„Tužitelj ne osporava da je rečeno rješenje od 23. travnja 2003. postalo izvršno te da ga nije izvršio pa su neosnovani prigovori da se navedeni objekt uklapa u okoliš te da se radi o kući za koju plaća porez, jer to nije pravno relevantno u ovom postupku izvršenja rješenja“.
„Nisu pri tome od utjecaja tvrdnje tužitelja da je u međuvremenu provedena dioba zemljišta te da sada k.č. ……. k.o. G…….. više nije njegovo vlasništvo, jer iz podataka u spisu nesporno proizlazi da se radi naređuje uklanjanje objekta na adresi D…….., K………., pa oznaka katastarske čestice nije presudna“.
„Glede prigovora tužitelja da postoji opasnost od oštećenja preostalih dijelova objekta napominje se da tužitelj prema odredbi članka 44. Zakona o gradnji ("Narodne novine", broj: 52/99 do 47/03) dogradnju postojećeg objekta nije smio ni izvršiti bez važeće konačne građevne dozvole.“
„Nadalje je prvostupanjski sud utvrdio da je tužiteljica započela i dovršila izgradnju predmetnog objekta iako nije imala konačnu građevinsku dozvolu za gradnju tog objekta. Zbog toga je odlukama upravnih organa naloženo tužiteljici rušenje bespravno izgrađenog objekta, a kako ga tužiteljica nije sama ... i rušenje tako bespravno sagrađenog objekta, a koji je i tužiteljici u konačnici i srušen od strane tužene.“
... rušenje izgrađenog objekta tužiteljice. Na temelju tako utvrđenih činjenica prvostupanjski sud je utvrdio da ne postoje razlozi iz čl. 13. Zakona o sustavu
„Nisu osnovani niti prigovori tužitelja da nema aktivne legitimacije za vođenje ovog postupka jer prema članku 154. stavka 1. Zakona o gradnji ("Narodne novine", broj: 175/03 i 100/04) ako inspektor u provedbi inspekcijskog nadzora utvrdi povredu propisa čiju je primjenu ovlašten nadzirati, po službenoj će dužnosti pokrenuti upravni postupak i poduzeti mjere u skladu s ovim Zakonom.
Stoga je u ovom postupku koji se vodi po službenoj dužnosti, pravno irelevantno tko je prijavio bespravnu gradnju.
Slijedom toga i izvršenje rješenja o uklanjanju objekta se provodi po službenoj dužnosti, a
„Tužitelj za poduzimanje navedenih radova nesporno nije pribavio odgovarajuću dozvolu, pa se prigovori tužitelja ne mogu uvažiti, niti je pravno odlučna tvrdnja tužitelja da je istu nekretninu kupio u stanju u kakvom je ona danas, jer je kao vlasnik odgovoran za pravne posljedice nezakonitog postupanja. Također nije od utjecaja tvrdnja tužitelja da se radi o jednostavnom objektu za koji nije potrebna posebna dozvola, jer su Pravilnikom o jednostavnim građevinama i radovima (Narodne novine, broj 21/09., 57/10., 126/10.), taksativno navedeni objekti za koje nije potrebno ishoditi potvrdu glavnog
„Tužitelj ne osporava da za izgradnju navedenog objekta nije ishodio potvrđeni glavni projekt pa se prigovori tužitelja da se zapravo radi o spremištu za alat i za suđe za vinograd te skloništu ne mogu uvažiti, jer sam tužitelj potvrđuje da se radi o gospodarskoj građevini, za koju izgradnju nije pribavio potvrđeni glavni projekt“.
„Spisu prileži potvrda Ureda državne uprave u S-d županiji, klasa: 350-02/05-01/325 od 25. travnja 2005. prema kojoj na č.z. ….. k.o. S. postoje objekti izgrađeni prije 15. veljače 1968. i to jedan na jugoistočnoj, a drugi na sjeverozapadnoj strani.
