U središtu

1. siječnja 2024. godine na snagu stupio Zakon o inkluzivnom dodatku

17.01.2024

Sa svrhom aktivnog promicanja i zaštite ljudskih prava osoba s invaliditetom dana 15. prosinca 2023. godine Sabor je donio Zakon o inkluzivnom dodatku („Narodne novine“ broj: 156/23.) koji je stupio na snagu 1. siječnja 2024. godine.

Zakonom o inkluzivnom dodatku objedinjuje se pravo na osobnu invalidninu i pravo na doplatak za pomoć i njegu koje se ostvaruju sukladno Zakonu o socijalnoj skrbi („Narodne novine“, br. 18/22., 46/22., 119/22. i 71/23.), pravo na doplatak za djecu u uvećanom iznosu koje se ostvaruje temeljem oštećenja zdravlja, težeg ili teškog invaliditeta sukladno Zakonu o doplatku za djecu („Narodne novine“, br. 94/01., 138/06., 107/07., 37/08. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 61/11., 112/12., 82/15. i 58/18.) i pravo na novčanu pomoć za nezaposlene osobe s invaliditetom koje se ostvaruje temeljem Zakona o tržištu rada („Narodne novine“, br. 118/18., 32/20. i 18/22.).

Naime, Zakon o socijalnoj skrbi iz 2011. („Narodne novine“, broj 57/11.), propisivao je pravo na inkluzivni dodatak kao jedno od prava iz sustava socijalne skrbi i definirao ga je kao novčanu potporu namijenjenu osobama s invaliditetom radi stvaranja uvjeta za izjednačavanje mogućnosti za njihovo uključivanje u svakodnevni život, a kao takav je bio sadržan i u Zakonu o socijalnoj skrbi iz 2012. („Narodne novine“, broj 33/12.), ali stupanjem na snagu Zakona o socijalnoj skrbi („Narodne novine“, broj 157/13.) od 1. siječnja 2014. godine odredba o inkluzivnom dodatku je isključena jer je bilo predviđeno donošenje zakona o inkluzivnom dodatku, čiji prijedlog zakona je izrađen 2013. godine no nije došao do postupka donošenja.

Stupanjem na snagu ovog Zakona prestali su važiti članci 50. do 60. Zakona o socijalnoj skrbi („Narodne novine“, broj: 18/22., 46/22., 119/22. i 71/23.), odredbe članka 1. stavka 1. Zakona o tržištu rada („Narodne novine“, broj: 118/18., 32/20. i 18/22.) u dijelu koji se odnosi na novčanu pomoć za nezaposlene osobe s invaliditetom te članka 7. točke 5., članka 70.a i članka 72. stavaka 2. i 3. u dijelu koji se odnosi na novčanu pomoć za nezaposlene osobe s invaliditetom i odredbe članka 12. Zakona o doplatku za djecu („Narodne novine“, broj: 94/01., 138/06., 107/07., 37/08. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 61/11., 112/12., 82/15. i 58/18.), članka 10. stavka 5., članka 21. stavka 1. u dijelu koji se odnosi na dijete s oštećenjem zdravlja, članka 22. te članak 30.a u dijelu koji se odnosi na ispunjavanje medicinskih uvjeta.

Shodno navedenome, u nastavku teksta naglasak će se staviti na najznačajnije odredbe Zakona o inkluzivnom dodatku (definiranje uvjete za priznavanje prava na inkluzivni dodatak, iznos inkluzivnog dodatka, razine potpore potrebne osobama s invaliditetom, te druga pitanja povezana s inkluzivnim dodatkom i objedinjenjem prava koja se ostvaruju na temelju invaliditeta, i to: pravo na osobnu invalidninu, pravo na doplatak za pomoć i njegu, pravo na doplatak za dijete s težim ili teškim invaliditetom i dijete s oštećenjem zdravlja te pravo na novčanu pomoć za nezaposlene osobe s invaliditetom).

Što je inkluzivni dodatak?

Člankom 5. stavkom 1. definiran je inkluzivni dodatak kao novčana naknada namijenjena osobi s invaliditetom u svrhu prevladavanja različitih prepreka koje mogu sprječavati njezino puno i učinkovito sudjelovanje u društvu na ravnopravnoj osnovi s drugima.

