Iako u mehanizmu uspostavljenom uredbama (EU) br. 1257/20122 i 1260/20123 sudjeluje 25 od 27 država članica Unije, osim Španjolske i Hrvatske, u njemu efektivno sudjeluje samo 18 država članica. Efektivno sudjelovanje u tom mehanizmu podrazumijeva ratifikaciju Sporazuma o Jedinstvenom sudu za patente, koji je – od ukupno 24 države potpisnice – dosada ratificiralo 18 država članica. Iako je Poljska sudjelovala u donošenju uredbi br. 1257/2012 i 1260/20124, ona Sporazum o Jedinstvenom sudu za patente na kraju nije ni potpisala5.
Uredba br. 1257/2012 predvidjela je uspostavljanje registra jedinstvene patentne zaštite, koji čini dio Registra europskog patenta pri Europskom patentnom uredu u Münchenu. Uredbom br. 1260/2012 uređen je jezični režim prijevoda, koji je ujedno bio najveći kamen spoticanja, zbog kojeg je Španjolska odbila sudjelovati u mehanizmu pojačane suradnje. Hrvatska je ušla u Uniju nakon što je donesen paket instrumenata za provedbu unitarnog europskog patenta i zasad ne postoji jasna politička volja za pristupanjem tom mehanizmu.
Povijest nastojanja da se stvori jedinstveni patent EU-a duga je. Nakon neuspjeha prvog međunarodnog ugovora iz 1976.6, krajem 1989. potpisan je novi7, koji je države članice u cijelosti uputio na sustav europskog patenta uspostavljen Europskom patentnom konvencijom iz 1973.8, u kojem sudjeluju i druge europske i neeuropske države9.
Tom je konvencijom uređen jedinstveni postupak priznanja europskih patenata od strane Europskog patentnog ureda. Međutim, unatoč jedinstvenom postupku, u stvarnosti se europski patent sastoji od svežnja nacionalnih patenata, na koje se primjenjuje nacionalno pravo svake pojedine države koju je nositelj patenta naznačio u postupku pred Europskim patentnim uredom10.
Uredbom br. 1257/2012 stvorena je mogućnost priznanja europskog patenta s proširenim geografskim djelovanjem na području svih država članica koje sudjeluju u mehanizmu pojačane suradnje. Nije riječ o „patentu EU-a“ u pravom smislu riječi, nego o „europskom patentu s jedinstvenim učinkom“, u smislu članka 142. Europske patentne konvencije11, koji se ne može usporediti s unitarnim žigom i dizajnom EU-a12.
Za registraciju potonjih predviđen je poseban pravni okvir na razini Unije, kao i posebno tijelo – EUIPO sa sjedištem u Alicanteu (Španjolska). U slučaju unitarnog europskog patenta, postupak prijave i registracije i dalje je eksternaliziran drugoj međunarodnoj organizaciji – Europskom patentnom uredu sa sjedištem u Münchenu, i uređen je ponajprije Europskom patentnom konvencijom i nacionalnim pravom država sudionica.
Štoviše, kao predmet vlasništva, europski patent s jedinstvenim učinkom izjednačen je s nacionalnim patentom države članice sudionice u kojoj podnositelj prijave patenta ima boravište, glavno mjesto poslovanja ili mjesto poslovanja na dan podnošenja prijave, kako proizlazi iz članka 7. Uredbe br. 1257/201213.
Usporedno s usklađivanjem materijalnog i postupovnog pravnog okvira za priznanje europskih patenata s jedinstvenim učinkom, tijela Unije trudila su se razviti i jedinstveni pravni okvir za postupke sudske zaštite takvih patenata.
Nakon negativnog mišljenja Suda EU-a14 o nacrtu međunarodnog ugovora o osnivanju suda za sporove o europskim patentima i patentima Zajednice, koji su trebale sklopiti države članice, Unija i treće države ugovornice Europske patentne konvencije, izrađen je novi nacrt koji je uzeo u obzir obvezu primjene prava Unije i suradnje sa Sudom EU-a, u sklopu postupka iz članka 267. UFEU-a. To je sadašnji Sporazum o Jedinstvenom sudu za patente, koji je potpisan u Bruxellesu 19. veljače 2013.
