Prigovor zbog nepravilnosti u postupku kandidiranja ili u postupku izbora mogu podnijeti političke stranke, nositelji neovisne liste, kandidati za članove u Europski parlament, kao i najmanje 100 birača, dok je u slučaju podnošenja prigovora skupine od najmanje 100 birača, ta skupina dužna odrediti zajedničkog predstavnika ovlaštenog za podnošenje prigovora.
Prigovor zbog nepravilnosti u postupku kandidiranja i u postupku izbora za članove u Europski parlament podnosi se Državnom izbornom povjerenstvu u roku od 48 sati računajući od isteka dana kad je izvršena radnja na koju je stavljen prigovor, a Državno izborno povjerenstvo dužno je donijeti rješenje o prigovoru u roku od 48 sati od dana kada je dostavljen prigovor, odnosno od dana kada su dostavljeni izborni materijali na koje se prigovor odnosi.
Protiv rješenja Državnoga izbornog povjerenstva nezadovoljni podnositelji prigovora imaju pravo podnijeti žalbu Ustavnom sudu putem Državnoga izbornog povjerenstva u roku od 48 sati računajući od isteka dana kada je zaprimio pobijano rješenje. Ustavni sud Republike Hrvatske dužan je donijeti odluku o žalbi u roku od 48 sati od dana njezina primitka.
U razdoblju prije provođenja izbora koji su zakazani za 26. svibnja 2019. podnositelji žalbi na rješenja Državnog izbornog povjerenstva mogu isticati nepravilnosti u postupku kandidiranja ili izborne promidžbe, koje propisuju članci 14. do 22. Zakona.
Tako je Ustavni sud u dva predmeta (U-VIIA-1610/2019 od 12. travnja 2019. i U-VIIA-1629/2019 od 15. travnja 2019.) odlučivao o žalbi na rješenje Državnog izbornog povjerenstva - političke stranke "Bandić Milan 365 - Stranka rada i solidarnost" i prof. dr. sc. Roberta Podolnjaka kojim nisu prihvaćeni njihovi prigovori da na zbirnoj listi uz imena i prezimena kandidata žalitelja budu navedeni i njihovi akademski i stručni nazivi. U osporenim rješenjima navedeno je da je člankom 18. stavkom 2. Zakona, propisano je da zbirna lista sadrži redni broj i naziv svake kandidacijske liste te imena i prezimena kandidata na kandidacijskoj listi, dok je člankom 41. točkom 2. Zakona propisano da glasački listić sadrži redne brojeve i nazive kandidacijskih lista po redoslijedu iz zbirne liste kandidata, a na svakoj kandidacijskoj listi i redne brojeve i imena i prezimena kandidata, odnosno da su taksativno i imperativno nabrojeni podaci koje sadržava zbirna lista i glasački listić. U rješenju je nadalje navedeno da je člankom 2. Zakona o osobnom imenu ("Narodne novine", broj 118/12. i 70/17.) propisano da se osobno ime sastoji od imena i prezimena, a ime, odnosno prezime, može se sastojati od više riječi te se osoba čije se ime i prezime sastoji od više riječi, dužna služiti se istim osobnim imenom u pravnom prometu. Kako sukladno navedenom propisu akademske titule ne čine ime i prezime osobe , a da je postupak provođenja izbora strogo formalan postupak, utvrđeno je da je potrebno dosljedno poštivati sve odredbe izbornog zakona i obvezatnih uputa Državnog izbornog povjerenstva u pogledu postupka kandidiranja i provedbe izbora pa tako i odredbe koje se odnose na sadržaj prijedloga kandidacijskih lista, zbirne liste i glasačkog listića.
Ustavni sud je odbio podnesene žalbe, smatrajući da je osporenim rješenjima odgovoreno na sve prigovore žalitelja, smatrajući da obrazloženja rješenja sadržavaju dostatne i relevantne razloge zbog kojih su prigovori odbijeni kao neosnovani. Ustavni sud pri tome navodi i da su u "Narodnim novinama" broj 30 od 26. ožujka 2019. objavljene Obvezatne upute broj EP III u kojima je opisan postupak predlaganja kandidacijskih lista za izbor članova u Europski parlament iz Republike Hrvatske, a konkretno u točki 4. navedeno je da se u prijedlogu kandidacijske liste za svakog kandidata obvezatno navodi ime i prezime kandidata, osobni identifikacijski broj (OIB), datum rođenja, adresa prebivališta i spol.
Kako niti Obvezatne upute ne predviđaju navođenje akademskih i stručnih naziva na kandidacijskim i zbirnim listama, te na glasačkom listiću, pravilno su na zbirnoj listi svi kandidati za izbor članova u Europski parlament iz Republike Hrvatske navedeni imenom i prezimenom, bez isticanja akademskog naziva. Unatoč činjenici da je na prethodnim izborima za Europski parlament bilo naznačeno da se u prijedlogu liste uz ime i prezime kandidata mogu navesti stručni naziv i akademski stupanj kandidata, to ne obvezuje Državno izborno povjerenstvo da tako postupi i na ovim izborima, tim više što nije ovlašteno mijenjati sadržaj Obvezatnih uputa, koji uključuje i sadržaj obveznih osobnih podataka kandidata.
