uspostaviti prijašnje posjedovno stanje preko linije razgraničenja iz predmeta R1-__/03, ako su stranke uvedene u posjed u ovršnom postupku broj Ovr-__/13.“
„Žalbeni navod da je tužitelj imao ključeve stana sada pok. M. Š. te da je svakodnevno dolazio k njoj u stan prolazeći kroz dvorište, a što da ukazuje na to da je on imao i faktičnu vlast na prijeporu pored prethodno navedenog iskaza samog tužitelja koji izričito navodi da je pok. tetu M. svakodnevno dolazio posjećivati bespredmetni je, jer posjećivanje nekoga donošenjem hrane i pomaganjem mu ne ostvaruje se faktična vlast na stvari već takva osoba samo pomaže posjedniku u izvršavanju njezinog posjeda dakle, radi se o pomoćniku čijim posredovanjem posjednik izvršava svoju faktičnu vlast.“
„U parnicama zbog smetanja posjeda kada tuženik istakne prigovor nepravovremenosti tužbe, to je prigovor kojeg je potrebno raspraviti prije nego što se sud upusti u raspravljanje o ostalim prigovorima pa tako i o prigovoru promašene aktivne i pasivne legitimacije jer ako tužba nije pravovremeno podnesena u roku koji je propisan odredbom čl. 21. st. 3. ZV-a (30 dana od dana kada je smetani saznao za čin smetanja i počinitelja, a najkasnije godinu dana od dana nastalog smetanja), tužbu treba odbaciti. Radi se o prekluzivnim rokovima. Zbog toga nije jasno zbog čega je prvostupanjski sud umjesto
prvostupanjski sud, već tužiteljica. U tužbenom zahtjevu nije precizirano kada je izvršeno smetanjeposjeda tužiteljice.
Sastavni dio izreke svakog tužbenog zahtjeva u parnicama radi smetanja posjeda je precizno navođenje vremena u kojem je izvršeno smetanje i to iz dva razloga.
Prvi razlog se odnosi na rokove ... smetanja posjeda traži uspostava prijašnjeg stanja, u tužbenom zahtjevu mora biti precizirano kojeg dana je došlo do smetanja posjeda kako bi se temeljem ... došlo do smetanja.
Budući da se iz predmetnog tužbenog zahtjeva ne da iščitati u kojem trenutku je došlo do smetanja posjeda tužiteljice, tužbeni zahtjev
„Žalbeni navodi tuženika kojima ističe da je tužiteljica preinačila tužbu nisu osnovani. Prvostupanjski sud je pravilnom primjenom čl. 191. st. 1. i st. 3. ZPP-a utvrdio da time što je tužiteljica nakon provedenog uviđaja na kojem je identificirano da je smetanje počinjeno na čestici katastarske oznake __/55 nastale od ranije čestice __/16 (prvotno utužene) na temelju parcelacijskog elaborata od 26. travnja 2017. tužba nije preinačena, već je zahtjev dopunjen i određen u skladu s utvrđenjem iz provedenog dokaza i naknadno nastalom okolnošću (parcelacijom) što nije bilo od utjecaja na promjenu
„U odnosu na žalbene navode kojima se osporava da bi tuženica počinila čin smetanja te da nije jasno radi li se uopće o smetanju posjeda treba ukazati da u smislu odredbe čl. 21. st. 1. ZV-a pravo na zaštitu posjeda ima i posjednik čiji je posjed uznemiravan, a izbijanje brave iz vrata koje vode u predsoblje stana u posjedu tužiteljice zbog nemogućnosti njihovog zaključavanja prema ocjeni i ovog suda predstavlja čin uznemiravanja posjeda.“
„Suprotno zauzetom stavu prvostupanjskog suda, prema ocjeni ovog suda sms poruka tuženika F. M. upućena tužitelju da namjerava u stan u suterenu useliti stanare i zamijeniti bravu ne predstavlja trenutak saznanja tužitelja o činu smetanja i počinitelju (jer se u tom trenutku eventualno smetanjeposjeda tek može očekivati), već je to trenutak kada je tužitelj saznao da je došlo do faktične promjene u stvarnom stanju njegovog korištenja nekretnine, a to je u ovom konkretnom slučaju bilo dana 23. veljače 2017. kada je tužitelj, po dolasku iz Austrije, utvrdio da je promijenjena brava i onemogućen mu
