Riječ je o Zakonu o dodatnom porezu na dobit koji je koncem prošle godine stupio na snagu, a podlogu je našao u lanjskoj uredbi EU koja govori o ekstraoporezivanju subjekata koji su imali izravnu korist od energetske krize i preusmjeravanje tih sredstava prema onima koje je kriza najviše pogodila.
Vlada je, međutim, Zakonom o oporezivanju ekstraprofita zahvatila puno šire, pa je Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) podnijela zahtjev za ocjenom njegove ustavnosti i zatražila od Ustavnog suda donošenje privremene mjere kojom bi zaustavio naplatu poreza na ekstraprofit do donošenja odluke.
Na Ustavnom sudu su rekli da se na tome predmetu radi i da su do sada dobili očitovanje Vlade, a to govori kako je realno očekivati odluku do kraja godine.
- HUP je intenzivno u stručnoj i široj javnosti upozoravao da je Zakon o dodatnom porezu na dobit diskriminatoran i protuustavan jer je obuhvatio sve tvrtke s prihodima većim od 300 milijuna kuna neovisno o tome u kojoj su djelatnosti poslovale i koja je pozadina rasta dobiti za više od 20 posto - kažu u HUP-u, napominjući da je od svih članica EU jedino još Mađarska odredila ovako široko definiran dodatni porez na dobit.
Naveli su više razloga zbog kojih smatraju da je ovo oporezivanje protuustavno i štetno jer penalizira najuspješnije poduzetnike i najbolje poslodavce, piše novinarka Jutarnjeg lista Ivanka Toma.