Rečena potvrda međutim, nije dokaz o zakonitoj izgradnji predmetne garaže jer je i sama tužiteljica prilikom uviđaja navela da je na istom mjestu postojala stara derutna garaža što znači da je ista uklonjena. To proizlazi i iz priloženih fotografija koje pokazuju da se radi o izgradnji sasvim novog objekta, dok tužiteljica ničim nije dokazala da se radi
„Čak i da se radi o građevini za koju u smislu članka 116. točke 4. u svezi s člankom 118. stavkom 1. citiranog Zakona, treba ishoditi potvrdu na glavni projekt, koju tužitelj nije pribavio, proizlazi da se radi o izgradnji bespravnogobjekta.
Naime, rečena građevina ne odgovara uvjetima iz citiranog članka 116. točka 4. alineja 2., da bi se smatrala građevinom za koju je dovoljno ishoditi potvrdu glavnog projekta, jer ima visinu vijenca veću od 4 m“.
„Iz podataka u spisu nije razvidno kada je započeo ovaj postupak, odnosno je li predmetni postupak započeo prije 27. svibnja 1995. jer se samo u tom slučaju moglo donijeti prvostupanjsko i osporeno rješenje u primjeni citiranog Zakona.
Stoga je u ponovljenom postupku potrebno nesporno utvrditi kada je postupak započeo odnosno je li započeo u vrijeme važenja citiranog Zakona o postupanju s objektima građenim protivno prostornim planovima i bez odobrenja za građenje i slijedom toga donijeti odgovarajuće rješenje. Pri tome treba imati u vidu odredbu članka 125. Zakona o općem upravnom postupku ("Narodne novine
„Stoga je Sud ocijenio da navedenim rješenjem nije povrijeđen zakon na štetu tužitelja kao vlasnika zemljišta na kojem je izvedena gradnja protivno zakonu, jer je povodom njihove prijave u postupku utvrđeno da se radi o bespravnoj gradnji i naloženo uklanjanje Gradu N. kao investitoru koji je i priznao tu činjenicu“.
„Tužitelj ne osporava da za izvedene radove na rekonstrukciji objekta nije pribavio odgovarajuće rješenje o uvjetima građenja niti takav dokaz prileži u spisu, pa su prigovori tužitelja da je objekt na kojem je izvršena rekonstrukcija izgrađen zakonito neosnovani.
Tužitelju je naime, naređeno uklanjanje samo onog dijela građevine kojeg je dogradio i nadogradio bespravno“.
„Tužitelj tvrdi da se radi o zakonito izgrađenom objektu, međutim, u prilog svojoj tvrdnji nije priložio nikakve dokaze, a iz navedenog zapisnika proizlazi da je predmetni pomoćni objekt izgrađen prije 30-tak godina, koji zapisnik je bez primjedbi potpisala tužiteljeva kćerka A. V.“.
„Zakonitost izgradnje određenog objekta međutim procjenjuje se vodeći računa o propisu koji je na snazi u vrijeme kada se objekt gradio, a što je i u konkretnom slučaju i učinjeno, jer je uzeta u obzir navedena građevinska dozvola od 31. listopada 2006. izdana na temelju Zakona o gradnji (Narodne novine, broj 175/03. i 100/04.) od koje su međutim tužitelj Z. S. i zainteresirani A. P. odstupili“.
„Na temelju priloženog zapisnika i fotografija ranijeg i novog stanja vidljivo je da se radi o nadogradnji postojećeg objekta pa su prigovori tužitelja neosnovani. Tužitelj, naime ničim nije dokazao da se radi o radovima na održavanju objekta. Ukoliko tužitelj uspije u postupku legalizacije objekta može zatražiti obustavu inspekcijskog postupka“.
