Danas samit EU-a o posljedicama rata na Bliskom istoku i Ukrajini

Hrvatski premijer Andrej Plenković već u srijedu dolazi u Bruxelles, gdje će se popodne sastati s premijerom Sjeverne Makedonije Hristijanom Mickoskim te sudjelovati na obilježavanju 50. obljetnice Europske pučke stranke. Sastanak na vrhu čelnika EU-a trebao je biti posvećen isključivo konkurentnosti europskog gospodarstva i dovršetku jedinstvenog tržišta, ali to bi moglo pasti u sjenu zbog posljedica američko-izraelskog rata protiv Irana.

Jedna od posljedica rata na Bliskom istoku je povećanje cijena energije zbog zatvaranja Hormuškog tjesnaca, što je dovelo do globalnih poremećaja u trgovini naftom i plinom.Stoga će cijene energije biti jedna od ključnih tema. Europska unija je u posljednje četiri godine znatno diversificirala opskrbu energijom i povećala proizvodnju iz obnovljivih izvora. Udio energije iz obnovljivih izvora porastao je s 36 posto u 2021. na 48 posto 2025. Zajedno s nuklearnom energijom, više od 70 posto električne energije u EU-u sada se proizvodi iz izvora energije s niskim udjelom ugljika.

Unatoč tome, nekoliko sektora - posebno promet - i dalje uvelike ovisi o uvozu fosilnih goriva. EU je siromašan u fosilnim gorivima i uvozi 95 posto svojih potreba. Predsjednica Komisije Ursula von der Leyen kaže da Europska unija od početka sukoba na Bliskom istoku već potrošila dodatnih 6 milijardi eura za uvoz fosilnih goriva, što je bolni podsjetnik na cijenu koju plaća za svoju ovisnost. Dugotrajni poremećaj opskrbe naftom i plinom iz Perzijskog zaljeva mogao bi imati značajan utjecaj na europsko gospodarstvo.

U Vijeću i Komisiji ističu da je dugoročno gledajući jedini ispravan put postati potpuno neovisan o fosilnim gorivima, što znači nastaviti s dekarbonizacijom energije i povećati kapacitete za proizvodnju nuklearne energije. “Nedavni skok cijena uvoznih fosilnih goriva pokazuje da energetska tranzicija ostaje najučinkovitija strategija za postizanje strateške autonomije Europe, jačanje otpornosti, strukturno snižavanje cijena energije i isporuku čiste, obilne i domaće energije potrebne za gospodarstva budućnosti”, kaže se u nacrtu zaključaka za samit.

Cijene energije u EU i inače su veće nego u njezinim gospodarskim konkurentima, a pogotovo sada s ovim poremećajem, stoga će čelnici pozvati Komisiju da hitno predloži  skup ciljanih privremenih mjera za kratkoročno ublažavanje naglog rasta cijena.

Pomoć Ukrajini

Mađarska i Slovačka i dalje blokiraju zajam Ukrajini od 90 milijardi eura, ali u Europskom vijeću kažu da to neće biti tema samita jer je odluka o zajmu jednoglasno donesena na samitu u prosincu i da je sada samo preostalo provesti tu odluku. No, da bi Europska unija mogla podići kredit i proslijediti ga Ukrajini potrebno je unijeti promjenu u sadašnji sedmogodišnji proračun koja je neophodna jer je europski proračun jamac za taj kredit, a za to je opet potrebna jednoglasna odluka koju Mađarska i Slovačka blokiraju.

Budimpešta i Bratislava kažu da ne misle deblokirati zajam ako se ne osigura ponovna opskrba ruskom naftom preko naftovoda Družba, koji je oštećen i izvan funkcije od 27. siječnja nakon ruskog napada dronovima. Iako u EU-u tvrde da pitanje zajma i naftovoda Družba nije povezano, u utorak su predložili Ukrajini tehničku i financijsku pomoć za popravak naftovoda, a u srijedu je u Ukrajinu poslana ekipa stručnjaka da provjeri stanje na terenu.  

Komisija i Europsko vijeće u utorak su objavili zajedničko pismo Ursule von der Leyen i Antonija Coste te odgovor ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog. U pismu von der Leyen i Coste navedeno je kako se “nadaju da će pomoć EU utrti put prevladavanju trenutačne blokade i osigurati brz popravak naftovoda. To bi omogućilo pravovremeno napredovanje s financiranjem iz zajma EU za podršku Ukrajini za njezinu makroekonomsku stabilnost i kupnju obrambene opreme, kao i konačno usvajanje 20. paketa sankcija.”

Međutim, nakon samo 12 minuta poslan je ispravak u kojem više nije bilo rečenice u kojoj se spominje zajam i deblokiranje 20. paketa sankcija. Ako se ne provede odluka o kreditu Ukrajina bi, prema nekim procjenama, mogla ostati bez novca već početkom sljedećeg mjeseca.

Međutim, te procjene mogle bi se pokazati netočnim s obzirom na to da je Međunarodni monetarni fond odobrio prošli mjesec zajam Ukrajini od 8,1 milijardi dolara, od čega je odmah isplaćeno 1,5 milijardi s čime bi zemlja mogla financirati svoje potrebe do početka svibnja, a to znači nakon mađarskih izbora na kojima bi, prema anketama, Orban mogao izgubiti vlast nakon 16 godina.