijeme trajanja bračnezajednice ili koja potječe iz te imovine (čl. 277. ZBPO).
U konkretnom slučaju radi se o ugovoru o doživotnom ... bračnezajednice, a nije u pitanju niti nasljeđivanje, niti darovanje, niti neka druga osnova različita od osnove navedene u odredbi čl. 277. ZBPO, jer je ... imovina koja je stečena radom za vrijeme trajanja bračnezajednice predstavlja zajedničku imovinu bračnih drugova.
trajanja radnog odnosa tuženice kroz razdoblje bračne i ekonomske zajednice stranaka mogla predstavljati bračnu stečevinu zato, što je Zakonom o braku ... stekli radom za vrijeme trajanja bračnezajednice“.
Nadalje, Vrhovni sud RH navodi i da tuženica nije niti tvrdila da bi isplata naknade bila rezultat ... Njemačka).
Implicitno, u ukidnoj odluci Vrhovni sud RH sugerira da bi i razmjerno trajanje bračnezajednice u periodu trajanja radnog odnosa, koji se poklapa sa trajanjem bračnezajednice, u omjeru u kojem to trajanje utječe na ostvarenje prava na otpremninu i određuje njenu visinu, mogao biti relevantan
postojala ekonomska i bračnazajednica stranaka, da tužitelj za odštetu nije ni znao (znao je samo da tuženica vodi sudski spor s poslodavcem kod kojeg je radila) te zaključuju da odšteta koju je tužiteljica primila ne predstavlja imovinu koju su bračni drugovi stekli za vrijeme bračnezajednice.
Pritom ... , visina ostvarene naknade koja zavisi od duljine trajanja radnog odnosa tuženice kroz razdoblje trajanja bračne i ekonomske zajednice stranaka mogla ... stjecanja prava na naknadu tuženici bilo propisano da je bračna stečevina imovina koju su bračni drugovi stekli radom za vrijeme trajanja bračnezajednice
„Prema utvrđenjima nižestupanjskih sudova proizlazi: - da su stranke sklopile brak 21. rujna 1972. u kojem su rodili dvoje djece, - da je zajednica života stranaka prekinuta u travnju 2006., - da je brak stranaka razveden 20. veljače 2007., da su stranke u tijeku trajanja bračnezajednice radom stekle ... nekretnine predstavljaju bračnu stečevinu stranaka. Radi se naime o imovini koju su stranke kao bračni drugovi stekli radom za vrijeme trajanja njihove bračnezajednice, pri čemu činjenica da se na imovinu uknjižio tuženik za cijelo ne dovodi u pitanje pravno svojstvo ove imovine niti dovodi u pitanje suvlasnički
„Kako je odredbom čl. 36. st. 1. Obiteljskog zakona (Narodne novine 103/2015, dalje: ObZ) propisano da je bračna stečevina imovina koju su bračni drugovi stekli radom za vrijeme trajanja bračnezajednice ili potječe iz te imovine, a st. 3. istog članka da su bračni drugovi u jednakim dijelovima ... bračnezajednice odnosno da potječe iz te imovine.
Obzirom da je tužiteljica svoj tužbeni zahtjev utemeljila samo na zakonskoj presumpciji iz čl. 36. ObZ ... za vrijeme trajanja bračnezajednice odnosno da potječe iz te imovine (tužiteljica je predložila saslušanje stranaka, no međutim niti tužiteljica niti tuženik
koju su bračni drugovi stekli radom za vrijeme trajanja bračnezajednice ili potječe iz te imovine, a odredba čl.253. st.1 istog Zakona propisuje da su ... vrijeme trajanja bračnezajednice ne može predstavljati vlastitu imovinu tužene iz razloga što je tužena otplaćujući kredit kako i sama navodi iz svoje plaće za vrijeme trajanja braka, imala manju mogućnost podmirivati ostale zajedničke troškove koji terete bračnuzajednicu.
Naime, rad je konstitutivni ... trajanja braka te da ga je ona isplatila iz svoje plaće ne znači da ta sredstva predstavljaju njezinu vlastitu imovinu, a ne bračnu stečevinu.