„Tužitelj je na zapisnik od 1. travnja 2011. izjavio da za navedenu rekonstrukciju nema odgovarajuću dokumentaciju niti dozvolu jer se tim radovima povećava površina objekta što iziskuje povećanje površine parcele. Taj je zapisnik tužitelj potpisao bez primjedbi. Iz navedenog proizlazi da tužitelj za navedenu rekonstrukciju nije ishodio odgovarajuću dozvolu, niti u tom pravcu spisu prileže dokazi pa su njegovi prigovori neosnovani“.
„U pogledu prigovora tužiteljica da se radi o jednostavnim građevinama za koje ne treba ishoditi nikakve dozvole, napominje se da je odredbama Pravilnika o jednostavnim građevinama i radovima (Narodne novine, broj 21/09.) predviđena mogućnost gradnje jednostavnih građevina i izvođenja radova bez odgovarajućih akata kojima se odobrava građenje i bez lokacijske dozvole, koje su taksativno navedene u tom Pravilniku, ali među tim objektima i radovima, nisu oni koje su izvele tužiteljice pa su ti prigovori tužiteljica neosnovani“.
pasivnoj legitimaciji u odnosu na 1. tuženika Z. B., obzirom da odredba čl. 167.st.1. ZV regulira zaštitu od bespravnog uznemiravanja od strane treće osobe, a ta treća osoba ne mora biti vlasnik ili posjednik susjedne nekretnine već je bitno da je treća osoba poduzela radnje kojima se vlasnika bespravno ... „Tužitelj je već u tužbi deklarirajući se vlasnikom kuće kroz koju je provedena sporna cijev za odvod oborinskih voda iz susjednog stambenog objekta naveo da je njegova nekretnina u posjedovnom listu još uvijek upisana na ime pokojnog oca A. B., da je u zemljišnim knjigama upisana na ime više fizičkih
„Međutim, tužitelj tijekom postupka ničim nije dokazao da se radi o radovima na postojećem gospodarskom objektu za koje radove ne bi bilo potrebno ishoditi odobrenje za gradnju.
Također, nije priložio niti dokaze da je na istom mjestu u katastru evidentiran objekt izgrađen prije 15. veljače 1968. Osim toga, bez primjedbi je potpisao navedeni zapisnik u kojem je utvrđena bespravna gradnja, pa su prigovori tužitelja neosnovani“.
„Stoga su neosnovani u ovom postupku izvršenja, prigovori tužitelja o veličini i namjeni objekta. Napominje se pri tome da je uvidom u ovosudni spis Us-…….. utvrđeno da je presudom ovog Suda od 11. rujna 2008. odbijena tužba tužitelja izjavljena protiv rješenja tuženog tijela klasa: UP/II-362-02/06-04/1110, ur.broj: 531-07/2-1-2-07-2 od 28. veljače 2007., kojim je bila odbijena žalba tužitelja izjavljena protiv prvostupanjskog rješenja klasa UP/I-362-02/05-02/794 od 23. veljače 2006. kojim je tužitelju naređeno uklanjanje navedenog bespravno izgrađenog objekta, a koje se u ovom postupku izvršava.“
„Tužitelj tvrdi da u postupku nije saslušan glede bespravne rekonstrukcije njegovog objekta. Međutim, spisu prileži zapisnik od 12. lipnja 2002. kojim je uzeta izjava tužitelja, te izjava zainteresirane osobe, a koji je tužitelj potpisao bez primjedbi.
Iz zapisnika proizlazi da se stambeni objekt zainteresirane osobe dograđuje na jugu prema sjevernom dijelu objekta tužitelja kojeg je bespravno sagradio te će se odobrenom rekonstrukcijom zatvoriti dva prozora koje je tužitelj bespravno ugradio“.
„U postupku je nesporno utvrđeno da tužitelj nema suglasnosti lučke kapetanije za izvođenje navedenih radova niti je tužitelj ishodio lokacijsku dozvolu što niti ne osporava. Utvrđeno je da je izgradnjom navedenih objekata ugrožena sigurnost plovidbe za plovne objekte koji plove u navedenoj uvali, pa se prigovori tužitelja da je zatražio izdavanje lokacijske dozvole ne mogu uvažiti“.
