"Sada je kristalno jasno da humanitarna katastrofa u Sudanu, četverogodišnji rat u Ukrajini, genocid u Gazi i rat koji su Izrael i Sjedinjene Američke Države nametnuli Iranu ne predstavljaju samo krizu, već duboki raspad međunarodnog poretka uspostavljenog nakon 1945.", kazao je Kurtulmus u svom uvodnom izlaganju na samitu u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu.
Naglasio je pritom da ruski rat u Ukrajini predstavlja glavnu prijetnju crnomorskoj regiji, a da Turska od početka rata izražava svoju potporu suverenitetu, neovisnosti i teritorijalnom integritetu Ukrajine, uključujući Krim. Također, pozvao je na osudu "zločina počinjenih nad palestinskim narodom", promicanje uspostave neovisne države Palestine te prekid američko-izraelskog rata protiv Irana, za koji je kazao da nanosi golemu štetu civilnom stanovništvu i infrastrukturi u Iranu i zemljama Perzijskog zaljeva te ometa pomorski promet u Hormuškom tjesnacu.
Međunarodni sustav prolazi kroz duboku transformaciju te nastaje multicentrični svijet, smatra Kurtulmus. "Međunarodni poredak temeljen na pravilima je pretrpio duboku eroziju u smislu legitimiteta i funkcije. Institucije formalno opstaju, ali s minimalnim utjecajem. Pravila postoje, ali se ne mogu provesti protiv moćnih", upozorio je predsjednik Velike narodne skupštine Turske.
Stoga je sudionicima parlamentarnog samita poručio da je za obranu "naših vrijednosti i načela" potrebna učinkovitija suradnja usmjerena na rezultate "među našim narodima". Dodao je da je sastanak posebno značajan za Tursku koja u njemu prvi put sudjeluje kao strateški partner i za koju je povezanost ključan prioritet te je kao zemlja s najdužom obalom na Crnom moru predana produbljivanju svojih veza s Inicijativom. "Turska sa svojim geostrateškim položajem i opsežnom modernom infrastrukturom nudi goleme prilike za povezivanje različitih dijelova svijeta", istaknuo je Kurtulmus.
Proširenje Inicijative
Povjerenica Europske komisije za Sredozemlje Dubravka Šuica, koja je govorila prije Kurtulmusa, pohvalila je Inicijativu, rekavši da ona nikada nije bila relevantnija i da želi da se dodatno poveže sa širim Mediteranom, Afrikom, zemljama Perzijskoga zaljeva, Indijom i cijelim svijetom.
"Države članice već rade na tome", rekla je Šuica, navevši kao primjer Italiju za koju je kazala da sklapa partnerstva s afričkim zemljama u području infrastrukture, a naročito energetske. Također, spomenula je i europski Pakt za Mediteran, koji je nazvala ambicioznom strategijom za jačanje partnerstva sa sjevernom Afrikom.
Komisija je predvidjela 42 milijarde eura za južno mediteransko susjedstvo u novom Višegodišnjem financijskom okviru za razdoblje od 2028. do 2034., dvostruko više nego u sadašnjem sedmogodišnjem proračunu, rekla je Šuica u veljači. Pakt za Mediteran otvoren je i za suradnju s partnerima izvan južnog Sredozemlja, uključujući Perzijski zaljev, supsaharsku Afriku, zapadni Balkan i Tursku.
"Želimo svoj zakonodavni okvir uskladiti s jugom, odnosno da naše kompanije mogu tamo poslovati, integrirati se u naše opskrbne lance i ulagati posebno u mlade ljude", kazala je povjerenica Komisije u srijedu, dodajući da poticanjem gospodarskog rasta tih zemalja EU rješava i korijenske razloge migracija.
Inicijativa triju mora započela je 2015. kao hrvatsko-poljski projekt, a danas okuplja trinaest članica Europske unije smještene između triju mora i strateške partnere - Europsku komisiju, Sjedinjene Države, Njemačku, Tursku, Španjolsku i Japan. U utorak i srijedu u Zagrebu se okupio dio dužnosnika parlamenata tih država.