„U podnesenoj žalbi tuženik ponavlja tvrdnju, koju je iznosio i tijekom postupka pred sudom prvog stupnja, da je tužiteljica svojom voljom napustila posjed nekretnine čime je prema odredbi čl. 28. ZV-a izgubila pravo na posjed. Ove žalbene tvrdnje nisu osnovane jer iz utvrđenih činjenica tijekom postupka proizlazi da je tužiteljica i nakon što je otišla radi školovanja sina u Švicarsku, povremeno dolazila na sporne nekretnine, a da nije napustila posjed nekretnine ukazuje i činjenica što je imala ključeve i uređaj za daljinsko otvaranje vrata, čime je jasno izrazila volju da zadrži u suposjedu
„Tijekom postupka utvrđeno je da se tužiteljica, kako u vrijeme podnošenja tužbe, tako i u vrijeme zaključenja glavne rasprave u ovom predmetu, nalazi u posjedu dijela nekretnine čest. zem. __ k.o. S. označenog točkama E-F-G-H od trenutka kada se poslužila samopomoći i vratila oduzeti posjed, a što niti među strankama nije sporno, niti tužiteljica žalbom osporava utvrđeno činjenično stanje. I prema stavu ovog suda u pravnoj situaciji kada se tužiteljica prije podnošenja tužbe zbog smetanja posjeda poslužila pravom samopomoći sukladno čl. 27. ZV-a, ona je ostvarila posjedovnu zaštitu jer je i pravo
tužitelji bili ovlašteni tražiti montiranje vodomjera za stan u njihovom posjedu, usvajanje tuženog zahtjeva dovelo bi do apsurdne situacije da bi tuženik vjerojatno godinama, a sve do izvršenja odluke o utvrđenju prava vlasništva i predaje u posjed, bio dužan plaćati za utrošenu vodu i pripadajuće naknade, bez
„Dakle, bez točne pozicije predmeta smetanja u prostoru i neodređenog kondemnatornog dijela kao i po ocjeni ovoga suda zbog izostalog vremena smetanja, nisu se prema pravilnom zaključku prvostupanjskog suda stekli uvjeti za meritorno odlučivanje o zahtjevu ocjenom odlučnih činjenica posljednjeg stanja posjeda i čina smetanja primjenom čl. 22. st.2. ZV-a.“
dugogodišnjeg trajanja parnice zbog smetanja posjeda promijenjen građevinski identitet nekretnine i što je tužitelj nakon nasilnog oduzimanja posjeda tuženici uveo u posjed svoju kćer, nisu okolnosti koje bi bile od utjecaja na provođenje ovrhe radi predaje posjedaovdje tuženici. Naime, tuženici je u parnici ... i eventualno izvršene građevinske zahvate na predmetnom stanu, jer u protivnom, parnice radi smetanja posjeda u takvim okolnostima ne bi imale nikakvu svrhu ni ... smetao tuženicu u posljednjem mirnom posjedu stana na prvom katu u Z., K., da je tužitelju naloženo da uspostavi ranije posjedovno stanje i preda ga u
„Nije sporno da samo utvrđenje posjeda i čina smetanja (deklatarorni preambul) nema karakter samostalnog deklaratornog elementa izreke rješenja o smetanju posjeda, već je sastavni dio kondemnatornog dijela. Stoga u okolnostima, kakav je predmetni činjenični supstrat prvostupanjskog predmeta nakon tuženikovog udovoljenja privremenoj mjeri - kada nije moguće prihvatiti kondemnatorni dio tužbenog zahtjeva koji se odnosi na uspostavu ranijeg posjedovnog stanja ali je moguće prihvatiti kondemnatorni dio tužbenog zahtjeva posjedovne zaštite u dijelu koji se odnosi na zabranu takvog ili sličnog smetanja
„Smetanjeposjeda je počinjeno. Tužitelji se nalaze u posljednjem mirnom posjedu nekretnine stana koji je opisan u izreci rješenja, no nije tužitelj dužan dokazivati namjeru tužitelja za počinjenje smetanja u smislu prije citirane odredbe čl. 22. ZVDSP-a, već naprotiv tuženik je dužan dokazivati temeljem njegovog prigovora da oduzimanje odnosno smetanjeposjeda nije bilo samovlasno.