Naime, bračnu
nekretnine, tuženici stekli radom za vrijeme trajanja njihove bračnezajednice u vremenu do 1994. te su primjenom odredbe čl. 253. st. 1. Obiteljskog zakona („Narodne novine“, broj 116/03, 17/04, 136/04 – dalje: OBZ) zaključili da su oni suvlasnici u toj bračnoj stečevini i sukladno tome tužbeni zahtjev ocijenili ... trajanja bračnezajednice nije učinjena iznimka od tog pravila, pravni režim te imovine prosuđuje se prema zakonu koji je važio u vrijeme njezinog stjecanja ... “, broj 11/78, 45/89 i 59/90 – dalje: ZBPO). Prema odredbi čl. 271. ZBPO imovina koju su bračni drugovi stekli radom za vrijeme trajanja bračnezajednice
uzdržavanju, normirano da je bračna stečevina imovina koju su bračni drugovi stekli za vrijeme trajanja bračnezajednice ili potječe iz te imovine, dok su prema čl. 249. st. 1. tog Zakona, bračni drugovi u jednakim dijelovima suvlasnici u bračnoj stečevini ako nisu drukčije ugovorili, to je i uz pravilnu ... utvrđenje prvostupanjskog suda da su parnične stranke zajedničkim radom za vrijeme trajanja bračnezajednice, i to izvršavanjem obveza iz Ugovora o doživotnom uzdržavanju, stekle nekretnine iz tog ugovora, koje kao takve predstavljaju njihovu bračnu stečevinu u jednakim dijelovima.“
„Naime, polazeći od odredbe čl.248. Obiteljskog zakona prema kojoj je bračna stečevina imovina koju su bračni drugovi stekli radom za vrijeme trajanja bračnezajednice ili potječe iz te imovine te čl.249. istog Zakona koja propisuje da su bračni drugovi u jednakim dijelovima suvlasnici u bračnoj ... utrošen na vraćanje ranije pozajmice i podmirenje troškova vjenčanja i bračnog putovanja, nisu imovina koje bi bračni drugovi bili suvlasnici svaki u ½ dijela jer tim sredstvima nije ni stečena nikakva imovina koja bi postojala u vrijeme prestanka bračnezajednice (istovjetno stajalište izraženo je i u
stjecanja vlasništva (na nekretnini) građenjem.
Naime, kada je jedan supružnik prije početka bračnezajednice bio vlasnik neke nekretnine, a potom su u tu nekretninu supružnici tijekom bračnezajednice ulagali sredstva bračne stečevine i time povećali njezinu vrijednost, dosljedno stajalište sudske prakse jest da ... „U vezi stjecanja prava (su)vlasništva prvotuženika, pravilan je pravni pristup prvostupanjskog suda koji primjenjuje relevantne odredbe OBZ-a, jer se radi o bračnoj stečevini.
Naprotiv, promašeno je pozivanje tužiteljice na odredbe čl. 153. i 154. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima
pokrenula brakorazvodnu parnicu), pa je potpuno nebitno u kojem omjeru je koji od bračnih drugova sudjelovao u otplati kredita jer su oboje ostvarivali prihode iz radnog odnosa, a nije bitna niti visina ostvarenih prihoda tužiteljice jer imovina koju su bračni drugovi stekli radom za vrijeme trajanja bračnezajednice ili potječe iz te imovine predstavlja bračnu stečevinu u smislu odredbe čl. 248. Obiteljskog zakona (NN 116/03) koji je bio na snazi u vrijeme ... bračnezajednice na pravnom temelju različitom od navedenog u čl. 248. toga Zakona (nasljeđivanje, darovanje i sl.) predstavlja vlastitu imovinu toga
stečenu za vrijeme trajanja bračnezajednice do 1. srpnja 1999. godine, kao dana početka primjene OBZ-a, primjenjuju se odredbe ranijeg ZBPO-a, kojim se u čl. 277. određuje da je imovina koju su bračni drugovi stekli radom za vrijeme trajanja bračnezajednice ili potječe od te imovine, njihova zajednička imovina, u kojoj se udio svakog bračnog druga određuje prema njegovom doprinosu u stjecanju te imovine (čl. 287. st. 1. ZBPO-a).
