Ovaj tjedan u Bruxellesu se održava sastanak na vrhu država članica EU-a, u Strasbourgu se održava plenarna sjednica Europskog parlamenta. U ponedjeljak se u Berlinu sastaje “koalicija voljnih” na kojoj će, između ostalih, sudjelovati njemački kancelar Friedrich Merz, francuski predsjednik Emmanuel Macron i britanski premijer Keir Starmer. U utorak se u Helsinkiju sastaju čelnici s istoka Europske unije koji će također razgovarati o ruskom ratu protiv Ukrajine. U glavnom finskom gradu okupit će se čelnici Bugarske, Estonije, Finske, Latvije, Litve, Poljske i Rumunjske i Švedske, koji već dulje vrijeme rade na konceptu obrane od dronova na istočnom krilu EU-a.
U četvrtak se u Bruxellesu sastaju čelnici 27 država članica Europske unije, ključnom sastanku na kojem se očekuje odluka o financiranju Ukrajine u sljedeće dvije godine. Europska komisija je početkom ovoga mjeseca predstavila zakonodavne prijedloge o financiranju Ukrajine za sljedeće dvije godine u iznosu od 90 milijardi eura u okviru dva moguća rješenja. Jedno od predloženih rješenja je reparacijski zajam uz korištenje zamrznutih sredstava ruske središnje banke, a drugo je zajedničko zaduživanje EU-a za koje bi jamčio europski proračun. Za zajedničko zaduživanje na financijskim tržištima za koje bi jamčio europski proračun potrebna je jednoglasna odluka svih država članica, dok bi se odluka o drugom rješenju, reparacijskom zajmu koji bi se odobrio Ukrajini korištenjem zamrznutih sredstava ruske središnje banke, mogla donijeti kvalificiranom većinom.
Prijedlog o zajedničkom zaduživanju nema nikakvih izgleda s obzirom na to da se više članica tome protive te stoga ostaje kao jedina opcija reparacijski zajam, ali i tu su stvari vrlo komplicirane. Prošli tjedan, države članice izglasala su kvalificiranom većinom odluku da ruska imovina ostaje zamrznuta do daljnjega. Do sada se ta odluka morala obnavljati svakih šest mjeseci i to jednoglasno, što znači da samo jedna članica može uložiti veto što bi dovelo do automatskog odmrzavanja te imovine. Reparacijskom zajmu najviše se protivi Belgija, u kojoj se nalazi većina, 185 milijardi, od ukupno 210 milijardi zamrznutih sredstava ruske središnje banke u zemljama članicama EU-a.
Prošli tjedan su Belgija, Bugarska, Italija i Malta objavile zajedničku deklaraciju u kojoj su rekle da su podržali zamrzavanje ruske imovine do daljnjega, ali ističu da ta odluka ni u kojim okolnostima ne smije prejudicirati odluku o mogućoj upotrebi te imovine. Predsjednik Europskog vijeća Antonio Costa rekao je da se odluka o financiranju Ukrajine mora donijeti na samitu, makar to značilo da bi mogao trajati i nekoliko dana. Costa je od kada je preuzeo dužnost predsjednika Europskog vijeća uveo praksu da samiti traju samo jedan dan. Osim o Ukrajini, čelnici će imati prvu raspravu o prijedlogu dugoročnog proračuna za razdoblje 2028.-2034., zatim o proširenju i stanju na Bliskom istoku. Prije samita, u srijedu navečer čelnici EU-a sastat će se svojim kolegama iz zapadnog Balkana.
U ponedjeljak se u Bruxellesu održavaju dva ministarska vijeća. Ministri vanjskih poslova razgovarat će o diplomatskim naporima za okončanje ruskog rata protiv Ukrajine, stanju na Bliskom istoku i odnosima s Kinom. Ministri zaduženi za energetiku raspravljat će o prijedlogu za poboljšanje povezivosti energetskih mreža unutar EU-a. U utorak se sastaju ministri za europske poslove koji će razgovarati o pripremama za samit. Na marginama toga sastanka održat će se međuvladina konferencija o pristupanju na kojoj će Crna Gora zatvoriti tri pregovaračka poglavlja.
Europska komisija se u utorak sastaje u Strasbourgu. Očekuje se da će predstaviti reviziju europske uredbe o zabrani automobila s motorima na unutarnje izgaranje od 2035. te prijedlog o pojednostavljenju administrativnog tereta za europski automobilski sektor. Na dnevnom redu Komisije je i nacrt europskog plana za priuštivo stanovanje. Predsjednik Europske pučke stranke Manfred Weber prošli tjedan je izjavio da je potpuna zabrana termičkih motora od 2035. napuštena. “Za novoregistrirane automobile od 2035. godine obvezni cilj smanjenja emisija ugljikova dioksida u voznom parku proizvođača automobila bit će 90 posto, umjesto 100 posto”, rekao je Weber.