To će biti najčešće u situacijama kod posjedovnih sporova suposjednika iz čl. 24. ZVDSP-a ili kad neposredni posjednik smeta posrednog posjednika.“
„Naime, kako je odredbom čl. 21. st. 1. ZV-a jasno propisano da pravo na zaštitu posjeda ima onaj koga drugi samovlasno smeta u posjedu, dok iz odredbe čl. 22. st. 1. ZV-a proizlazi da je posjednik kojemu je posjed samovlasno smetan ovlašten svoj posjed štititi putem suda, zahtijevajući da se utvrdi čin smetanja, naredi uspostava posjedovnog stanja kakvo je bilo u času smetanja i zabrani takvo ili slično smetanje ubuduće, nejasno je i nerazumljivo ... taj način zaštitila svoj posjed.“
„Osim toga rješenje suda u postupku smetanja posjeda mora biti kondemnatorna odluka, kojom sud nalaže tuženicima uspostaviti prijašnje posjedovno stanje i izriče zabranu takvog ili sličnog smetanja ako je tužitelju posjed oduzet ili samo zabranu takvog ili sličnog smetanja ako je tužitelju faktična vlast na stvari ograničena.
U konkretnom slučaju zahtjev tužitelja za pružanje posjedovne zaštite sadrži opisani čin smetanja posjeda uz navođenje da je ... posjed kao oblik uspostave prijašnjeg posjedovnog stanja to samo izricanje zabrane smetanja ubuduće, koje u tom slučaju nije ni provedivo, ne može polučiti
„Valja napomenuti da je potpuno pogrešno stajalište prvostupanjskog suda da je drugotužena počinila čin smetanja posjeda time što je nazočila radnjama prvotuženika i u tome ga nije spriječila. Prije svega, valja navesti da smetanjeposjeda mora biti izvršeno određenom ljudskom radnjom koja je protupravna i koja je upravljena na uznemiravanje, odnosno oduzimanje tuđeg posjeda. U parnicama za smetanjeposjeda pasivno je legitimirana u odnosu na čin ... drugotužena prema utvrđenju prvostupanjskog suda nije neposredni počinitelj radnje smetanja posjeda, jer nije upravljala osobnim vozilom, niti je parkirala
„Kod tužbe za smetanjeposjeda tužbeni zahtjev se sukladno čl. 22. st. 1. ZV-a mora sastojati od deklaratornog i kondemnatornog dijela, odnosno mora biti sastavljen na način da se tužbenim zahtjevom utvrđuje smetanjeposjeda uz navođenje kada je smetanje izvršeno i na koji način i nalaganja uspostave ranijeg posjedovnog stanja na način da je potrebno određeno i precizno navesti na koji način je tuženik dužan uspostaviti ranije posjedovno stanje te mu zabraniti svako daljnje takvo ili slično smetanje. Tužbeni zahtjev tužiteljice nije se mogao usvojiti jer nije bio sastavljen na pravilan način u dijelu
objektivne odnosno prirode nemogućnosti kao što je primjerice smetanjeposjeda rušenjem stabala i sl. tada polazeći od kondemnatorne prirode tužbe za smetanjeposjeda, kao i kondemnatornosti rješenja koje sud donosi, procesne mogućnosti za donošenje rješenja o smetanju posjeda ovise o samom zahtjevu za pružanjem ... i sličnog smetanjaposjeda kao sastavnog dijela kondemnatornog zahtjeva tužbe za smetanjeposjeda (pravni stav zauzet u rješenje VSRH br. Rev 672/09).