Stoga, polazeći od ... tužiteljica kada tvrdi da je sud prvog stupnja pogrešno krenuo od presumpcije o jednakim doprinosima bračnih drugova stjecanju zajedničke imovine sukladno
trajanja bračnezajednice ili potječe iz te imovine, njihova zajednička imovina. Sadržajno identične odredbe sadrži i Obiteljski zakon ("Narodne novine", br ... vidu da je bračna stečevina (ranije zajednička imovina) imovina koju su bračni drugovi stekli radom za vrijeme trajanja bračnezajednice ili koja potječe ... “22. Kako se tužiteljičin stvarnopravni zahtjev temelji na činjenici da sporna nekretnina u određenom suvlasničkom dijelu predstavlja bračnu ... reguliraju bračnu stečevinu. 23. Odredbom čl. 277. Zakona o braku i porodičnim odnosima ("Narodne novine", br. 11/78, 45/89, 51/89-pročišćeni tekst, 59/90, 25
prema suglasnim iskazima obiju parničnih stranaka učinjena odnosno stečena radom za vrijeme trajanja bračnezajednice jer stambeni krediti koje su stranke zaključivale predstavljaju bračnu stečevinu s time da onaj bračni drug koji je nakon prestanka bračnezajednice eventualno nastavio samostalno otplaćivati kredit uzet tijekom braka ima pravo jedino na obveznopravni zahtjev prema drugom bivšem bračnom drugu, ali ne na veći suvlasnički omjer u bračnoj stečevini
), bračna stečevina je ona imovina koju su bračni drugovi stekli radom ili koja potječe iz imovine stečene radom, pod uvjetom da je stečena za vrijeme trajanja bračnezajednice s time da su bračni drugovi u jednakim dijelovima suvlasnici bračne stečevine. Zakon o braku i porodičnim odnosima koji se ... radom za vrijeme trajanja bračnezajednice, ili potječe iz te imovine, njihova zajednička imovina. Bračni drugovi mogu sporazumno podijeliti zajedničku ... „Za ocjenu prava vlasništva bračnih drugova na bračnoj stečevini, mjerodavni su propisi koji su vrijedili u vrijeme njezina stjecanja (Odluka
„U odnosu na tvrdnju kako je tuženik M. K. nastavio otplaćivati stan nakon prestanka bračnezajednice, treba reći da isto nije od utjecaja na utvrđenje da je navedeni stan bračna stečevina, a tuženik M. K. ima pravo od tužiteljice zatražiti povrat ½ uplaćenog iznosa po osnovi kupovnine s obzirom da je nakon razvoda braka nastavio otplaćivati mjesečne obroke iz svoje vlastite imovine.“
, izvrši određenu pozitivnu ili negativnu činidbu) predstavlja bračnu stečevinu. Međutim, bračna stečevina je odredbom čl. 36. st. 1. Obiteljskog zakona (NN br. 103/15 i 98/19; dalje: ObZ) definirana kao imovina koju su bračni drugovi stekli radom za vrijeme trajanja bračnezajednice ili potječe iz te ... zahtjeva je utvrđenje da obveza vraćanja kredita predstavlja bračnu stečevinu za koju tužiteljica i tuženik odgovaraju na jednake dijelove, dakle da određena ... deklaratornom presudom utvrdi da određena imovina predstavlja bračnu stečevinu, već da određena obveza predstavlja bračnu stečevinu, a to je protivno citiranoj
naknade koja zavisi od duljine trajanja radnog odnosa tužiteljice kroz razdoblje trajanja bračne i ekonomske zajednice, moglo predstavljati bračnu stečevinu, budući je tada važećim Zakonom o braku i porodičnim odnosima (NN. 11/78; 45/89 i 59/90 – dalje ZBPO) bilo propisano da je bračna stečevina imovina koju su bračni drugovi stekli radom za vrijeme trajanja bračnezajednice.