Uvjeti za priznavanje prava na inkluzivni dodatak

Pravo na inkluzivni dodatak priznaje se u iznosima od 600 % osnovice za prvu razinu potpore, 400 % osnovice za drugu razinu potpore i 360 % osnovice za treću razinu potpore (članak 11. stavak 1. točka 1., 2., i 3.):

- odrasloj osobi s tjelesnim, mentalnim, intelektualnim ili osjetilnim oštećenjem kojoj je utvrđen treći ili četvrti stupanj težine invaliditeta - oštećenja funkcionalnih sposobnosti prema propisima o vještačenju i metodologijama vještačenja te koja ima status osobe s invaliditetom sukladno zakonu kojim se uređuje registar osoba s invaliditetom

- djetetu s tjelesnim, mentalnim, intelektualnim ili osjetilnim oštećenjem kojem je utvrđen drugi, treći ili četvrti stupanj težine invaliditeta - oštećenja funkcionalnih sposobnosti prema propisima o vještačenju i metodologijama vještačenja bez obzira na status osobe s invaliditetom (članak 9. stavak 1.),

dok se u iznosima od 135 % osnovice priznaje za četvrtu razinu potpore, odnosno 115 % osnovice za petu razinu potpore (članak 11. stavak 1. točka 4. i 5.):

- odrasloj osobi i djetetu s tjelesnim, mentalnim, intelektualnim ili osjetilnim oštećenjem kojima je utvrđen drugi ili treći stupanj težine invaliditeta - oštećenja funkcionalnih sposobnosti prema propisima o vještačenju i metodologijama vještačenja bez obzira na status osobe s invaliditetom (članak 9. stavak 2.). 

Iznos inkluzivnog dodatka – pet razina potpore

Za utvrđivanje inkluzivnog dodatka postoji pet razina potpore, a kojoj razini osoba pripada utvrđuje Hrvatski zavod za socijalni rad (u daljnjem tekstu: Zavod) na temelju nalaza i mišljenja Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom prema propisima kojima se uređuje vještačenje i metodologija vještačenja (članak 12.). 

Člankom 13. propisano je da se potpora razvrstava u pet razina na temelju Liste vrste i težine invaliditeta - oštećenja funkcionalnih sposobnosti definirane propisima kojima se uređuje vještačenje i metodologija vještačenja, kako slijedi:

1. razina potpore

- Iznosi 600 % osnovice, a mogu ju ostvariti:

a) djeca do sedam godina s tjelesnim oštećenjem III. ili IV. stupnja

b) djeca od sedam do 18 godina s tjelesnim oštećenjem IV. stupnja s Barthelovim indeksom 0 - 20

c) djeca od sedam do 18 godina s tjelesnim oštećenjem IV. stupnja s Barthelovim indeksom 21 - 35 i dodatnom teškoćom III. ili IV. stupnja

d) djeca od sedam do 18 godina s tjelesnim oštećenjem III. stupnja s Barthelovim indeksom 36 - 60 i dodatnom teškoćom III. ili IV. stupnja

e) djeca s oštećenjem vida IV. stupnja s dodatnom teškoćom

f) djeca s oštećenjem sluha IV. stupnja s dodatnom teškoćom

g) djeca s gluhosljepoćom IV. stupnja

h) djeca s poremećajem iz autističnog spektra IV. stupnja

i) djeca s psihičkom bolesti IV. stupnja

j) djeca s kroničnom bolesti IV. stupnja

k) djeca i odrasle osobe s težim i teškim intelektualnim teškoćama IV. stupnja

l) odrasle osobe s tjelesnim oštećenjem IV. stupnja s Barthelovim indeksom 0 - 20

m) odrasle osobe s poremećajem iz autističnog spektra IV. stupnja s dodatnom teškoćom

n) odrasle osobe s psihičkom bolesti IV. stupnja s dodatnom teškoćom.