„Ukupna izgrađenost građevinske parcele prema priloženoj lokacijskoj dozvoli može iznositi 147,92 m², što u odnosu na površinu građevinske parcele od 560 m², iznosi nešto manje od navedenih 0,3 pa su prigovori tužitelja u tom dijelu neosnovani.
Naime, kod utvrđivanja dozvoljenog koeficijenta iskorištenosti i izgrađenosti uzimaju se u obzir samo legalno izgrađeni objekti. U svezi nelegalne gradnje nadležna je postupati građevinska inspekcija“.
„Tužiteljica ne osporava da za izgradnju navedenog objekta nema građevinsku dozvolu, ali tvrdi da je građevina upisana u zemljišne knjige uz zabilježbu da nije priložena uporabna dozvola.
Ovi se prigovori tužiteljice ne mogu uvažiti jer iz citirane odredbe Zakona proizlazi da inspektor ima ovlaštenje narediti uklanjanje građevine izgrađene bez građevne dozvole a okolnost da je tužiteljica naknadno ishodila upis u zemljišne knjige s teretom neposjedovanja uporabne dozvole ne sprečava postupanje građevinskog inspektora sukladno odredbama članka 157. stavak 3. u svezi s člankom 141. stavak 1. citiranog
„Pri tome potvrda Područnog ureda za katastar S., Ispostava D. od 2. siječnja 2001., ne dokazuje zakonitost izgradnje objekta već samo potvrđuje da je dokumentacija iz katastra u ratu uništena“.
„Tužitelj ne osporava da je objekt izgrađen bez građevne dozvole,međutim, tvrdi da je zatražio izdavanje građevne dozvole.
Ti se prigovori tužitelja ne mogu uvažiti jer tužitelj nesporno nije ishodio građevnu dozvolu, pa nije odlučno da ju je samo zatražio“.
„Tužitelj ne osporava da je bespravno izveo predmetnu dogradnju već tvrdi da je postojeći stambeni objekt izgrađen do 15. veljače 1968. Ovi prigovori tužitelja nisu odlučni jer tužitelju nije niti naređeno uklanjanje onog dijela građevine koji je izgrađen prije 15. veljače 1968., već samo naknadno izvedene nadogradnje bez građevinske dozvole.“
„Tužitelji tvrde da je objekt upisan u zemljišne knjige pa ga nije dozvoljeno srušiti.
Ovi se prigovori tužitelja ne mogu uvažiti jer u primjeni članka 295. stavak 2. citiranog Zakona građevinski inspektor ne može narediti uklanjanje građevine ako je ta građevina upisana u zemljišnoj knjizi, osim u slučaju kada je u zemljišnim knjigama izvršena zabilježba da je ta građevina upisana bez uporabne dozvole, što je u konkretnom predmetu slučaj, a što proizlazi iz priloženog izvoda iz zemljišne knjige od 11. studenog 2008.“.
„Nisu osnovani niti prigovori tužiteljice da je identifikaciju objekta mogao izvršiti jedino stručnjak geodetske struke, a ne građevinski inspektor. Naime, građevinski inspektor je sukladno citiranom Zakonu o prostornom uređenju i gradnji ovlašten utvrđivati zakonitost izgradnje objekta“.
„Ovi se prigovori tužitelja ne mogu uvažiti jer iz dokumentacije u spisu proizlazi da se radi o objektima izgrađenim bez odgovarajućeg akta o gradnji, odnosno o bespravno izgrađenim objektima, pa se to zemljište ne može smatrati izgrađenim, a tužitelj osim tvrdnje u tom pravcu nije dostavio drugačije dokaze“.
„Tužitelj navedeno ne osporava ali tvrdi da će u postupku razvrgnuća suvlasničke zajednice zatražiti otkup dijela kč.br. …….. k.o Z. kako bi formirao okućnicu.