Kako je, obzirom na navedenu revizijsku odluku, otpalo utvrđenje suda prvoga stupnja da ... predstavlja bračnu stečevinu parničnih stranaka ili pak posebnu imovinu tužiteljicu.“
„Prema odredbi čl. 36. st. 1. OBZ-a bračna stečevina je imovina koju su bračni drugovi stekli radom za vrijeme trajanja bračnezajednice ili potječe iz te imovine. Prema st. 3. čl. 36. OBZ-a bračni drugovi su u jednakim dijelovima suvlasnici bračne stečevine ako nisu drukčije ugovorili. Primjenom ove odredbe na spor stranaka, a pokraj nesporno utvrđene činjenice da je navedeni automobil kupljen u braku stranaka te da je kredit realiziran 2006. godine za kupnju motornog vozila, dakle u vrijeme trajanja braka stranaka, ima se uzeti utvrđenim da je tužiteljica suvlasnica navedenog automobila u
„U konkretnom slučaju kredit čiju isplatu tužitelj traži od tužene i to u ½ dijela po njemu samostalno plaćenih obroka kredita nakon prestanka bračnezajednice kao i jednokratnu isplatu ½ svih još ne otplaćenih i nedospjelih obroka kredita nije dio bračne stečevine kako to neosnovano u žalbi ističe tužitelj, već isto predstavlja dug, teret bračne stečevine. Iako je tužitelj jedini obvezan i odgovoran za vraćanje kredita jer ugovorni odnos postoji samo ... podmirenju istog kao duga bračne stečevine, pa tek ispunjenjem obveze po tužitelju (isplatom vjerovniku) on dolazi u mogućnost da od tužene traži povrat
daljnjem tekstu: ObZ) koja propisuje da je bračna stečevina imovina koju su bračni drugovi stekli radom za vrijeme trajanja bračnezajednice ili potječe iz te imovine i čl. 249. st. 1. ObZ-a koja propisuje da su bračni drugovi u jednakim dijelovima suvlasnici u bračnoj stečevini, ako nisu drugačije ugovorili, osnovano utvrdio da oba poslovna udjela u ½ dijela čine bračnu stečevinu tužiteljice, koja je suovlaštenica po tom osnovu u poslovnim udjelima
primjeni odredbe čl. 156. st.1 ZV-a, te da je nova kuća građena radom i novčanim sredstvima parničnih stranaka stečenih za vrijeme trajanja bračnezajednice ... „Činjenična utvrđenja prvostupanjskog suda na kojima temelji svoje materijalnopravo stajalište o predmetnoj nekretnini kao bračnoj stečevini ... , navedene u žalbi iznesene činjenice nisu od nikakvog značaja, a posebno ne od odlučujućeg značaja za ocjenu predmetne nekretnine bračnom stečevinom parničnih stranaka u smislu odredbe čl. 248. OBZ-a, pa ih stoga prvostupanjski sud osnovano nije ni posebno cijenio utvrđujući predmetnu nekretninu bračnom stečevinom
. 248. i 249. st. 1. OBZ-a, a kojim odredbama je propisano da su bračni drugovi u jednakim dijelovima suvlasnici u bračnoj stečevini, ako nisu drugačije ugovorili, te da je bračna stečevina imovina koju su bračni drugovi stekli radom za vrijeme trajanja bračnezajednice ili potječe iz te imovine.
Plaća, zarada bilo koje vrste, osim ako potječe iz posebne imovine nekog od bračnih drugova ili je dobivena darovanjem ili po drugom osnovu, pa tako i ušteđevina koja proizlazi iz ostvarene zarade, predstavlja bračnu stečevinu i predmjeva se prema OBZ-u da su bračni drugovi suvlasnici svaki u ½ dijela
zakona bračna stečevina je imovina koju su bračni drugovi stekli radom za vrijeme trajanja bračnezajednice ili potječe iz te imovine (dakle, zakonom je ... namirenje iz dijela drugotuženičine plaće (koja, po njegovoj tvrdnji, predstavlja prvotuženikov udio u zajedničkoj imovini bračnih drugova), a samo bi se u ... imovinskih odnosa tuženika (sadržaj njihovih imovinskih odnosa), pa niti sudska presuda ne može regulirati budući sadržaj takvih odnosa bračnih drugova, koji ... imovinu bračnih drugova. Osobito se po zahtjevu trećih ne može unaprijed regulirati taj odnos.