2. razina potpore

- Iznosi 400 % osnovice, a mogu ju ostvariti:

a) djeca od sedam do 18 godina s tjelesnim oštećenjem IV. stupnja s Barthelovim indeksom 21 - 35 bez dodatne teškoće

b) djeca od sedam do 18 godina s tjelesnim oštećenjem II. stupnja s Barthelovim indeksom 61 - 90 i dodatnom teškoćom III. ili IV. stupnja

c) djeca s oštećenjem vida IV. stupnja bez dodatne teškoće

d) djeca s oštećenjem sluha IV. stupnja bez dodatne teškoće

e) djeca s gluhosljepoćom III. stupnja

f) djeca s poremećajem iz autističnog spektra III. stupnja s dodatnom teškoćom

g) djeca s psihičkom bolesti III. stupnja s dodatnom teškoćom

h) djeca s razvojnim teškoćama koje nisu definirane Listom oštećenja IV. stupnja

i) djeca s kroničnom bolesti III. stupnja

j) odrasle osobe s tjelesnim oštećenjem IV. stupnja s Barthelovim indeksom 21 - 35

k) odrasle osobe s oštećenjem vida IV. stupnja bez ostatka osjeta svjetla ili s dodatnom teškoćom

l) odrasle osobe s oštećenjem sluha IV. stupnja s dodatnom teškoćom

m) odrasle osobe s gluhosljepoćom IV. stupnja

n) djeca s intelektualnim teškoćama III. stupnja s dodatnom teškoćom

o) djeca i odrasle osobe s lakim i umjerenim intelektualnim teškoćama IV. stupnja

p) odrasle osobe s poremećajem iz autističnog spektra IV. stupnja bez dodatne teškoće

q) odrasle osobe s psihičkom bolesti IV. stupnja bez dodatne teškoće

r) odrasle osobe s kroničnom bolesti IV. stupnja uz postojanje potrebe za specifičnom njegom uz izvođenje medicinsko-tehničkih zahvata.

3. razina potpore

- Iznosi 360 % osnovice, a mogu ju ostvariti:

a) djeca do sedam godina s tjelesnim oštećenjem II. stupnja

b) djeca od sedam do 18 godina s tjelesnim oštećenjem III. stupnja s Barthelovim indeksom 36 - 60 bez dodatne teškoće

c) djeca od sedam do 18 godina s tjelesnim oštećenjem II. stupnja s Barthelovim indeksom 61 - 90 bez dodatne teškoće

d) djeca s oštećenjem vida III. stupnja

e) djeca s oštećenjem sluha III. stupnja

f) djeca s razvojnim teškoćama koje nisu definirane Listom oštećenja III. stupnja

g) djeca s kroničnom bolesti II. stupnja

h) djeca i odrasle osobe s poremećajem iz autističnog spektra III. stupnja bez dodatne teškoće

i) djeca s psihičkom bolesti III. stupnja bez dodatne teškoće

j) odrasle osobe s tjelesnim oštećenjem III. stupnja s Barthelovim indeksom 36 - 60

k) odrasle osobe s oštećenjem vida III. ili IV. stupnja bez dodatne teškoće

l) odrasle osobe s oštećenjem sluha III. ili IV. stupnja bez dodatne teškoće

m) odrasle osobe s gluhosljepoćom III. stupnja

n) djeca i odrasle osobe s intelektualnim teškoćama III. stupnja bez dodatne teškoće

o) odrasle osobe s psihičkom bolesti III. stupnja

p) odrasle osobe s kroničnom bolesti IV. stupnja

q) osobe s poremećajem glasa, jezika i govora IV. stupnja.

4. razina potpore

- Iznosi 135 % osnovice, a mogu ju ostvariti:

a) djeca s oštećenjem vida II. stupnja

b) djeca s oštećenjem sluha II. stupnja

c) djeca s razvojnim teškoćama koje nisu definirane Listom oštećenja II. stupnja

d) djeca i odrasle osobe s intelektualnim teškoćama II. stupnja s dodatnom teškoćom

e) djeca s psihičkom bolesti II. stupnja s dodatnom teškoćom

f) odrasle osobe s tjelesnim oštećenjem II. stupnja s Barthelovim indeksom 61 - 90

g) odrasle osobe s kroničnom bolesti III. stupnja

h) osobe s poremećajem glasa, jezika i govora III. stupnja.