Iz ... posjedovne zaštite. Povredom posjeda nastaje za posjednika specifično subjektivno pravo da osobu koja smeta njegov posjed prisili na prestanak tog smetanja
„Međutim, prema mišljenju ovog suda, u ovom postupku se radi o novom smetanju posjeda, odnosno suposjeda, iako je ono počinjeno na istom mjestu i na isti način kao i smetanjeposjeda povodom kojeg se vodi postupak u predmetu Psp-__/16, sa jedinom razlikom u tome što je tuženik ranije postavio zastor, a sada je postavio vrata.
Obzirom da se radi o novom smetanju posjeda koje je, bez obzira na veliku činjeničnu sličnost, ipak različito od ranijeg smetanja posjeda kada je tuženik postavio zastor, ovaj sud nalazi da ne postoje procesne zapreke da tužiteljica novom tužbom, kao u ovom predmetu, zatraži
„Neosnovano nadalje tužena ukazuje na počinjenje bitne povrede iz čl. 354. st. 2. toč. 12. ZPP-a, budući izostavljanje datuma smetanja (naveden kao 23. srpnja 2017.) ne predstavlja nedopušteno prekoračenje zahtjeva, već zato jer je isti dio neobvezatnog utvrđujućeg dijela izreke rješenja o smetanju posjeda, obzirom da je za isto obvezatan i pravnorelevantan kondemnatorni dio izreke - naredbe uspostave posjedovnog stanja kakvo je bilo u času smetanja te zabrane takvog ili sličnog smetanja ubuduće, kako je to propisano i čl. 22. st. 1. ZV-a, što i jest pravna priroda rješenja o smetanju posjeda.
Osim toga
. 35. st. 4. i čl. 22. st. 2. ZV-a prvostupanjski sud zaključuje da tužitelj ne može tražiti posjedovnu zaštitu u parnici za smetanjeposjeda zbog ... za korištenje i upotrebu javnih puteva, jer se korištenjem puta za koji je utvrđeno da predstavlja javno dobro ne može steći posjed prava stvarne služnosti
„Tužbeni zahtjev kod sudske zaštite posjedatreba sadržavati utvrđenje da je tuženik počinio smetanje tužiteljevog posjeda, naredbu tuženiku da ... pod prijetnjom novčane kazne). Tužbeni zahtjev dakle, sačinjava i deklaratorni i kondenatorni dio a u slučaju kada je smetanjeposjeda učinjeno ne uznemiravanjem nego oduzimanjem posjeda, u koliko posjed nije vraćen prije presuđenja ili u koliko oduzimanje posjeda nije prešlo u uznemiravanje posjeda, a u ... da uspostavi ranije posjedovno stanje.
