''Danas osoba koja kupuje stan plaća gotovo sve. Cijenu nekretnine, kamate na kredit, porez na promet nekretnina i na kraju gotovo uvijek i proviziju od tri, pet pa i više posto. Na stan od 300 tisuća eura to je 10 ili 15 tisuća eura, što nije mala stavka, to je ozbiljni udar na kućni budžet'', rekao je SDP-ov zastupnik Boris Piližota u Hrvatskom saboru.
Predloženi zakon o posredovanju u prometu nekretnina uređuje kako se naplaćuje, ali ne i koliko se provizija naplaćuje, istaknuo je SDP-ovac. ''Zašto Hrvatska ne bi primijenila modele iz drugih europskih država. U Austriji postoji plafon od 3 posto plus PDV, u Njemačkoj se provizija uvijek dijeli između kupca i prodavatelja, a kod nas će sve ostati na dogovoru'', kazao je.
Oporba ističe i da prijedlog zakona zaustavlja brojne nepoštene prakse koje su do sada bile prisutne, kao što su oglašavanje stana bez znanja vlasnika, više oglasa za isti stan s različitim cijenama i zahtijevanje od potencijalnih kupaca da potpišu dokumente samo radi razgledavanja nekretnine. Prijedlog zakona podržava i HSLS, a zastupnik Darko Klasić osobito pozitivnom novinom smatra odredbu koja propisuje tko plaća proviziju, odnosno onaj tko je sklopio ugovor o posredovanju. No, problematična mu je ulogu Hrvatske gospodarske komore koja "dobiva znatne javne ovlasti, uključujući vođenje registra i imenika agenata".
"Iako centralizacija podataka može povećati transparentnost, ona također predstavlja rizik od prevelike moći jedne institucije bez tržišne konkurencije. To zahtijeva dodatni oprez'', kazao je Klasić. Zastupnik IDS-a Anteo Milos složio se da je potrebno uvesti reda na tržište nekretnina koje je godinama bilo obilježeno nejasnim pravilima i sivim zonama. No, potrebno je razmotriti i druge prijedloge, primjerice da se kupoprodajna transakcija odvija isključivo kroz licencirane posrednike, uz jasnu evidenciju i kontrolu novčanih tokova.
''Isto tako, nužno je uspostaviti jedinstvenu javnu bazu podataka o nekretninama, s jasno vidljivim oglašenim cijenama i konačno postignutim cijenama. Takvi primjeri postoje, kod nas bi takvu bazu mogla voditi Hrvatska gospodarska komora gdje se nalaze već registrirani posrednici'', rekao je.
Petrov: Treba jačati provedbu, ne samo normu
Iskustva drugih država su pokazala da treba jačati provedbu, a ne samo normu, poručio je zastupnik Mosta Božo Petrov. ''Ako postoji zabrana oglašavanja bez ugovora s vlasnikom, onda mora postojati operativni mehanizam, obveza da posrednik na zahtjev nadzornog tijela odmah dokaže osnovu oglasa, kao i obveza brzog uklanjanja oglasa kada za njega nema ugovorne osnove'', napomenuo je.
Zastupnik Damir Barbir (Centar) naglasio je da zakon ne rješava ključni problem, a to je cjenovna nedostupnost nekretnina sve većem broju građana. ''Zakon uređuje posrednike, ali ne uređuje tržište koje ide na štetu malog čovjeka jer je njemu potrebna dostupnost nekretnina. Ne uređuju se odnosi između investitora, države i građana. Ako želimo urediti tržište nekretnina, prvo moramo imati politiku stanovanja, strategiju javne gradnje te regulirati kratkoročni najam'', poručio je.
Stipan Šašlin iz kluba HDZ-a očekuje skori pad cijena nekretnina. ''Nakon onog velikog vala naglih poskupljenja, sada se to tržište stabilizira. U posljednjih godinu do dvije godine porast cijena bio je desetak posto. No, agenti s kojima sam imao prilike razgovarati predviđaju da će se u idućem razdoblju rast cijena stabilizirati i pratiti inflatorni rast od 3 do 4 posto na godišnjoj razini, što je svakako prihvatljivo'', rekao je.
Marin Živković (Možemo) upozorio je da u Hrvatskoj ne postoje institucije koje bi se bavile suzbijanjem diskriminacije i nepravilnosti na tržištu najma, što ga čini vrlo nesigurnim oblikom stanovanja. ''Naravno da mladi preferiraju biti vlasnici nekretnina jer samo kad si vlasnik, to je jedini sigurni stambeni status u Hrvatskoj, ne postoji ni jedan drugi'', kazao je Živković.
Oporba: Ne znamo stvarne učinke zakona o otocima, HDZ: Rezultati su mjerljivi
Saborska oporba ocijenila je u srijedu da Izvješće o provedi Zakona o otocima za 2024. godinu „uopće“ ne govori o stvarnim učincima provedbe zakona, HDZ uzvraća da jasno pokazuje da politika Vlade prema otocima daje mjerljive i konkretne rezultate. Izvješće jasno pokazuje da politika Vlade prema otocima daje konkretne, mjerljive i dugoročno održive rezultate, bez obzira na pokušaje oporbe da ga obezvrijede, poručio je HDZ-ov Josip Borić u saborskoj raspravi o Izvješću te pozvao lokalne jedinice na veći angažman.
