Do 2030. godine planira se obnoviti najmanje 20 posto kopnenih i morskih područja EU-a, dok se do 2050. godine očekuje obnova svih ekosustava koji trebaju obnovu. Nadovezujući se na
Direktivu o staništima i
Direktivu o pticama, a da bi podržale postizanje ciljeva utvrđenih u tim direktivama, države članice obvezuju se temeljem
Uredbe (EU) 2024/1991 uspostaviti mjere obnove kako bi osigurale oporavak zaštićenih staništa i vrsta, uključujući divlje ptice, na svim područjima u Europskoj uniji, pa i na područjima izvan ekološke mreže Natura 2000.
Cilj je da se bioraznolikost u Europi usmjeri prema oporavku, na dobrobit ljudi, prirode, klime i gospodarstva.
Uredba popisuje i mjere obnove za poboljšanje bioraznolikosti u šumskim i poljoprivrednim ekosustavima, kao i ciljeve koji se odnose na urbane ekosustave, oprašivače i potrebu uklanjanja nepotrebnih prepreka na rijekama.
Uredba o obnovi prirode postavlja pravno obvezujuće ciljeve za obnovu različitih vrsta ekosustava, uključujući kopnene, morske, slatkovodne, šumske, poljoprivredne i urbane.
Ovaj akt je ključan u borbi protiv klimatskih promjena, smanjenju rizika od prirodnih katastrofa te ispunjavanju međunarodnih obveza Europske unije u zaštiti okoliša i prirode. Hrvatska, kao članica EU-a, dužna je do 1. rujna 2026. godine izraditi nacrt nacionalnog plana obnove prirode i dostaviti ga Europskoj komisiji na ocjenu. Prema utvrđenom dnevnom redu, zastupnici ovoga petka neće glasati o raspravljenim točkama.
