Uvod
Privremeno rješenje regulirano je, u prvom redu, člankom 100. stavkom 3. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“ br. 47/09. i 110/21.) koji propisuje da ako prema okolnostima slučaja prije okončanja postupka treba donijeti rješenje kojim se privremeno uređuju sporna pitanja ili odnosi, rješenje će se donijeti na temelju činjenica poznatih u vrijeme njegova donošenja, uz oznaku da se radi o privremenom rješenju, a isto će se ukinuti rješenjem kojim se rješava o upravnoj stvari i isto se u pogledu pravnog lijeka i izvršenja smatra samostalnim rješenjem.
Uz Zakon o općem upravnom postupku (lex generalis) i brojni drugi posebni zakoni (lex specialis) poznaju privremeno rješenje, a jedan od njih je Zakon o izvlaštenju i određivanju naknade.
Privremeno rješenje o izvlaštenju
Što brže stjecanje prava vlasništva nad nekretninom koja je predmet izvlaštenja, korisniku izvlaštenja potrebno je radi ostvarivanja raznih prava, kao što su pravo na poticaje i potpore, radi dobivanja kredita ili radi ostvarivanja prava na korištenje sredstava iz fondova Europske unije.
Naime, budući da postupci izvlaštenja, iako se radi o hitnim postupcima, znaju trajati i do pet godina, korisnici izvlaštenja ne mogu na vrijeme ostvariti naprijed navedena prava, ovim institutom mu je omogućeno da zatraži donošenje privremenog rješenja o izvlaštenju na temelju kojeg će se upisati njegovo pravo vlasništva u zemljišnim knjigama.
Pretpostavka za donošenje privremenog rješenja je da je u postupku vlasništvo utvrđeno kao neprijeporno, ali se vlasnik nekretnine protivi izvlaštenju odnosno visini naknade utvrđene procjembenim elaboratom1. Ukoliko je udovoljeno osnovnoj pretpostavci, nakon održane usmene rasprave, a po zahtjevu korisnika izvlaštenja, tijelo koje provodi postupak donijeti će privremeno rješenje o izvlaštenju kojim će potvrditi da je interes Republike Hrvatske utvrđen zakonom ili odlukom2 te će naložiti upis prava vlasništva korisnika izvlaštenja u javnim knjigama (članak 36.a stavak 1.).
Privremeno rješenje može se donijeti tek nakon što korisnik izvlaštenja dokaže da je prijašnjem vlasniku stavio na raspolaganje iznos naknade koji je utvrđen procjembenim elaboratom. Ispunjenje obveze dokazuje se potvrdom kojom prijašnji vlasnik potvrđuje primitak iznosa naknade koji je utvrđen procjembenim elaboratom ili potvrdom da je iznos naknade položen za korist prijašnjeg vlasnika.
Dokaz o ispunjenju obveze korisnik izvlaštenja dostavlja tijelu u čijoj je nadležnosti donošenje privremenog rješenja.
Izreka privremenog rješenja različita je od izreke rješenja o izvlaštenju. Naime, privremenim rješenjem za razliku od rješenja o izvlaštenju ne nalaže se prijašnjem vlasniku nekretnine dužnost predaje u posjed nekretnine korisniku izvlaštenja, niti se nalaže brisanje hipoteke, služnosti i drugih stvarnih prava u zemljišnim knjigama (briše se po pravomoćnosti rješenja kojim se rješava o prijedlogu za izvlaštenje) i ne utvrđuje se obveza korisnika izvlaštenja na isplatu zakonske zatezne kamate.
Izreka privremenog rješenja sadrži naznaku dokaza da je iznos naknade za nekretninu iz procjembenog elaborata stavljen na raspolaganje prijašnjem vlasniku. Dakle, radi se o nespornom iznosu vrijednosti nekretnine utvrđenom u postupku osiguranja dokaza. Također, uz navedeno, izreka privremenog rješenja mora sadržavati naznaku zakona ili odluke koji je utvrđen interes Republike Hrvatske za izvlaštenje nekretnine, naznaku korisnika izvlaštenja, naznaku građevine ili radova radi čije se izgradnje odnosno izvođenja radova nekretnina izvlašćuje, naznaku prijašnjeg vlasnika i posjednika izvlaštene nekretnine i njegovo prebivalište ili sjedište (adresa), naznaku nekretnine koja se izvlašćuje (zemljišnoknjižni i katastarski podaci), nalog za upis zabilježbe zabrane raspolaganja izvlaštenom nekretninom do pravomoćnosti rješenja o izvlaštenju te nalog za provedbu privremenog rješenja o izvlaštenju u zemljišnim knjigama, odnosno upis korisnikovog prava vlasništva u zemljišnim knjigama, ali on time ne može stupiti u posjed i započeti s radovima. To će moći jedino u slučaju da su ispunjene dodatne pretpostavke za stupanje u posjed3 .
Nakon donošenja privremenog rješenja o izvlaštenju, daljnji postupak izvlaštenja tiče se samo pitanja je li vrijednost nekretnine ispravno utvrđena procjembenim elaboratom.
Žalba protiv privremenog rješenja o izvlaštenju nije dopuštena, ali se može pokrenuti upravni spor pred mjesno nadležnim upravnim sudom no tužba ne odgađa izvršenje tog rješenja. Za istaknuti je da će, nakon donošenja rješenja o izvlaštenju kojim se ukida privremeno rješenje o izvlaštenju nadležni sud obustaviti upravni spor.
Na zahtjev korisnika izvlaštenja ili prijašnjeg vlasnika, postupak izvlaštenja bez odgode će se nastaviti, odnosno po službenoj dužnosti se mora nastaviti u roku od šest mjeseci od dana donošenja privremenog rješenja.
Ukoliko u nastavku postupka korisnik izvlaštenja ili prijašnji vlasnik ospore procjembeni elaborat, nadležno tijelo će na usmenoj raspravi, uz sudjelovanje procjenitelja koji je izradio procjembeni elaborat, pokušati otkloniti prigovore, a ako prigovori ne budu otklonjeni, odredit će procjenitelja radi nove procjene stanja i vrijednosti nekretnine koja je izvlaštena privremenim rješenjem o izvlaštenju.
Nakon daljnjeg provođenja postupka, odnosno izvođenja dokaza radi utvrđivanja činjenica i okolnosti potrebnih za određivanje konačnog iznosa ili oblika naknade za izvlaštenu nekretninu nadležno tijelo donijet će rješenje o izvlaštenju.
>> Primjer privremenog rješenja o izvlaštenju
Mirta Brkić-Gverieri, dipl. iur.
________________________________________
^ 1 Članak 25. stavak 2. ZION-a „Vrijednost nekretnine za koju se predlaže izvlaštenje izražava se u novcu na temelju procjembenog elaborata stalnog sudskog vještaka za procjenu nekretnina ili stalnog sudskog procjenitelja, izrađenog primjenom zakona kojim je uređena procjena vrijednosti nekretnina, kao tržišna vrijednost nekretnine u vrijeme izrade tog elaborata.“
^ 2 Članak 13. ZION-a
^ 3 Članak 41. stavak 1. ZION-a „ Korisnik izvlaštenja koji dokaže postojanje pravnog i opravdanog interesa odnosno vjerojatnost nastupa znatne štete može, u tijeku postupka izvlaštenja, podnijeti zahtjev za stupanje u posjed nekretnine za koju je podnesen prijedlog za izvlaštenje.