Naime, razlozi za pružanje posjedovne zaštite kada je smetanjeposjeda učinjeno oduzimanjem posjeda a ne
), temeljem koje se nesumnjivo može provesti ovrha naložena ovršnom ispravom, time da je u sporovima radi smetanja posjeda, čl. 22. st. 2 Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN.91/96; 68/98; 137/99; 22/00; 73/00; 114/01; 79/06; 141/06; 146/08; 38/09; 153/09; 90/10; 143/12 - dalje ZV) isključeno raspravljanje o pravu na posjed, pravnom temelju posjeda, poštenju posjednika, te o tome da li je smetanjeposjeda bilo u kakvom društvenom, javnom ili sličnom ... „Nema nikakve dvojbe da sudsko rješenje o smetanju posjeda, koje je pravomoćno i ovršno, koje glasi na obvezu predaje u posjed predmetne nekretnine
„Međutim, po ocjeni ovoga suda, prvostupanjski sud je na temelju činjenica koje je utvrdio izveo nepravilan zaključak o postojanju drugih činjenica, tj. da tužiteljica nije dokazala svoj mirni posjed. Prvenstveno valja napomenuti prvostupanjskom sudu da tužiteljica nije trebala dokazati mirni posjed novoizgrađene ograde - zida, već mirni posjed svoje nekretnine, a koji posjed je vršen upravo do linije na kojoj je tužiteljica izgradila novu ogradu - zid iz razloga što novoizgrađena ograda - zid ne može biti poseban predmet posjedovanja, već je ona sastavni dio predmeta posjedovanja cijele nekretnine
cilju povremenog ulaska u stan radi izvršavanja obveza iz sklopljenog ugovora tužiteljica nije stekla posjed stana u smislu odredbe čl. 10. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN.91/96; 68/98; 137/99; 22/00; 73/00; 114/01; 79/06; 141/06; 146/08; 38/09; 153/09; 143/12; 152/14 - dalje ZV) pa tužbeni zahtjev za zaštitu posjeda odbija kao neosnovan, a posljedično tome odbija i prijedlog tužiteljice za izdavanje privremene mjere uslijed nedostatka
„Dakle, čin smetanja posjedamora biti takav da se može podvesti pod uznemiravanje posjeda ili pod oduzimanje posjeda. U konkretnom slučaju, prema ... i tuženica je ušla u kuću.
Ovdje prestaju sve činjenice koje navode tužitelji kao čin smetanja posjeda i doista i po ocjeni ovoga suda ovim radnjama koje navode tužitelji u svojoj tužbi tuženica nije počinila čin smetanja njihovog posjeda predmetne nekretnine i te radnje tuženice se ne mogu podvesti niti pod uznemiravanje posjeda, a niti je tim radnjama tuženice oduzet posjed tužitelja, niti je na bilo koji način ugrožena faktična vlast nad nekretninom.“
činjenice posljednjeg stanja posjeda nekretnine tužitelja potpuno neutemeljeno i u suprotnosti sa sadržajem provedenog dokaznog postupka.
U posjedovnoj parnici sud pruža zaštitu prema posljednjem stanju posjeda i nastalom smetanju, sukladno odredbi čl. 22. st. 2. ZV, bez obzira na pravo na posjed, pravni temelj posjeda, poštenje posjednika, kao i bez obzira na to koliko bi smetanjeposjeda bilo u kakvom društvenom, javnom ili sličnom interesu. Isključenjem ... posjedovna zaštita korištenja električne energije može ostvariti jedino zaštitom posjeda stvari u funkciji kojoj služi (npr. kuća, stan, poslovne prostorije
„Da je upravo tuženik dao nalog HEP-u da isključi struju u tom stanu i skine električno brojilo nije sporno u ovom postupku, a to proizlazi i iz dokumentacije koja je priložena u spis. I po ocjeni ovoga suda na taj način je tuženik smetao tužiteljicu u posjedu tog stana jer nemogućnost korištenja struje predstavlja uznemiravanje posjeda tužiteljice i na bitan način otežava korištenje te nekretnine, zbog čega u tome postoje bitni elementi smetanja posjeda iz čl. 21. ZOV-a.“
zahtjevu. Naime, tužitelj je tužbeni zahtjev očito temeljio na njegovom pravu na posjed, što nije od utjecaja na pružanje sudske zaštite posjeda kako to ... "Tužitelj je tužbenim zahtjevom tražio da se utvrdi da ga je tuženik smetao u posljednjem mirnom i isključivom posjedu na čest. zemljišta 2185/2 k.o ... sporno da li je tuženik navedene radove vršio na tužiteljevom posjedu. Tužitelj je tvrdio da je posjednik cijele predmetne čestice, koja u naravi ... nalazi zaštitni kameni zid i dio obale. Međutim, u postupku je utvrđeno provedenim dokazima da je tužitelj u posjedu samo uređenog dijela čestice, da taj