5. razina potpore

- Iznosi 115 % osnovice, a mogu ju ostvariti:

a) odrasle osobe s oštećenjem vida II. stupnja

b) odrasle osobe s oštećenjem sluha II. stupnja

c) djeca i odrasle osobe s intelektualnim teškoćama II. stupnja bez dodatne teškoće

d) djeca i odrasle osobe s psihičkom bolesti II. stupnja bez dodatne teškoće

e) odrasli samci s kroničnom bolesti II. stupnja

f) osobe s poremećajem glasa, jezika i govora II. stupnja.

Inkluzivni dodatak određen je u iznosima od 720 eura mjesečno za prvu razinu potpore, 480 eura mjesečno za drugu razinu potpore, 430 eura mjesečno za treću razinu potpore, 162 eura mjesečno za četvrtu razinu potpore i 138 eura mjesečno za petu razinu potpore.

Zapreke za priznavanje prava na inkluzivni dodatak (članak 10.)

Pravo na inkluzivni dodatak neće se priznati :

1. osobi kojoj je priznata usluga smještaja ili organiziranog stanovanja sukladno odredbama zakona kojim se uređuje djelatnost socijalne skrbi ili drugim propisima

2. osobi koja osobnu invalidninu ostvaruje prema posebnim propisima

3. osobi koja doplatak za pomoć i njegu ostvaruje prema posebnim propisima, osim korisnika prava na pomoć i njegu koji su navedeno pravo ostvarili prema propisima o mirovinskom i invalidskom osiguranju koji su važili do 31. prosinca 1998. godine ali umanjenom za iznos ostvarenog prava na doplatak za pomoć i njegu.

Također, pravo na inkluzivni dodatak u iznosu od 135 % osnovice za četvrtu razinu potpore i 115 % osnovice za petu razinu potpore, neće se priznati osobi:

1. koja ima u vlasništvu drugi stan ili kuću, osim stana ili kuće koju koristi za stanovanje, a koji može otuđiti ili iznajmiti i time osigurati sredstva za puno i učinkovito sudjelovanje u društvu na ravnopravnoj osnovi s drugima

2. koja ima u vlasništvu poslovni prostor koji ne koristi za obavljanje registrirane djelatnosti

3. kojoj je osiguran smještaj u ustanovi socijalne skrbi i kod drugih pružatelja socijalnih usluga, u zdravstvenoj ili u drugoj ustanovi odnosno organizirano stanovanje, sukladno odredbama zakona kojim se uređuje djelatnost socijalne skrbi ili drugim propisima.

Postupak utvrđivanja prava na inkluzivni dodatak

Postupak priznavanja na inkluzivni dodatak pokreće se na zahtjev stranke (koji se predaje Zavodu) ili po službenoj dužnosti (članak 18. stavak 1.), a o istom rješenjem odlučuje Zavod. Radi se o žurnom postupku, slijedom čega je Zavod u slučajevima kada nije potrebno provoditi ispitni postupak, dužan donijeti rješenje i dostaviti ga stranci u roku od 15 dana, odnosno u slučajevima kada nije potrebno provoditi ispitni postupak u roku od 30 dana, sve od dana podnošenja urednog zahtjeva ili pokretanja postupka po službenoj dužnosti (članak 19.) te se pravo na inkluzivni dodatak priznaje s danom podnošenja urednog zahtjeva ili pokretanja postupka po službenoj dužnosti (članak 20.).

Utvrđivanje prava na inkluzivni dodatak postojećim korisnicima

Pravo na osobnu invalidninu i pravo na doplatak za pomoć i njegu

U odnosu na postojeće korisnike prava na osobnu invalidninu i prava na doplatak za pomoć i njegu, oni i nadalje ostvaruju priznato pravo dok Zavod rješenjem ne utvrdi ispunjavaju li uvjete za priznavanje prava na inkluzivni dodatak po ovom Zakonu. U tom slučaju korisnici ne moraju podnositi zahtjev za priznavanje inkluzivnog dodatka, već je Zavod dužan po službenoj dužnosti provesti postupak radi utvrđivanja ispunjavaju li uvjete za priznavanje prava na inkluzivni dodatak i to najkasnije do 31. prosinca 2024. godine. Ako Zavod tijekom postupka utvrdi da korisnik ispunjava uvjete za priznavanje prava na inkluzivni dodatak, pravo na inkluzivni dodatak priznat će se korisniku od 1. siječnja 2024. godine. Ukoliko, se nakon postupka provedenog po službenoj dužnosti, utvrdi da korisnik ne ispunjava uvjete za priznavanje prava na inkluzivni dodatak, Zavod će ukinuti rješenje kojim je korisniku ranije priznato pravo na osobnu invalidninu odnosno pravo na doplatak za pomoć i njegu s prvim danom idućeg mjeseca od mjeseca u kojem je rješenje Zavoda postalo izvršno.