Sporazum je nakon mnogo peripetija izazvanih Brexitom i ustavnosudskim postupkom u Njemačkoj stupio na snagu 1. lipnja 2023., kada ga je napokon ratificirala Njemačka kao jedna od triju država članica s najviše patenata, nakon što ga je već ratificiralo 16 država članica, kako je to predviđeno člankom 89. tog sporazuma. Nakon Njemačke ga je ratificirala i Rumunjska 2024. pa je nadležnošću suda sada obuhvaćeno ukupno 18 od 25 država članica koje sudjeluju u tom mehanizmu pojačane suradnje15.
Jedinstveni sud za patente službeno je započeo s radom 30. svibnja 2023., dan prije stupanja na snagu Sporazuma o Jedinstvenom sudu za patente, a sastoji se od dviju sudskih instanci: (1) Prvostupanjskog suda sa središnjim odjelom u Parizu i njegovim odsjecima u Münchenu i Milanu16 te brojnim dislociranim lokalnim i regionalnim odjelima, kao i (2) zajedničkog Žalbenog suda u Luxembourgu.
Zbog osnivanja tog suda, u BU I bis unesene su posebne odredbe o priznanju i ovrsi odluka zajedničkih sudova (članci 71.a do 71.d dodani Uredbom (EU) br. 542/2014)17. Prema članku 31. Sporazuma, međunarodna nadležnost Jedinstvenog suda određuje se u skladu s pravilima BU I bis, a po potrebi i pravilima nove Luganske konvencije.
Budući da je riječ o zajedničkom sudu država članica koje sudjeluju u tom mehanizmu pojačane suradnje, bilo je potrebno predvidjeti posebne, jedinstvene osnove međunarodne nadležnosti u pogledu tuženika s prebivalištem izvan Unije, s obzirom na to da bi odredba članka 6. BU I bis o upućivanju na rezidualnu nadležnost država članica mogla dovesti do zlouporabe egzorbitantnih osnova nadležnosti sudova država članica i forum shoppinga. To je u članku 71.b stavku 2. BU I bis općenito učinjeno upućivanjem na analognu primjenu poglavlja II. BU I bis mutatis mutandis.
U članku 71.b stavku 3. BU I bis dodatno je predviđena osnova međunarodne nadležnosti za tužbe za naknadu globalne štete zbog povrede europskog patenta ako se tuženikova imovina nalazi u jednoj od država članica stranaka instrumenta o uspostavi zajedničkog suda i ako je spor u dovoljnoj mjeri povezan s bilo kojom takvom državom članicom.
Žalbeni sud Jedinstvenog suda za patente uputio je Sudu EU-a 6. ožujka 2026. svoj prvi zahtjev za tumačenje (tzv. prethodnu odluku) u skladu s člankom 267. UFEU-a, u odnosu na članak 8. točku 1. i članak 35. u vezi s člankom 71.b stavkom 2. BU I bis18, a kako se čini, uskoro stižu i novi zahtjevi19.
Danijel Stanković, LL.M.
^ 1 SL 2013., C 175, str. 1.
^ 2 Uredba (EU) br. 1257/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2012. o provedbi pojačane suradnje u području stvaranja jedinstvene patentne zaštite (SL 2012., L 361, str. 1.) (SL, posebno izdanje na hrvatskom jeziku, poglavlje 17., svezak 3., str. 208.).
^ 3 Uredba Vijeća (EU) br. 1260/2012 od 17. prosinca 2012. o provedbi pojačane suradnje u području stvaranja jedinstvene patentne zaštite u pogledu primjenjivih aranžmana prevođenja (SL 2012., L 361, str. 89.) (SL, posebno izdanje na hrvatskom jeziku, poglavlje 17., svezak 3., str. 216.).
^ 4 Vidjeti uvodnu izjavu 3. Uredbe br. 1257/2012 i uvodnu izjavu 1. Uredbe br. 1260/2012.
^ 5 Vidjeti informativne podatke o stanju potpisa i ratifikacija na internetskom portalu Jedinstvenog suda za patente: https://www.unifiedpatentcourt.org/en/organisation/upc-member-states
^ 6 Konvencija za Europski patent za zajedničko tržište, potpisana u Luxembourgu 15. prosinca 1975. (Konvencija o patentu Zajednice) (SL 1976., L 17, str. 1.).
^ 7 Sporazum o patentima Zajednice, potpisan u Luxembourgu 15. prosinca 1989. (SL 1989., L 401, str. 1.).