"Odredbom čl. 265. st. 1. OZ-a propisano je da, ako je na osnovi ovršne isprave, donesene u postupku zbog smetanja posjeda, ovrha provedena, ili je ovršenik dobrovoljno ispunio svoju obvezu, pa poslije toga učini smetanjeposjeda, koje se u biti ne razlikuje od prijašnjeg, sud će na prijedlog ... je to potrebno, i zaprijetiti ovršeniku izricanjem novčane kazne ako ponovo počini smetanjeposjeda. U tom se slučaju na odgovarajući način primjenjuju ... je bilo prije, ali i zabrani smetanja i uznemiravanja ubuduće. Ovrha radi ponovnog smetanja posjeda vodit će se samo ako ovršenik učini smetanje
„Tužbeni zahtjev ne sadrži deklaratorni dio na utvrđenje kada, tko i na koji način je učinio smetanje, s tim da treba reći da prema važećoj sudskoj praksi nije nužno da kod tužbe zbog smetanja posjeda i taj dio bude obuhvaćen tužbenim zahtjevom, ali se tada u postupku treba kao prethodno pitanje utvrditi na koji način, na kojem predmetu ili pravu i tko je učinio smetanje, te je li smetanje učinjeno oduzimanjem ili uznemiravanjem.“
odredba čl. 21. stav. 1. ZV-a propisuje da koga drugi samovlasno smeta u posjedu, bilo da ga uznemirava u posjeduili mu ga je oduzeo, ima pravo na zaštitu posjeda. U tom smislu tužbeni zahtjev koji se upravlja radi zaštite posjeda putem suda sastoji se od tri elementa - od zahtjeva da se utvrdi čin smetanja tužiteljevog posjeda (deklaratorni dio tužbenog zahtjeva), da se tuženiku naredi uspostava ranijeg posjedovnog stanja te da se zabrani takvo ili slično smetanje ubuduće (kondemnatorni dijelovi tužbenog zahtjeva). Nije sporno da samo utvrđenje posjeda i čina smetanja (deklatarorni preambul) nema karakter samostalnog
„Pogrešno je prvostupanjski sud zaključio da time što tužitelj nije boravio u predmetnom stanu, već je samo promijenio bravu nakon što je zaključio ugovor o kupoprodaji, nije ušao u posjed stana, odnosno upravo na taj način mu je omogućeno da vrši faktičnu vlast nad stvari, jer je jedini raspolagao ključevima od predmetnog stana, i stoga je jedini i mogao vršiti faktičnu vlast nad predmetnim stanom, pri čemu je nebitno je li on doista u stan ušao i u ... su sadržane u čl. 21. st. 3. ZV-a, dakle da je tužba podnesena u subjektivnom roku od mjesec dana od saznanja za smetanje i počinitelja, odnosno u
već naglašeno, prekoračila svoja vlasnička ovlaštenja iz čl. 105. st. 1. ZV-a, pa je takvim radnjama počinila samovlasno smetanjeposjeda nekretnine ... „Kod pravilno utvrđene odlučne činjenice posljednjeg stanja posjeda predmetnog dijela nekretnine tužiteljice, po ocijeni ovoga suda, prvostupanjski sud je i nesporni sadržaj radnji tužene pravilno ocijenio protupravnim, a time pravilno zaključio da je tim radnjama tužena smetala (uznemirila ) tužiteljicu u posjedu njezine nekretnine. Naime, i ovaj sud smatra da je tužena time što je nespornog dana 19.06.2008. po trećoj osobi poduzela radnju rezanja
vrijeme predstavlja čin smetanja posjeda njegove nekretnine. Tuženik, naprotiv, tvrdi (priznajući da je izvršio sporni provoz) da taj njegov provoz nema obilježje smetanja (uznemiravanja) posjeda tužiteljeve nekretnine, nego da je on ovlašteno vršio provoz, dakle tuženik implicitno tvrdi da je provoz vršio u ... nekretnine za onoga tko je u posjedu tog prava znači izvršavanje sadržaja tog prava, pa se takav čin ne može podvesti pod čin smetanja posjeda, jer čin smetanja posjeda predstavlja neovlašteno zadiranje u tuđi posjed, a time i remećenje (uznemiravanje) dotadašnjeg posjedovnog stanja, što ovdje nije slučaj. U
„Međutim, načelno se ne može prihvatiti prvostupanjska ocjena, da sadržaj postupka uređenja međe ne utječe na sadržaj postupka pružanja pravne zaštite radi smetanja posjeda nekretnina u dijelu koji zahvaća uspostavljena međna linija u postupku uređenja međe.