Pravo na novčanu pomoć za nezaposlene osobe s invaliditetom

U odnosu na korisnike koji su ranije ostvarili pravo na novčanu pomoć za nezaposlene osobe s invaliditetom na temelju Zakona o tržištu rada, a koje pravo su ostvarili na temelju rješenja Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, isti i nadalje ostvaruju priznato pravo dok Zavod u postupku provedenom po službenoj dužnosti rješenjem ne utvrdi ispunjavaju li uvjete za priznavanje prava na inkluzivni dodatak po ovom Zakonu i to najkasnije do 31. prosinca 2024. godine, osim ako prije toga ne nastupe okolnosti iz članka 17. Zakona o tržištu rada. Hrvatski zavod za zapošljavanje dužan je Zavodu dostaviti podatke o svim korisnicima koji su pravo na novčanu pomoć za nezaposlene osobe s invaliditetom ostvarivali putem Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. Kada Zavod rješenjem utvrdi da osoba koja je do sada ostvarivala pravo na novčanu pomoć za nezaposlene osobe s invaliditetom, ostvaruje pravo na inkluzivni dodatak, Hrvatski zavod za zapošljavanje ukinut će rješenje o pravu na novčanu pomoć za nezaposlene osobe s invaliditetom s prvim danom idućeg mjeseca od mjeseca u kojem je rješenje Zavoda o priznavanju prava na inkluzivni dodatak postalo izvršno. Ukoliko Zavod donese rješenje kojim se postojećem korisniku ne priznaje pravo na inkluzivni dodatak, Hrvatski zavod za zapošljavanje ukinut će rješenje o pravu na novčanu pomoć za nezaposlene osobe s invaliditetom s 31. prosincem 2024. godine.

Pravo na doplatak za djecu

U prvom redu, za napomenuti je kako bi 1. ožujka 2024. godine na snagu trebao stupiti ZID Zakona o doplatku za djecu kojim više neće biti regulirane odredbe za korisnike koji ostvaruju pravo na doplatak za dijete s težim ili teškim invaliditetom, odnosno dijete s oštećenjem, a koja prava će ostvarivati prema ovom Zakonu. Slijedom navedenoga, dosadašnji korisnici će za dijete s teškoćama u razvoju ili dijete s oštećenjem zdravlja ostvarivati doplatak za djecu pod istim uvjetima, u skladu s dohodovnim cenzusom te svotom doplatka kao i ostali korisnici u sustavu doplatka za djecu, uvjetno rečeno „redovni doplatak za djecu“, odnosno u skladu s ZID Zakona o doplatku za djecu, a utvrđivanje kojeg prava je u nadležnosti Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, dok će pravo na doplatak za djecu za dijete s težim ili teškim invaliditetom ili za dijete s oštećenjem zdravlja, tzv. „uvećani doplatak za djecu“ moći ostvariti u skladu sa Zakonom o inkluzivnom dodatku, utvrđivanje kojeg prava je u nadležnosti Hrvatskog zavoda za socijalni rad, a iz kojeg razloga je Zakonom definiran prestanak važenja relevantnih odredbi Zakona o doplatku za djecu koje se odnose na korisnike prava za dijete s oštećenjem zdravlja i za dijete s težim ili teškim invaliditetom (članak 12., članak 10. stavak 5., članak 21. stavak 1. u dijelu koji se odnosi na dijete s oštećenjem zdravlja, članak 22. te članak 30.a u dijelu koji se odnosi na ispunjavanje medicinskih uvjeta), a sve uzimajući u obzir da pravo na inkluzivni dodatak, između ostalih prava, objedinjava i pravo na doplatak za dijete s težim ili teškim invaliditetom i dijete s oštećenjem zdravlja.