Tužitelj ne osporava da za izgradnju predmetnih objekata nema građevinske dozvole pa su njegovi prigovori u svezi otkupa zemljišta neosnovani“.
„Tužitelj ne osporava da za izgradnju dograđenog objekta nije ishodio građevinsku dozvolu, pa se prigovori tužitelja da je istu zatražio, ne mogu uvažiti.
Tužitelj tvrdi da bi u konkretnom slučaju trebalo primijeniti odredbu članka 157. Zakona o gradnji. Navedenom odredbom su općenito predviđene mjere koje inspektor može poduzeti između ostalog i uklanjanje bespravne dogradnje, pa proizlazi da je to i učinjeno u postupku, pa je nejasno čemu tužitelj prigovara“.
„Stoga su u ovom postupku neosnovani prigovori tužiteljice koji se tiču zakonitost samog rješenja kojim je tužiteljici naređeno uklanjanje bespravno izgrađenih objekata“.
„Tužitelji ne osporavaju da za predmetnu nadogradnju nemaju građevne dozvole, odnosno da su nadogradnju izveli protivno građevnoj dozvoli, pa su njihovi ostali prigovori neosnovani.
Okolnost da je raniji investitor navedenog objekta ishodio lokacijsku i građevnu dozvolu koje su poništene, ne utječe na rješavanje u ovom predmetu, jer se poništavanjem rješenja poništavaju i pravne posljedice koje je takvo rješenje proizvelo“.
„Razlozi koje tužitelj navodi kao razlog za proglašenje rješenja ništavim, nisu razlozi iz citirane odredbe članka 267. Zakona o općem upravnom postupku, radi kojih bi navedeno uvjerenje trebalo proglasiti ništavim, pa su prigovori tužitelja neosnovani. Osim toga, u postupku je utvrđeno da nije u tijeku inspekcijski postupak građevinske inspekcije u svezi gradnje predmetnog stambeno-poslovnog objekta, a što proizlazi iz Obavijesti Uprave za inspekcijske poslove, Odjela inspekcijskog nadzora, Područne jedinice u S. za područje S-d. županije, Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja
plovidbe nije ovlašten narediti uklanjanje bespravno izgrađenog objekta, odnosno objekta izgrađenog bez dozvole tijela nadležnog za građenje.
Naime ... koncesije na pomorskom dobru koja se izdaje po posebnom postupku, već se radi o bespravnoj rekonstrukciji objekta (mola) na pomorskom dobru.
Naime, u nadležnosti inspektora sigurnosti plovidbe je obavljanje nadzora i poduzimanje odgovarajućih mjera samo glede građenja objekata koje je od utjecaja na sigurnost ... građenje, dok su ovlaštenja inspektora sigurnosti plovidbe u pogledu nadzora građenja objekta zakonom ograničena i to samo u pogledu njegovog utjecaja na
„Tužitelj tvrdi da su troškovi rušenja objekata znatno niži od prikazanih u predmetnom zapisniku i računu. U prilog te tvrdnje navodi da se na Općinskom sudu u Š. vodi postupak radi osiguranja dokaza.
Tužitelj je naknadnim podneskom Sudu dostavio predmetni zapisnik od 12. siječnja 2006. sačinjen na uviđaju provedenom od strane Komisije sastavljen od predstavnika O.s. u Š., i sudskih vještaka i geometra i vještaka građevinske struke uz prisustvo predstavnika tvrtke ……….. koja je izvodila radove na rušenju objekta.
Navedeni zapisnik dovodi u sumnju tvrdnju tuženog tijela da su troškovi rušenja određeni
„U postupku je nesporno utvrđeno da tužitelj za izgradnju navedenih objekata nema građevinske dozvole, a to ne tvrdi ni u tužbi pa su prigovori tužitelja neosnovani. Naime, okolnost da je od strane Državne vodopravne inspekcije doneseno rješenje o uklanjanju kojim je zabranjeno izvođenje radova i naređena uspostava prijašnjeg stanja (rješenje od 13. kolovoza 2007.) nije zapreka da se u ovom postupku naredi uklanjanje bespravno izvedenih radova“.