Točno je da sud pruža posjedovnu zaštitu prema posljednjem mirnom stanju posjeda i nastalom smetanju, bez obzira na pravo na posjed, pravni temelj posjeda, poštenje posjednika…, kako je to ... ).
Međutim, opće je prihvaćeno pravno stajalište da se u postupku smetanja posjeda primjenjuje načelo: „petitorium apsorbet possesorium“, što znači da se u
„Kako dakle, i sami tužitelji tvrde da je tuženik postupio po izdanoj privremenoj mjeri, a što tvrdi i tuženik u žalbi, te da su tužitelji povukli tužbu u cijelosti jer nemaju pravni interes na utvrđenje da su smetani u posjedu obzirom su postavljanjem ograde onemogućili tuženika da ih ubuduće smeta u posjedu predmetne nekretnine, po ocjeni ovog suda nema osnove u čl.158. st.1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07. - Odluka USRH, 84/08., 96/08. - Odluka USRH, 123/08. - ispravak, 57/11., 148/11. - pročišćeni tekst, 25/13. i 89
„U odnosu na utuženi čin smetanja posjeda postavljanjem cijevi za odvod oborinskih voda u zračnom prostoru iznad nekretnina tužiteljica, valja ... zadiru 0,15 m. Međutim, postavljanje cijevi za odvod oborinskih voda u zračnom prostoru iznad nekretnine tužiteljica i to za 0,05 m, odnosno 0,15 m, ne može se okvalificirati kao čin oduzimanja ili uznemiravanja posjeda, obzirom na neznatno zadiranje u zračni prostor iznad nekretnine tužiteljica. Kako se ... prostor iznad nekretnine tužiteljica svega 0,05 m, odnosno 0,15 m, ne može predstavljati čin smetanja posjeda nekretnina tužiteljica, pa se ntii
vrata nisu dali tužiteljima, predstavlja čin smetanja posjeda, suprotno zaključku suda prvog stupnja, jer je tužiteljima onemogućen dotadašnji način ... dvorišta ne bi predstavljao čin smetanja posjeda. U tom smislu osnovane su žalbene tvrdnje tužitelja da je takav način ostvarivanja posjeda prava služnosti ... trenutku, ali u svakom slučaju, po ocjeni ovog suda, tuženici su promijenili način izvršavanja posjeda prava služnosti tužitelja, odnosno, onemogućili su ih, postavljanjem brave i zaključavanjem ulaznih vrata, da posjed prava služnosti prolaza ostvaruju na dotadašnji način, zbog čega se radi o činu smetanja posjeda iz
- „Narodne novine“ broj 76/22) što ga nedvojbeno legitimira posjednikom kanalica te nastavno tome i ovlaštenikom zaštite takvog svog posjeda. Posebno valja naglasiti da je stajalište o tužiteljevom posjedu predmetnih kanalica kao elektroničke komunikacijske infrastrukture, koju u smislu odredbe čl.5.toč.1. danas ... predstavlja smetanjeposjeda“.