"Na otocima danas možemo živjeti puno bolje nego prije 20 godina. Kontinuirano uložen novac je dao određene rezultate. Sjećam se vremena kada su nam ukinuli Upravu za otoke 2012. godine, kada su nam govorili da mi na otocima ne trebamo više ništa jer imamo sve, nakon 10-ak godina pokazali smo da Vlada s pametnom politikom itekako može pomagati otocima", rekao je.
Oporbeni zastupnici su, s druge strane, tvrdili da izvješće uopće ne govori o stvarnim učincima provedbe Zakona. Nabrajaju se podaci, projekti, ulaganja, ali se ne spominju problemi s kojima se otočani i dalje suočavaju. Uloženo je pola milijarde eura, ali je ključno pitanje što se time na otocima stvarno promijenilo i zašto se i dalje govori o depopulaciji otoka ako su rezultati stvarno tako dobri, konstatirao je Ivica Baksa (Centar).
Marković: Otoci moraju biti mjesto cjelogodišnjeg života
"Postoji razlika između slike koju prodajemo u brošurama i stvarnog života otočana, koji ne mogu doći do liječnika, suočavaju se s nedostatkom vode usred ljeta, bespravnom gradnjom ... Unatoč ulaganjima, trendovi su i dalje negativni, stanovništvo bilježi ukupan pad. Otoci ne mogu biti samo destinacija već mjesto cjelogodišnjeg života", ustvrdila je Ivana Marković (Klub SDP-a). Demografski su prioriteti površno obrađeni, nema dugoročnih projekcija, kaže Rada Borić (Možemo) i primjećuje kako ulaganja u domove za starije iznos tek 2, 13 posto.
Kakva je to briga za starije, upitala se, upozoravajući i na nisku stopu odvajanja otpada na otocima, samo 27 posto. Vlada je, tvrde iz Mosta, ulagala u promet, tj. kako doći do otoka, a puno manje kako na njemu normalno živjeti. U zdravstveni je sustav, kažu, uloženo tek malo više od jedan posto. Njihov zastupnik Ivica Ledenko iznosi životne primjere, poput povremene nemogućnosti dolaska učiteljice u školu zbog toga što, rekao je, Šibensko-kninska županija nema sluha za reguliranje voznog reda trajekta, kao i da na otoku Žirju, unatoč uloženih sedam milijuna eura, nema pitke vode.
I IDS-ov Dalibor Paus otoke Unije i Susak ističe kao primjere otoka koji i dalje nemaju zadovoljavajuću prometnu povezanost s kopnom i otokom Lošinjem. "To su problemi, život na terenu, a u ovom izvješću mi to ne vidimo", rekao je Ledenko.
Državna tajnica: Depopulacija je značajno manja
Državna tajnica Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU Zrinka Raguž ističe kako je Vladina provedbena politika prema otocima osmišljena u cilju zaštite postojećih vrijednosti na otocima, ali i poticanje gospodarskog, društvenog i demografskog napretka.
„Da su otoci naš strateški resurs potvrdili smo i u veljači kad je u Saboru usvojen novi Zakon o otocima“, istaknula je Raguž. Naglasila je i kako podaci pokazuju da je depopulacija, s obzirom na sva ulaganja, značajno manja nego u prijašnjem vremenu. Izvijestila je i kako je u 2024. u otočno područje uloženo 527,3 milijuna eura, konkretno u promet, vodoopskrbu, odvodnju, energetiku, a značajan iskorak napravljen je i u segmentu zdravstva i socijalne skrbi.
Raguž kaže kako analiza učinaka ulaganja u školstvo otkriva stabilnost otočnog obrazovnog sustava, dok sektor predškolskog odgoja bilježi skok od 4,22 posto za 2024./2025. godinu, unatoč smanjenju broja djece od jedne do šest godina za 0,69 posto. Najveći relativni skokovi, kazala je Raguž, zabilježeni su u Zadarskoj, Splitsko-dalmatinskoj i Dubrovačko-neretvanskoj županiji.
"Gospodarske aktivnosti obilježene su nastavkom snažnog uzlaznog trenda, poduzetnici su u 2024. ostvarili rekordan ukupan prohod od 2,76 milijarde eura, što je rast od 11,32 posto u odnosu na godinu ranije. Prosječna mjesečna neto plaća na otocima dosegla je 1050 eura, što je rast od 16 posto", istaknula je dodavši kako otočne tvrtke u prosjeku zapošljavaju više ljudi i brže podižu plaće, što dokazuje da su javna ulaganja i EU fondovi djelovali kao stvarni multiplikator gospodarske aktivnosti i demografske održivosti.
Što se tiče ključnih izazova u organizaciji zdravstvene zaštite na otocima, Raguž je istaknula kako se novim Zakonom predviđa čitav niz mjera kojima će se omogućiti povećanje materijalnih prava, infrastrukturnih uvjeta i smještaja liječnika na otocima.