U predmetima U-VIIA-1852/2019 i U-VIIA-1853/2019 od 29. travnja 2019. udruga "Antikorupcija - Platforma za borbu protiv korupcije" podnijela je žalbu protiv rješenja Državnog izbornog povjerenstva, jer osporenim rješenjem žaliteljici nije dozvoljeno promatranje rada biračkih odbora, izbornih povjerenstava i Državnog izbornog povjerenstva na izborima članova u Europski parlament iz Republike Hrvatske, kako je to žaliteljica zatražila zahtjevom od 14. travnja 2019. Udruga je zahtjevu priložila Izvadak iz Registra udruga Republike Hrvatske iz kojeg je vidljivo da je ista registrirana pod registarskim brojem: 21012922 kao udruga koja se bavi nadgledanjem i praćenjem izbornih procesa kao i promicanjem ljudskih i građanskih prava te da je osoba ovlaštena za zastupanje Dražan Dizdar.
Člankom 74. stavkom 2. Zakona propisano je da će Državno izborno povjerenstvo dozvoliti promatranje izbornog postupka svim udrugama koje su registrirane kao udruge koje djeluju na području nezavisnog promatranja izbornih postupaka i/ili promicanja ljudskih i građanskih prava. U obrazloženju rješenja navedeno je da je "(...) uvidom u mrežnu stranicu udruge https://antikorupcija.hr utvrđeno da je Mislav Kolakušić, nositelj kandidacijske liste grupe birača na izborima članova u Europski parlament iz Republike Hrvatske 2019., predsjednik navedene udruge te da se sadržaj naveden na mrežnoj stranici udruge u svemu (npr. rubrika Vijesti, rubrika Mislav Kolakušić) odnosi isključivo na jednog izbornog sudionika na izborima članova u Europski parlament iz Republike Hrvatske 2019. Mislava Kolakušića.
Nadalje, na mrežnoj stranici udruge navodi se i poveznica na Facebook stranicu Građani za Mislava Kolakušića https://www.facebook.coin/sudacmislavkolakusic/. Uvidom u navedenu Facebook stranicu utvrđeno je da se na naznačenoj stranici nalaze i objave koje se odnose na podršku Mislavu Kolakušiću, nositelju kandidacijske liste grupe birača dakle, izbornom sudioniku na izborima članova u Europski parlament iz Republike Hrvatske 2019. Državno izborno povjerenstvo zatražilo je 18. travnja 2019. očitovanje udruge te se u očitovanju Dražana Dizdara, osobe ovlaštene za zastupanje navedene udruge, koje je zaprimljeno 18. travnja 2019., između ostalog, navodi da 'prema Statutu udruge Antikorupcija, funkcija predsjednika nema zakonske ovlasti zastupanja i predstavljanja udruge' i da 'udruga Antikorupcija želi promatrati izbore neovisno o kandidaturi gospodina Mislava Kolakušića, s obzirom da ispunjavamo zakonske preduvjete za to, a time vršimo i jednu od osnovnih djelatnosti udruge Antikorupcija-platforma za borbu protiv korupcije'.
Slijedom navedenog, s obzirom da udruga promovira jednog izbornog sudionika na izborima članova u Europski parlament iz Republike Hrvatske 2019., Državno izborno povjerenstvo ocijenilo je da se u navedenom slučaju radi o udruzi koja na navedenim izborima djeluje suprotno odredbi članka 74. stavka 2. Zakona te je odlučeno kao u izreci."
Ustavni sud je, ocjenjujući navode žalbe, utvrdio da je ona neosnovana, a da je Državno izborno povjerenstvo odgovorilo na sve okolnosti vezane uz tumačenje prava na promatranje izbornog postupka svim udrugama koje su registrirane kao udruge koje djeluju na području nezavisnog promatranja izbornih postupaka i/ili promicanja ljudskih i građanskih prava, smatrajući da su u osporenom rješenju sadržani dostatni i relevantni razlozi zbog kojih je zahtjev žaliteljice za promatranjem rada biračkih odbora, izbornih povjerenstava i Državnog izbornog povjerenstva na izborima članova u Europski parlament iz Republike Hrvatske odbijen.
Ustavni sud je u obrazloženjima navedenih odluka dodatno istaknuo da je upravo na ovlaštenim državnim tijelima zadatak tumačenja zakona, pa i dosega članka 74. stavka 2. Zakona. Stoga je "ovlast Državnog izbornog povjerenstva da u primjeni prava na pojedinačne slučajeve to pravo tumači izraz njegove zakonske uloge i obveze koja je imanentna njegovoj funkciji u pravnom poretku temeljem Zakona o Državnom izbornom povjerenstvu ("Narodne novine" broj 44/06. i 19/07.) i provedbenom propisu, Poslovniku o radu Državnog izbornog povjerenstva ("Narodne novine" broj 69/15. i 22/17.)". Ustavni sud je stoga ocijenio da je način na koji je citirana zakonska norma protumačena na jasan i određen, ustavnopravno prihvatljiv način. K tome, donošenjem jasnog i okolnosnog obrazloženja pobijanog rješenja, Državno izborno povjerenstvo ispunilo je svoju zakonom utvrđenu funkciju.
Ivana Đuras, viša ustavnosudska savjetnica
