Odbor je sa 7 glasova "za" i jednim suzdržanim iskazao povjerenje budućoj ministrici o kojoj će zastupnici na plenarnoj sjednici glasovati u utorak, 15. srpnja. Lijevu oporbu zanimalo je kako Mikuš Žigman misli riješiti nedostatak kadrova, zastoj u povlačenju novca, unaprijediti iskorištenost fondova za socijalne politike.
Fluktuacija ljudi u sustavu nešto je na što treba računati, ali se trudimo ljude i zadržati i kontinuirano educirati, rekla je. Značaj dio, kaže, posvećuju i korisnicima jer i bez njihove kapacitiranosti ne možemo povlačiti novac. Što se tiče slabijeg povlačenja novca, na što je upozoravao i HUP, Mikuš Žigman je rekla da je to podatak iz ožujka ove godine, da nije zadnji recentni podatak, da se u ovom trenutku može govoriti o više od 40 posto ugovorenih sredstava.
Otklonila je tezu da Hrvatska neće povući sva sredstva, da je pred isplatom 6. tranša, a 7. je u pripremi. "Svjesni smo ambicioznih rokova, cijeli sustav vrlo vrijedno radi na tome, možete biti sigurni da ćemo u tom smislu staviti na raspolaganje sve kapacitete i energiju", odgovorila je buduća ministrica.
Na opasku SDP-ove Sanje Radolović da je javna nabava usko grlo, da se krajnji korisnici bore 'u šumi birokracije' i s kompliciranom procedurom, Mikuš Žigman rekla da je Zakon o javnoj nabavi saživio u hrvatskom sustavu i "da smo neke boljke prevazišli", no da je potrebna bolja koordinacija između svih tijela u procesu i da će to nastojati poboljšati.
HDZ-ove zastupnike zanimalo je kako će se Hrvatska postaviti kada je u pitanju revizija kohezijske politike, što će napraviti kako bi se smanjile razlike između regija na Jadranu i kopna, što ministarstvo planira po pitanju jačanja odnosa sa zemljama na jugoistoku Europe, posebice s BiH i zemljama gdje žive Hrvati.
Zanimale su ih i mjere za urbanih razvoj, ali i razvoj manjih gradova koji nisu uključeni u ITU mehanizam. Mikuš Žigman napomenula je da se priprema novi Zakon o regionalnom razvoju koji stavlja naglasak i na ta pitanja. Istaknula je kako važno razvijati gradove, ali imati i balansirani pristup prema drugim područjima.
Podsjetila je na programe za suradnju s hrvatskim zajednicama u susjednim zemljama čime se šalje, kaže, i politička poruka Hrvatima u tim zemljama da o njima Hrvatska brine.
Plenković o EU fondovima, ali i ustaškom pokliču
Premijer Andrej Plenković također je odgovarao na pitanja zastupnika. Tako ga je Sanja Radolović (SDP) pitala zbog čega se kasni s povlačenjem novca iz višegodišnjeg financijskog okvira jer je povučeno samo 5,7 posto novca i zašto je Nacionalni plan oporavka i otpornosti "papirnata reforma" odnosno da natječaja nema ili kasne.
Hrvatska je među 3 ili 4 zemlje koje su najučinkovitije i da svi podaci na to upućuju, odgovorio je Plenković. Osim toga, dodao je, čekao se i važan Zakon o pravnim osobama u vlasništvu RH, što je jedan od uvjeta za članstvo u OECD-u, pa je uvjeren da će do sredine 2026. sve biti spremno.
Uršu Raukar (Možemo) zanimalo je kako će se učestala uporaba ustaškog pozdrava "za dom spremni", osobito u Saboru, koja prolazi bez sankcija predsjednika Sabora Gordana Jandrokovića, odraziti na Plenkovićev odnos i utjecaj unutar EU-a, na što joj je Plenković odgovorio da Vlada, HDZ i koalicijski partneri jasno osuđuju fašističke simbole i zločine i da ne zagovaraju druge vrijednosti.
Što se tiče koncerta Marka Perkovića Thompsona rekao je da je Grad Zagreb odobrio taj koncert, a MUP je osigurao da sve prođe bez incidenata. Što se tiče repertoara pjesama, pa tako Bojne Čavoglave, on je isti već godinama. Jasna je distinkcija, kaže, između onoga što je bilo u razdoblju 1941-1945. i Domovinskog rata, kada je ta pjesma bila budnica i nitko je u 35 godina nije zabranio.
"Apsolutno sam protiv zloporabe tog pozdrava nakon toga, pa i u Saboru, to je suvišno politiziranje", rekao je Plenković te dodao da "ne prihvaća umjetno stvoreno histeriju" te da oni ne promoviraju ustaštvo i da im to nitko neće nalijepiti. Što se tiče hrvatske reputacije u Europi, ona je dokazana, što se, kaže, moglo vidjeti i na forumu u Dubrovniku.
Raukar mu je odgovorila da nije govorila o koncertu već o činjenici da je predsjednik Sabora tri puta izostavio sankcionirati zastupnike koji su upotrebljavali ustaški pozdrav "za dom spremni" pa ga je pitala hoće li s njim razgovarati. Premijer je rekao da je riječ o zastupnicima koji su u snažnoj koaliciji protiv Vlade i da to rade vjerojatno kako bi bili što simpatičniji nekim imaginarnim glasačima i da je Jandroković reagirao.
