„Povjerenstvom želimo istražiti institucionalne propuste u sustavu zaštite žena od nasilja koji dovode do ubojstava žena“, rekla je u srijedu Ivana Kekin, zastupnica Možemo, stranke čiju je inicijativu podržalo oporbenih 16 zastupnika. Iz te stranke poručuju i kako to nije tema koja bi trebala dijeliti Sabor jer zaštita žena mora biti zajednički interes, naime, do sredine prosinca prošle godine ubijeno je 19 žena, od čega su njih 15 ubile bliske im osobe, najčešće supružnik ili partner. „Ovo je konstruktivan prijedlog koji ima samo jedan cilj, da žene u ovoj zemlji budu sigurnije i slobodne od nasilja”, rekla je Kekin.
Možemo od Sabora traži da osnuje povjerenstvo kako bi se istražilo zašto sustav zaštite od nasilja nad ženama ne funkcionira adekvatno, te predložile konkretne mjere i izmjene zakona koje će spriječiti ponavljanje femicida, rodno utemeljenog ubojstva žene. Vlada je Saboru predložila da ne prihvati prijedlog Možemo, navodeći da se razlozi za osnivanje povjerenstva svode „isključivo na dobivanje političkih poena, bez konkretnih prijedloga, bez rješenja ili pak podrške mjerama koje nastoje riješiti postojeći problem".
One koji traže osnivanje povjerenstva Vlada pritom proziva da 2024., kod izmjena kaznenog zakonodavstva, nisu glasovali za uvođenje kaznenog djela femicida, za rodno utemeljeno nasilje kao otegotnu okolnost, kao ni za više kazne za silovanje, teška kaznena djela protiv spolne slobode, spolne zlouporabe djeteta te za niz drugih mjera ključnih za jačanje prava žrtava u kaznenom postupku.
Vlada napominje da bi Povjerenstvo zadiralo u dužnost državnog odvjetništva i suda, naglašavajući da se ne može ni osnovati u odnosu na pitanja za koja je pokrenut sudski postupak. Smatra da takvo tijelo nije ni potrebno s obzirom na to da problematiku nasilja nad ženama već kontinuirano prate dva međuresorna tijela. Prijedlog da se 19. ožujka proglasi Nacionalnim danom posvojitelja inicirala je udruga "Josipove obitelji", bio bi spomendan s ciljem da se promiču vrijednosti posvojiteljstva.
U razdoblju od 2010. do 2020. godine prosječno je godišnje posvojeno 115 djece dok je u posljednjih pet godina prosječno godišnje posvojeno 164. djece. Trenutno 302 djece ima ispunjene pretpostavke za posvojenje, a u Registru potencijalnih posvojitelja upisano je 1212 potencijalnih posvojitelja.
Odbor za ravnopravnost spolova: Potrebna bolja prevencija femicida
Od 2016. do 2024. godine ubijeno je 130 žena, no iako imamo poboljšan zakonski okvir, sustav i dalje nedovoljno prepoznaje i sankcionira femicid, koji je najčešće kraj dugotrajnog nasilja, te je potrebna bolja prevencija, istaknuto je u srijedu na sjednici Odbora za ravnopravnost spolova.
Predsjednica saborskog Odbora Marija Lugarić (SDP) naglasila je da je za prevenciju problema femicida potrebna dosljedna primjena zakona, bolja institucionalna suradnja i edukacija stručnjaka te bolje osvještavanje da taj problem postoji. Tematska sjednica organizirana je u suradnji s Autonomnom ženskom kućom Zagreb, pri čemu je članica AŽK-a Valentina Andrašek naglasila da femicid nije samo ubojstvo žene, već "najekstremniji ishod nasilja nad ženama" koje je "duboko ukorijenjeno u neravnopravnim odnosima moći, društvenim normama koje toleriraju to nasilje i u institucionalnim propustima koji nasilje ne zaustavljaju na vrijeme".
"Femicid gotovo uvijek ima svoju povijest - povijest prijetnji, ponižavanja, kontrole, fizičkog nasilja, u kojoj su često postojali jasni signali rizika, a institucije bile upoznate s nasiljem. Femicid je u velikom broju slučajeva predvidljiv i zato je sprječiv", poručila je.