Nadalje, postojeći korisnici prava na doplatak za djecu za dijete s težim ili teškim invaliditetom, koji su pravo na doplatak za djecu ostvarili do 31. prosinca 2023. godine i nadalje ostvaruje priznato pravo dok Zavod rješenjem ne utvrdi ispunjava li dijete s težim ili teškim invaliditetom za koje korisnik ostvaruje pravo na doplatak za djecu uvjete za priznavanje prava na inkluzivni dodatak po ovom Zakonu. Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje će korisnicima koji su ostvarili pravo na doplatak za dijete s težim ili teškim invaliditetom prema posebnim propisima u istom iznosu isplaćivati do 31. prosinca 2023. godine, dok će od 1. siječnja 2024. pa do posljednjeg dana u mjesecu u kojem je doneseno rješenje kojim se djetetu s težim ili teškim invaliditetom priznaje pravo na inkluzivni dodatak, doplatak isplaćivati Zavod. Također, korisnici prava na doplatak za djecu za dijete s oštećenjem zdravlja, koji su pravo na doplatak za djecu ostvarili prema članku 21. stavku 1. Zakona o doplatku za djecu do 31. prosinca 2023. godine, priznato pravo ostvaruje dok Zavod rješenjem ne utvrdi ispunjava li uvjete za priznavanje prava na inkluzivni dodatak dijete s oštećenjem zdravlja za koje korisnik ostvaruje pravo na doplatak za djecu dodatak po ovom Zakonu, a najkasnije do 29. veljače 2024., osim ako prije toga ne nastupe razlozi za prestanak prava na doplatak za djecu propisani člancima 28. i 29. Zakona o doplatku za djecu. Za navedene kategorije korisnika koji ostvaruju pravo na doplatak za djecu, Zavod je dužan po službenoj dužnosti provesti postupak radi utvrđivanja ispunjavaju li uvjete za priznavanje prava na inkluzivni dodatak na temelju ovoga Zakona najkasnije do 31. prosinca 2024. godine te ako utvrdi da dijete s oštećenjem zdravlja, težim ili teškim invaliditetom za koje korisnik ostvaruje pravo na doplatak za djecu ispunjava uvjete za priznavanje prava na inkluzivni dodatak na temelju ovoga Zakona, pravo na inkluzivni dodatak priznat će se od 1. siječnja 2024. godine.

Nadalje, iznimno, ako Zavod rješenjem nakon provedenog postupka utvrdi da dijete s težim ili teškim invaliditetom za koje korisnik ostvaruje pravo na doplatak za djecu ne ispunjava uvjete za priznavanje prava na inkluzivni dodatak po ovom Zakonu i nadalje će ostvarivati priznato pravo, ako je teži ili teški invaliditet nastao prije osamnaeste godine života ili za vrijeme redovitog školovanja, a ostvaruje ga dok god su ispunjeni uvjeti za priznavanje prava.

Zaključno

Do stupanja na snagu ovog Zakona, 147.752 osobe koristile su jednu od četiri naprijed navedene naknade, a sada su te naknade objedinjene u jednu naknadu kroz inkluzivni dodatak. Prednost Zakona je i što je u odnosu na ranije zakonske regulative, određeno kako je za ostvarivanje bilo kojeg od prava predviđenih ovim Zakonom potrebno samo jedno vještačenje, a za svako pravo zahtjev se podnosi Zavodu. Do sada su osobe, kako bi ostvarile svako od pojedinih prava, morali dostavljati jednu te istu dokumentaciju u svaki sustav, na ovaj način objedinjena su četiri različita prava iz tri različita sustava (pravo na osobnu invalidninu i doplatak za pomoć i njegu – do sada u nadležnosti Hrvatskog Zavoda za socijalni rad, pravo na uvećani doplatak za djecu – do sada u nadležnosti Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje i pravo na naknadu do zaposlenja – do sada u nadležnosti Hrvatskog zavoda za zapošljavanje), što uvelike pridonosi kako ekonomičnosti tako i mobilnosti osoba s invaliditetom koje više ne moraju obilaziti više različitih institucija radi ostvarivanja svojih prava. Također, naknade koje korisnici prava ostvaruju su značajno veće u odnosu na dosadašnje (npr. do sada je osobna invalidnina iznosila 232,26 eura).

Mirta Brkić-Gverieri, dipl. iur.