Konačni prijedlog izmjena Zakona o lovstvu trebao bi rezultirati jačanjem održivog gospodarenja s divljači, ali i pravne sigurnosti svih sudionika sustava, a cilj je očuvanje tradicije lovstva i razvoja lovnog turizma te smanjenje administrativnih opterećenja.
Predloženim zakonskim izmjenama uvela bi se prednost za domicilne lovačke udruge kod zakupa lovišta, a štete na usjevima od divljači obrađivala bi stalna županijska povjerenstva. Povećale bi se i minimalne površine privatnih lovišta s 500 na tisuću hektara zbog biološke i prostorno zaokružene cjeline, rekao je na sjednici Vlade državni tajnik Ministarstva poljoprivrede Marinko Beljo.
Uvodi se, dodao je, nova raspodjela sredstava od zakupa lovišta, pri čemu su županije po dosadašnjem zakonu imale deset, a sada bi imale 50 posto, udjel ministarstva poljoprivrede smanjuje se na deset posto, a Ministarstva financija ostaje na 30 posto dok bi vlasnicima zemljišta pripalo deset posto.
Produžuje se i trajanje zakupa s deset na 20 godina zbog većeg ulaganja i pravne sigurnosti, rekao je Beljo, dodajući da se prvi put uvodi polaganje lovačkog ispita i osposobljavanje iz balistike i sigurnog rukovanja oružjem u suradnji Hrvatskog lovačkog saveza i MUP-a.
Novim se prijedlogom zakona uvodi i periodično usklađivanje godišnje naknade za pravo lova radi očuvanja realne vrijednosti naknade tijekom trajanja ugovora.
Zakon o zdravstvenoj djelatnosti
Na dnevnom redu sutrašnje sjednice je i prijedlog Zakona o zdravstvenoj djelatnosti kojim se prvi put, uz sanitarne inženjere, jasno prepoznaju i sveučilišni prvostupnici i magistri radiološke tehnologije, medicinsko-laboratorijske dijagnostike i radne terapije kao zdravstveni radnici na razini njihove stečene visokoškolske kvalifikacije.
Također, zdravstveno-laboratorijski tehničari definiraju se kao zdravstveni radnici koji obavljaju medicinsko-laboratorijsku djelatnost.
Time će se osigurati priznavanje njihove visoke razine obrazovanja, definirati stručne kompetencije i odgovornosti te omogućiti daljnji profesionalni razvoj i napredovanje u karijeri.
Predviđa se i razdvajanje sadašnje Hrvatske komore zdravstvenih radnika na komore sanitarnih inženjera, radioloških tehnologa, radnih terapeuta i zdravstvenih radnika medicinsko-laboratorijske djelatnosti. Predloženi model omogućit će svakoj profesiji samostalno uređivanje stručnih pitanja, razvoj vlastitih profesionalnih standarda, učinkovitije zastupanje interesa članova te snažnije sudjelovanje u razvoju zdravstvenog sustava.
Stegovna odgovornost zdravstvenih radnika, umjesto općim aktima komore, od sada će biti propisana zakonom, a svaka od četiri nove komore morat će donijeti vlastiti etički kodeks te provoditi stručni nadzor i stegovne postupke.
Predložene prekršajne odredbe obuhvaćaju sankcioniranje zdravstvenog radnika ako obavlja djelatnost, a nema odobrenje za samostalan rad nadležne komore i ako onemogućava ili ometa provođenje stručnog nadzora.
Nadalje, područje primjene važećih prekršajnih odredbi proširuje se i na prekršaje koje počini zdravstvena ustanova ili trgovačko društvo koje obavlja zdravstvenu djelatnost, odgovorna osoba u zdravstvenoj ustanovi ili trgovačkom društvu koje obavlja zdravstvenu djelatnost, kao i na one koje počine fizičke osobe koje obavljaju privatnu praksu.