U ponedjeljak počinje prosinačka plenarna sjednica Europskog parlamenta. Zastupnici će, između ostaloga raspravljati o inicijativi da se svim ženama omogući pobačaj u EU-u, o zaštitnim mjerama za poljoprivrednike u vezi s trgovinskim sporazumom sa zemljama Mercosura. Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen trebala bi 20. prosinca potpisati sporazum sa zemljama Mercosura. Na dnevnom redu je i zabrana uvoza fosilnih goriva iz Rusije, europski plan za priuštivo stanovanje.
U utorak će predsjednica Europskog parlamenta Roberta Metsola uručiti nagradu Saharov za gruzijsku novinarku Mziiu Amaghlobeli i njezina poljsko-bjeloruskog kolegu Andrzeju Poczobutu. Budući da su oboje u zatvoru u Gruziji, odnosno u Bjelorusiju, nagradu će u ime njih primiti članovi njihovih obitelji ili njihovi predstavnici. U četvrtak će zastupnici raspravljati o 30. obljetnici potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma.
Predstavljanje kandidature Zagreba za sjedište Carinskog tijela EU-a
U srijedu će se u Bruxellesu održati prezentacija kandidatura Zagreba za sjedište Carinskog tijela Europske unije (EUCA), nove agencije koja će biti središnja točka za podršku nacionalnim carinskim agencijama. EUCA će između ostaloga nadzirati centar za carinske podatke. Agencija se treba uspostaviti sljedeće godine, a prvi pristup podatkovnom centru planiran je do 2028. EUCA bi trebala pojednostavit carinske postupke, poboljšati sigurnost online kupnje za građane EU-a i nacionalnim vlastima pružiti jednostavnije i ujednačenije alate.
Za sjedište nove agencije natječe se devet europskih zemalja: Belgija (Liège), Hrvatska (Zagreb), Francuska (Lille), Italija (Rim), Nizozemska (Haag), Poljska (Varšava), Portugal (Porto), Rumunjska (Bukurešt) i Španjolska (Malaga). Kandidaturu Zagreba predstavit će potpredsjednik vlade i ministar financija Marko Primorac, glavni ravnatelj carinske uprave Mario Demirović i pomoćnik ravnatelja Miroslav Lučić. Zagreb kao svoje prednosti navodi idealnu zemljopisnu poziciju, sigurno okruženje budući da Zagreb i Hrvatska imaju najmanju stopu kriminala u EU-u, mogućnost za obrazovanje na više stranih jezika od vrtića do sveučilišta, što je osobito važno za strane djelatnike, dobru zdravstvenu skrb, povoljne cijene hotela i najma stanova.
Hrvatska vlada predlaže da sjedište Carinskog tijela Europske unije bude u poslovnoj zgradi izgrađenoj za potrebe Regionalnog centra za razvoj poduzetničkih kompetencija za zemlje jugoistočne Europe - SEECEL, u Ulici Radoslava Cimermana u Novom Zagrebu. To je zgrada u kojoj je trenutačno privremeno sjedište Rektorata Sveučilišta u Zagrebu, jer je rektorat preseljen s obzirom na to da je zgrada na Trgu Republike Hrvatske teško oštećena u potresu i u procesu je obnove.
Presuda Suda EU-a o danskom planu eliminacije geto-naselja
U četvrtaka će Sud EU-a objaviti presudu o kontroverznom planu danske vlade, tzv. “geto-paketu”, službenog naziva Zakon o paralelnim društvima, čiji je cilj potpuna eliminacija naselja s visokim udjelom "nezapadnih" migranata do 2030. godine. Zakon predviđa prisilno preseljenje stanovnika, rušenju javnih zgrada i prodaji nekretnina privatnim investitorima kako bi se promijenila demografska struktura tih područja.
Kritičari tvrde da korištenje termina „nezapadni“ služi kao sinonim za rasno ili etničko podrijetlo te da nerazmjerno utječe na rasno obilježene i muslimanske zajednice. Nezavisni odvjetnik Suda EU-a prije nekoliko mjeseci je objavio mišljenje da danski zakon koji državi dopušta rušenje stambenih zgrada u područjima gdje barem polovica stanovnika ima „nezapadno“ podrijetlo, predstavlja izravnu diskriminaciju na temelju etničkog podrijetla.