Dakle, u konkretnom slučaju nisu ostvarene procesne
odnosima imovina koju su bračni drugovi stekli radom za vrijeme bračnezajednice ili potječe iz te imovine zajednička je imovina (čl. 277. OBZ-a), dok ... koje su stečene tijekom trajanja braka I i II tuženoga stoga smatram da je nešto morao pridonijeti i I-tuženi kao bračni drug“ temelji se na zakonskoj presumpciji da obzirom su predmetne nekretnine stečene tijekom braka I i II tuženog jesu bračna stečevina u kojoj su bračni drugovi suvlasnici u jednakim ... imovinske odnose bračnih drugova, a ovo temeljem čl. 361. st. 2. Obiteljskog zakona, tužbeni zahtjev bazira na zakonskoj presumpciji iz čl. 249. Obiteljskog
odredbama Zakona o braku i porodičnim odnosima imovina koju su bračni drugovi stekli radom za vrijeme bračnezajednice ili potječe iz te imovine zajednička je ... tužbenog zahtjeva jer tužitelj ničim ne dokazuje da su predmetne nekretnine bračna stečevina obiju tuženih a još manje svakog u ½ dijela, također stava da je ... . „radi se o nekretninama koje su stečene tijekom trajanja braka I i II tuženog stoga smatram da je nešto morao pridonijeti i I-tuženi kao bračni drug“ temelji se na zakonskoj presumpciji da obzirom su predmetne nekretnine stečene tijekom braka I i II tuženog jesu i bračna stečevina u kojoj su bračni
„Obzirom na vrijeme stjecanja za imovinu koju su bračni drugovi (tužitelj i prvotužena) stekli radom za vrijeme trajanja bračnezajednice mjerodavne su odredbe tada važećeg Zakona o braku i porodičnim odnosima prema kojem takva imovina predstavlja zajedničku imovinu bračnih drugova, sukladno odredbi ... Zakona o obveznim odnosima i Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima. Radi se o zajedničkoj imovini bračnih drugova kojom u smislu odredbe čl. 61. st. 1. ZV bračni drugovi raspolažu zajednički, a iznimno radi zaštite povjerenja u pravnom prometu treća osoba može na temelju pravnog posla koji nije
„Po ocjeni ovog suda, u konkretnom slučaju nisu ispunjeni uvjeti za upis zabilježbe pokretanja postupka razvrgnuća suvlasničke zajednice. Ovo iz razloga što upisani vlasnik nije sudionik postupka razvrgnuća suvlasničke zajednice, predlagateljica nije upisana suvlasnica na predmetnoj nekretnini, a niti se razvrgnuće suvlasničke zajednica na poslovnim udjelima u trgovačkom društvu G. d.o.o. može vršiti na način da se prodaje ili dijeli pojedina imovina tog trgovačkog društva. Predlagateljici je priznato pravo suvlasništva u ½ dijela na poslovnom udjelu H. A. po osnovu bračne stečevine, pa ona sa
„Ocjenom i analizom tako utvrđenih činjenica prvostupanjski sud usvojio je tužbeni zahtjev nalazeći da tužiteljica koja je nakon prestanka izvanbračne zajednice sama nastavila s otplatom kredita čija su sredstva tijekom trajanja izvanbračne zajednice utrošena za tekuće potrebe i kupnju pokretnina u kojima je utvrđeno suvlasništvo stranaka u jednakim dijelovima ima pravo od tuženika kao bivšeg izvanbračnog druga zahtijevati da joj naknadi ½ dijela novčanih iznosa isplaćenih u razdoblju od faktičnog prestanka izvanbračne zajednice do konačne otplate, i to po osnovi čl. 1111. st. 1 Zakona o obveznim
39
Bračna stečevina; 7.2.2023 · Sentence Visokog trgovačkog suda RH
i prvotuženica nisu zaključili ugovor o podjeli bračne stečevine niti su postigli dogovor o podjeli bračne stečevine. Tužitelj nije član društva E. d.o.o ... prvotuženicu. 7. Predmet ovog postupka je tužiteljev zahtjev da se utvrdi da su poslovni udjeli u trgovačkom društvu E. d.o.o. bračna stečevina…. Prvotuženica ... prvotuženici dao 15.000,00 USD za kupnju poslovnog udjela, a posljedično tome niti da poslovni udjeli u društvu E. d.o.o. čine bračnu stečevinu, a prvotuženica ... „6. Tužitelj i prvotuženica su 18. svibnja 2012. sklopili brak, a izvanbračna zajednica je trajala od 2006. godine, rođena su djeca 2007. godine
samo ulaganje rada i sredstava koje to opravdava, a što na strani tužiteljice uključujući i njenog bračnog druga u konkretnom slučaju nije dokazano, već i postojanje sporazuma, odnosno bar očitovanja volje o zajedničkoj gradnji i stjecanju imovine u zajednici, što također nije utvrđeno.