^ 8 Konvencija o priznavanju europskih patenata, sastavljena u Münchenu 5. listopada 1973., kako je izmijenjena i dopunjena Aktom kojim se mijenja članak 63. Konvencije, od 17. prosinca 1991., i odlukama Upravnog vijeća Europske patentne organizacije od 21. prosinca 1978., 13. prosinca 1994., 20. listopada 1995., 5. prosinca 1996., 10. prosinca 1998. i 27. listopada 2005. i Aktom, sastavljenim u Münchenu 29. studenoga 2000. („Narodne novine – Međunarodni ugovori“, br. 8/07. i 1/08.). Za trenutačno stanje broja država članica Unije koje sudjeluju u tom mehanizmu, vidjeti posebnu internetsku stranicu Europskog patentnog ureda: https://www.epo.org/en/applying/european/unitary/unitary-patent/legal-framework
^ 9 Vidjeti osnovne informacije na internetskom portalu Europskog patentnog ureda: https://www.epo.org/en/about-us/at-a-glance. Binctin, N., Droit de la propriété intellectuelle: droit d’auteur, brevet, droits voisins, marque, dessins et modèles, 7. izdanje, LGDJ, Lextenso, 2022., str. 408.-409.
^ 10 Mišljenje Suda EU-a 1/09 od 8. ožujka 2011. (EU:C:2011:123, t. 3.), o nesukladnosti nacrta sporazuma o osnivanju jedinstvenog patentnog suda na razini Unije.
^ 11 Konvencija o priznavanju europskih patenata, sastavljena u Münchenu 5. listopada 1973., kako je izmijenjena i dopunjena Aktom kojim se mijenja članak 63. Konvencije, od 17. prosinca 1991., i odlukama Upravnog vijeća Europske patentne organizacije od 21. prosinca 1978., 13. prosinca 1994., 20. listopada 1995., 5. prosinca 1996., 10. prosinca 1998. i 27. listopada 2005. i Aktom, sastavljenim u Münchenu 29. studenoga 2000. („Narodne novine – Međunarodni ugovori“, br. 8/07. i 1/08.). Za trenutačno stanje broja država članica Unije koje sudjeluju u tom mehanizmu, vidjeti posebnu internetsku stranicu Europskog patentnog ureda: https://www.epo.org/en/applying/european/unitary/unitary-patent/legal-framework
^ 12 Binctin, op. cit. u bilj. 9., str. 398.-399.
^ 13 Binctin, op. cit. u bilj. 9., str. 400. Ovdje je istaknuta terminologija nejasna jer je hrvatski tekst usklađen s engleskim tekstom Uredbe br. 1257/2012: residence, principal place of business, place of business. Međutim, francuski izrazi (domicile, principal établissement, établissement) i njemački izrazi (Wohnsitz, Hauptniederlassung, Niederlassung) bliži su onima iz BU I bis: prebivalište, glavna poslovna jedinica (nastan) ili poslovna jedinica (nastan).
^ 14 Mišljenje Suda EU-a 1/09 od 8. ožujka 2011. (EU:C:2011:123) o nesukladnosti nacrta sporazuma o osnivanju jedinstvenog patentnog suda na razini Unije, osobito točke 64. do 70. te 83. do 87. i navedenu sudsku praksu.
^ 15 Vidjeti informativne podatke o stanju potpisa i ratifikacija na internetskom portalu Jedinstvenog suda za patente: https://www.unifiedpatentcourt.org/en/organisation/upc-member-states
^ 16 Izvorno je, prije Brexita, umjesto Milana kao sjedište jednog od odsjeka bio predviđen London. Odredba članka 7. stavka 2. Sporazuma o Jedinstvenom sudu za patente izmijenjena je radi toga Odlukom Upravnog odbora Jedinstvenog suda za patente.
^ 17 Vidjeti članak 89. Sporazuma, koji je svoje stupanje na snagu, među ostalim, vezao za stupanje na snagu tih izmjena u BU I bis. U konkretnom slučaju, sukladno članku 2. Uredbe br. 542/2014, izmjene BU I bis stupile su na snagu 30. svibnja 2014., a u primjeni su od 10. siječnja 2015.
^ 18 Lundstedt, L., UPC’s First Reference to the CJEU on Brussels I bis, EAPIL Blog, 16. ožujka 2026., https://eapil.org/2026/03/16/ready-upcs-first-reference-to-the-cjeu-on-brussels-i-bis/
^ 19 Lundstedt, L., New References from the UPC on Brussels I bis Soon Heading to the CJEU?, EAPIL Blog, 16. ožujka 2026., https://eapil.org/2026/03/30/new-references-from-the-upc-on-brussels-i-bis-soon-heading-to-the-cjeu/