... , koje su montažne i služe isključivo zaštiti (zatvaranju) kabla kojim tužitelj pruža TK uslugu svojim korisnicima. Posjed navedenih kanalica ne izvršavaju
„Posebno valja naglasiti, da bi određeni verbalni izričaj mogao imati značaj verbalnog smetanja posjeda i rezultirati promjenom u faktičnom stanju korištenja nekretnine, da isti mora biti takvog sadržaja i intenziteta da kod prosječne osobe uzrokuje strah za vlastiti integritet takvog značaja da ga objektivno odvrati od izvršavanja posjeda, a čemu u konkretnom slučaju nije udovoljeno.“
“Budući da tuženik nije postupio po rješenju donesenom u postupku smetanja posjeda tužiteljica je mogla u roku od trideset dana nakon proteka roka koji je rješenjem određen tuženiku za izvršenje radnji oko uspostave prijašnjeg posjedovnog stanja pokrenuti ovrhu radi ostvarenja obveze na radnju koju može obaviti i druga osoba u smislu čl. 261. st. 1. OZ-a. Dio izreke rješenja „jer će u protivnom isto biti učinjeno po tužiteljici na trošak tuženika ... ovrhu toga rješenja. To nadalje znači da nakon proteka toga roka tuženik više nema zakonsku obvezu postupiti po rješenju o smetanju posjeda, pa se radnje
postojećeg posjedovnog stanja i sprječavanja i ograničavanja tužitelja u posjedu njihovih nekretnina.
Takva činjenična utvrđenja prvostupanjskog suda, kao i njegov zaključak u cijelosti prihvaća i ovaj sud, smatrajući također da u radnjama tuženika nema elemenata smetanja posjeda, jer nasipavanjem ulegnuća koja ... stanja.
Kako je smetanjeposjeda takav čin kojim se narušava ili mijenja odnos određene osobe prema nekoj stvari ili pravu, a na način da se taj odnos ... svrhu mogućnosti normalnog korištenja puta, ni po ocjeni ovoga suda nemaju obilježje smetanja posjeda, jer nije usmjereno niti na sprječavanje, a niti
„Međutim, kako je u parnici za smetanjeposjeda, kako to pravilno ističe tužitelj, pasivno legitimiran počinitelj smetanja, njegov nalogodavac kao i onaj u čijem interesu je počinjeno smetanje ako se od toga nije ogradio, a nesporno je da je tuženik promijenio bravu na navedenoj ogradi te da tužitelj ne može u posjed nekretnine koju je prije koristio, pogrešno za sada prema mišljenju ovog suda prvostupanjski sud zaključuje da je osnovan prigovor promašene pasivne legitimacije na strani tuženika tvrdeći da tuženik kod mijenjanja brave nije postupao kao fizička osoba već kao ovlaštena osoba tvrtke R.“
pravima "Narodne novine" 91/96., 68/98., 73/00., 129/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 27/09., 153/09., 143/12., 81/15, dalje ZV) 14. U parnicama za smetanjeposjeda se ne raspravlja o pravu na posjed i poštenju posjeda ili o eventualnoj šteti bi nastala u konkretnom slučaju, niti se raspravlja o bilo ... drugostupanjski sud prihvaća zaključak suda prvog stupanja da je tužitelju posjed obiteljske kuće oduzet još 2016., a od kada se pogoršavaju i odnosi između
„U konkretnom slučaju tužitelj je taj koji je dana 23. kolovoza 2006.g. otvorivši poklopce DTK kanalizacije u G. Z. postavljao (ne zamjenjivao) pored već postavljenih TK kablova još jedan optički kabel, pa do dana po tuženiku micanja istog iz DTK kanala na relaciji A. D. od kućnog broja 12 - 32 posjed tužitelja još uvijek nije bio miran jer od dana postavljanja nije prošlo više od 30 dana.
Raspravljanje u posjedovnim parnicama ograničava se isključivo na raspravljanje o posljednjem stanju posjeda i nastalom smetanju, a tužitelj u ovom postupku nije dokazao svoj posljednji mirni posjed, zbog čega je tuženik koji je