Tek u slučaju postojanja ... Zakonu o braku i porodičnim odnosima („Narodne novine“, broj 11/78, 45/89 i 59/00 – dalje: ZBPO) u pogledu dijela suvlasništva koji bi pripadao bračnim
ekonomsku i emocionalnu zajednicu koja je trajala sve do smrti pokojnog B. J.. 14. Prema tome, nedvojbeno je da je između predlagateljice i pokojnog B. J. postojala i nakon njihovog razvoda zajednica života sadržajno ista bračnojzajednici, budući da je očito da je između izvanbračnih drugova postojalo ... s bračnomzajednicom. 15. Stoga i ovaj sud prihvaća pravilno utvrđenje suda prvog stupnja da je između predlagateljice i pokojnog B. J. postojala nakon dugogodišnje bračne, i izvanbračna zajednica koja je trajala od 2020. godine sve do njegove smrti, a koja je bila jednaka bračnoj, sukladno
i porodičnim odnosima (NN.11/78; 47/89; 51/89 i 59/90 - dalje ZBPO) doista nije sadržavao odredbu o izvanbračnoj zajednici kao zajednici života neoženjenog muškarca i neudane žene no za ovaj sud nije dvojbeno da činjenica egzistiranja formalne bračnezajednice isključuje istodobno postojanja izvanbračne zajednice koja bi što se tiče prava izvanbračnog druga koji je formalno u braku, na zakonsko nasljeđivanje izvanbračnog partnera bila izjednačena s bračnom ... „U ovoj parnici nije sporno da su tužitelj i pok. N. M. živjeli u dugogodišnjoj zajednici od 1997.g. do smrti ostaviteljice, međutim kako je čitavo
„U ovoj parnici nije bilo sporno da su se tužiteljica i pok. J. V. upoznali 2004.g. te da su uz prekid od nekoliko mjeseci svoju vezu održavali sve do smrti J. V., 13. srpnja 2010. g, a nije sporna niti činjenica da niti jedan od njih u to vrijeme nije bio u braku pa bi njihova veza udovoljavala pravnom standardu duljeg trajanja izvanbračne zajednice u smislu čl. 8. ZN-a.