Izvlaštenje; 17.6.2008 · Sentence županijskih sudova u RH
odgovarajuća naknada za njegovo ograničenje prava vlasništva. Po ocjeni ovog suda, moguće je naknadno legalizirati tuženikov postupak bespravnog zauzimanja ... izgradnja i održavanje elektroprivrednih objekata (postrojenja i vodovi) od interesa za Republiku Hrvatsku, čime provedba tog interesa može značiti ... zakonito provedenom postupku, jer to propisuje, izričito određujući i kao razlog izvođenja radova ili izgradnju objekta gospodarske infrastrukture
„Tužitelj tvrdi da je objekt izgrađen prije 15. veljače 1968., te se pri tome poziva na rješenje Općinskog suda u O. ……… od 8. prosinca 2004. Iz istog proizlazi da je istočna polovica zgrade sagrađena na čz. ……… (kč. …… k.o. J.) u naravi prizemlje i prvi kat u suvlasništvu tužitelja, izgrađena prije 15. veljače 1968.
Kako tužitelj, istina tek uz tužbu dostavlja dokaz o tome da je objekt visine prizemlje i kat izgrađen prije 15. veljače 1968., ovaj Sud ne može otkloniti prigovor tužitelja da se u tom dijelu ne radi o bespravno izgrađenom objektu“.
skladu sa pripisanim tehničkim uvjetima ili se radi o bespravnoj gradnji, da li je u vrijeme izgradnje objekta postojao dalekovod M.-P., kao i o okolnosti ... . od 01. prosinca 2000.g. naloženo je tuženiku dovesti svoj stambeni objekt na propisanu sigurnosnu udaljenost od 4 m od vodiča dalekovoda 10 kV M.-P., u ... na terenu nisu omogućavali izmicanje dalekovoda na sigurnosnu udaljenost od stambenog objekta tuženika (i stambenog objekta još jednog vlasnika), zbog ... elektromontažerske i građevinske radove, pa u ovom postupku od tuženika, kao vlasnika objekta smještenog na nepropisnoj udaljenosti od vodiča postojećeg dalekovoda
, konvencijskim ni zakonskim odredbama ne postoji pravno uporište za tužiteljičino stajalište prema kojem je pravo na dom dopušteno ostvarivati bespravnom gradnjom, niti za stajalište da se uklanjanjem bespravnogobjekta koji čini jedinu nekretninu u vlasništvu osobe narušava pravo te osobe na dom. Pored toga ... neutemeljenim - zaključkom da svatko može, bez izlaganja riziku uklanjanja, bespravno izgraditi jedan stambeni objekt, pod uvjetom da mu je to jedina nekretnina u ... sudova o neprihvatljivosti rješavanja stambenog pitanja bespravnom gradnjom stambenog objekta. U odnosu na prigovor podnositeljice da je pokrenula postupak
parničnog suda u konkretnoj pravnoj stvari (zahtjev za rušenje bespravno sagrađenog objekta - limene zgrade). Mjerodavni dio osporenog rješenja glasi ... postupku trebalo odlučivati o rušenju bespravno sagrađenog objekta. Iz utvrđenja u ovom postupku proizlazi da je tužitelj bespravno izgradio dio zidanih ... pravila vlasničkog prava svatko ima pravo posjeda svoje čestice, ali rušenje bespravnihobjekata je u nadležnosti upravnih tijela. Nije niti utvrđeno niti ... tužitelj na zemljištu tuženika, ovaj sud (jer se za sada radi o bespravno sagrađenom objektu) da je zahtjev za rušenje trebalo postaviti u upravnom postupku