Istraživanje: U osam godina ubijeno 130 žena, počinitelji partneri i sinovi
Voditeljica Službe za maloljetničku delinkvenciju i kriminalitet u Ravnateljstvu policije Anita Matijević, kao koautorica predstavila je istraživanje "Ubojstva žena u RH 2016.-2024. godine" koje je analiziralo svih 130 ubojstva žena u tom razdoblju. U pravilu se ubojstva događaju u zatvorenom prostoru, najčešće u zajedničkom domu, počinitelji su u 94 posto slučajeva muškarci te najčešće koriste hladno oružje, poput noža, ili vatreno, poput pištolja, koje su u većini slučajeva ilegalno posjedovali.
Matijević je kao zabrinjavajuće navela da je u gotovo 40 posto slučajeva počinitelj žrtvi zadao prekomjeran broj udaraca, uboda ili hitaca. Polovica počinitelja ima povijest ranijeg nasilničkog ponašanja, većinom neprijavljenog. Kad je riječ o odnosu žrtve i počinitelja, najčešće su bili u partnerskom ili obiteljskom odnosu, a u svega šest posto slučajeva žrtva i počinitelj se nisu poznavali. Najčešći počinitelji su partneri i sinovi, a najugroženije su žene starije od 65 godina. Jedan od pokazatelja rizika pokazao se prekid veze.
Počinitelji su u gotovo 40 posto slučajeva bili nezaposleni, što je primijećeno kao još jedan povećan rizik. Između ostalog, uočena je i suicidalnost počinitelja - 30 posto počinilo je samoubojstvo, a 26 posto to je pokušalo ili najavilo.
Sudovi trebaju izricati strože kazne
Odvjetnica koja surađuje s AKŽ-om Marija Ana Brnčić predstavila je drugo istraživanje - koje je analiziralo sudsku praksu u slučajevima ubojstava žena prije i nakon uvođenja kaznenog djela femicida. Ono je pokazalo da je nakon izmjena Kaznenog zakona 2024. uočeno više optužnica i presuda za femicid, ali da je potrebno više pažnje posvetiti prevenciji.
Za prevenciju je ključna, rekla je, i politika kažnjavanja s obzirom na to da su izrečene kazne preblage, nerazmjerne težini počinjenih djela, da se precjenjuju olakotne okolnosti, a podcjenjuju brutalnost čina i posljedice za žrtvu. Državni tajnik Ministarstvu pravosuđa Ivan Crnčec istaknuo je da se kontinuirano radi na edukaciji djelatnika te, između ostalog, apelirao na sudove da izriču veće, odvraćajuće kazne i poručio kako Vlada svime što radi šalje poruku da ne tolerira obiteljske nasilnike.
Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić podsjetila je da je 2025., kao i 2024., bilo 18 ubijenih žena, no da je lani došlo do značajnog povećanja ubijenih žena od strane intimnih partnera - čak 12, u odnosu na pet 2024. Između ostalog, ocijenila je kako se "hiperprodukcijom" izmjena zakona donijelo dobro zakonodavno ozračje, no da se "zaboravilo" staviti naglasak na njihovu implementaciju. Upozorila je i na "neokonzervativnu društvenu klimu" koja dovodi do porasta ubojstva žena od strane bliskih osoba te naglasila važnost edukacije građana o ravnopravnosti spolova od vrlo rane dobi kroz odgojno-obrazovni sustav.
Važno je prijaviti nasilje; neslaganje oko određenih pojmova
Sa sjednice je upućen apel svim ženama koje trpe nasilje i onima koji znaju da se nasilje događa, da to nasilje prijave, a institucijama da ne ignoriraju prijave nasilja. Iako su se sudionici sjednice složili da je broj ubijenih žena zabrinjavajuć, dio sudionika izrazio je neslaganja oko određenih tema.
Zastupnica Danijela Blažanović (HDZ) usprotivila se tezama pravobraniteljice i povezivanju religijskih pojmova s nasiljem, upozorivši da se "muškarac kao duhovni vođa" ne smije dovoditi u kontekst kontrole ili nasilja nad ženama te da se povezivanjem molitelja na trgovima s femicidom vrijeđaju vjerske slobode.
Krešimir Čabaj (DOMiNO) doveo je u pitanje tvrdnju da je femicid "predvidiv", smatrajući da se miješaju procjena rizika i predviđanje zločina i da se time stvara pritisak na pravni sustav, no složio se da procjena rizika treba postojati i da sustav treba brže reagirati.
Igor Peternel (DOMiNO) poručio je kako je potrebno osuditi svako nasilje i interdisciplinarno učiniti sve da ga ima manje, no osporio je sam pojam femicida kao "ideološku floskulu", tvrdeći da se većina slučajeva može objasniti kao obiteljsko nasilje, a ne mržnja prema suprotnom spolu.