No suprotno svim žalbenim navodima tužiteljice, njihova veza nije udovoljavala pretpostavkama i kriterijima izvanbračne zajednice koja se u odnosu na bračnuzajednicu razlikuje samo u nedostatku formalno sklopljenog braka, a
“15. Odredbom čl. 8. st. 2. ZN propisano je da na temelju zakona ostavitelja nasljeđuje i njegov izvanbračni drug koji je u pravu nasljeđivanja izjednačen s bračnim. Izvanbračnom zajednicom u smislu ovoga Zakona smatra se životna zajednica neudane žene i neoženjenog muškarca koja je trajala dulje vrijeme, a prestala ostaviteljevom smrću, pod uvjetom da su bile ispunjene pretpostavke koje se traže za valjanost braka. 16. Obzirom da je sud prvog stupnja iz prethodno navedenih razloga pravilno zaključio da između tužiteljice i pok. Lj. M. nije postojala izvanbračna zajednica utemeljena na odredbi čl
ostvarenim u radnom odnosu, dakle, radom, a zarada jednog bračnog druga ne može se smatrati posebnom, odnosno vlastitom imovinom tog bračnog druga, budući da vlastitu imovinu u smislu odredbe čl. 257 Obiteljskog zakona (dalje: OBZ) predstavlja imovina koju bračni drug ima u trenutku sklapanja braka, kao i imovina koju je bračni drug stekao tijekom bračnezajednice na pravnom temelju različitom od onog navedenog u čl. 252 istog Zakona, odnosno nasljeđivanjem, darovanjem i sl., dok u smislu odredbe čl. 252 OBZ-a sva imovina koju su bračni drugovi stekli radom za vrijeme trajanja bračnezajednice ili koja potječe iz
«Bračna stečevina je prema Obiteljskom zakonu (NN 116/03; dalje: OBZ) određena kao imovina koju su bračni drugovi stekli radom za vrijeme bračnezajednice ili imovina koja potječe od te imovine (čl. 248 OBZ-a). Nadalje, prema odredbi čl. 249 OBZ-a bračni drugovi su u jednakim dijelovima suvlasnici imovine koja predstavlja bračnu stečevinu. Upravo zbog toga su stranke suvlasnici na jednake dijelove glede navedenih nekretnina koje predstavljaju bračnu ... na jednake dijelove predmetnih nekretnina koje predstavljaju bračnu stečevinu i to svaka u 31/80 dijela, što daje ukupno 62/80 dijela, dok tužitelju
koju su bračni drugovi stekli radom za vrijeme trajanja bračnezajednice ili potječe iz te imovine, je njihova zajednička imovina, u kojoj se suvlasnički dio svakog bračnog druga određuje prema njegovom doprinosu u stjecanju te imovine (čl. 287. st. 1. ZBPO-a).“
prvostupanjski sud pravilno, temeljem odredbe čl. 253 OBZ-a, utvrdio da sva imovina koju su tužitelj i tuženica stekli radom za vrijeme trajanja bračnezajednice ... određeno. OBZ nema posebnih odredbi u odnosu na primjenu njegovih odredbi u odnosu na imovinske odnose bračnih drugova. U smislu odredbe čl. 366 OBZ-a postupci o imovinskim odnosima bračnih i izvanbračnih drugova, koji su pokrenuti prije dana početka primjene OBZ-a, dovršit će se po odredbama Zakona o braku i porodičnim odnosima. Argumentum a contrario, u postupcima o imovinskim odnosima bračnih izvanbračnih drugova koji su pokrenuti nakon stupanja na snagu OBZ-a, u
dioba pokretnina koje su predstavljale predmete bračne stečevine u kojoj diobi mu je pripao predmetni automobil). Tužiteljica svoje pravo vlasništva ... kredita). Tuženik tvrdi da je samovlasnik predmetnog automobila, time da isti potječe od bračne stečevine, ali da je izvršena dioba pokretnina koje pripadaju bračnoj stečevini, na način da je predmetni automobil u njegovom samovlasništvu. Prema tome, sporna činjenična osnova glede relevantnih činjenica za primjenu materijalnog prava ne daje osnovu za izravnu primjenu zakonske presumcije o predmetnom automobilu kao predmetu bračne stečevine, za koji Obiteljski
nositelj stanarskog prava ili nije.
Kako je sporni stan stečen radom stranaka za vrijeme trajanja bračnezajednice važenja Zakona o braku i porodičnim ... pravo vlasništva tijekom trajanja bračnezajednice zajedničkim radom ili sredstvima stečenim za vrijeme trajanja bračnezajednice radilo bi se ... Zakona ne isključuju primjenu odredbi Zakona o braku i porodičnim odnosima o stjecanju zajedničke imovine za vrijeme trajanja bračnezajednice, pa se i na ... U ovoj fazi postupka sporno je između parničnih stranaka je li stan koji se nalazi u Splitu predstavlja bračnu stečevinu.
Izrečena utvrđenja suda
