Roswall: Ulaganje u naoružanje neće zaustaviti Europski zeleni plan

"Svi proračuni i svi ministri financija uvijek moraju određivati prioritete, a sigurnost je očito jedan od njih", izjavila je povjerenica za okoliš, vodnu otpornost i cirkularno gospodarstvo u odgovoru Hini tijekom konferencije "Zeleni tjedan EU-a" održanoj prošli tjedan u Bruxellesu. "No sigurnost nisu samo tenkovi i vojna oprema. To je, primjerice, i sigurnost vodoopskrbe ili proizvodnja hrane", dodala je.

Europska komisija, izvršno tijelo EU-a, predstavila je u rujnu pet novih prioriteta u koje bi države trebale ulagati novce dobivene iz EU fondova, a to su (gospodarska) konkurentnost, obrana, priuštivo stanovanje, vodna otpornost i energetska efikasnost.

Roswall, 53-godišnja švedska političarka i pravnica, ne smatra da će zbog ratova u Ukrajini i na Bliskom istoku zelene politike pasti u drugi plan. "Ja to ne vidim tako", rekla je. "Nezdrava zemlja je prijetnja nacionalnoj sigurnosti", poručila je.

Dodala je da je s prirodom povezano pet od deset najvećih rizika koje industrije predviđaju u idućih deset godina. Europska komisija stoga predlaže da 35 posto proračuna EU-a bude namijenjeno ciljevima vezanima za klimu i okoliš za razdoblje od 2028. do 2034. godine. To je više od 700 milijardi eura.

"Radi se o našoj sigurnosti, ali i otpornosti te konkurentnosti", rekla je Roswall. Toplinski valovi, suše i poplave nanijeli su štetu od 43 milijarde eura prošlog ljeta u Europskoj uniji, podatak je Europske komisije. Očekuje se da će taj trošak narasti na 129 milijardi do 2029. godine. "Ulaganje u prirodu je ulaganje u otpornost", napomenula je povjerenica za okoliš.

Roswall je rekla da za nju nikada nije postojala proturječnost između zelene tranzicije, odnosno prelaska gospodarstva i društva na razvoj koji ne zagađuje okoliš, i konkurentnosti. "Naprotiv, smatram da je zelena tranzicija konkurentska prednost europskih poduzeća", izjavila je.

Europska komisija je tijekom konferencije poručila da bi EU putem obnovljivih izvora energije trebala smanjiti ovisnost o fosilnim energentima koji dolaze s kriznog Bliskog istoka i Rusije. To je dio njene želje za strateškom autonomijom.

Roswall je, međutim, upozorila da će se morati uključiti i privatne kompanije jer države same nemaju dovoljno novca za provođenje zelene tranzicije. "Javna sredstva neće biti dovoljna da popune postojeći financijski jaz. U tom kontekstu važni su i krediti za prirodu. Trenutačno radimo s ekspertnim skupinama i različitim dionicima na uspostavi sustava i na definiranju načina njegova funkcioniranja", rekla je.

"Krediti za zaštitu prirode" bili bi vrijednosni papiri koje bi kupovale kompanije i investitori od poljoprivrednika, šumara, javnih kompanija i lokalne zajednice u zamjenu za njihov rad na očuvanju prirode. Radna skupina od 150 eksperata iz raznih područja radi na nacrtu tog sistema, a kojim bi kompanije bili motivirane za kupnju takvih vrijednosnica, odnosno ulaganja u obnovu zemlje, šuma i vode.

"Tvrtke žele znati u što ulažu. Žele biti sigurne da se ne radi o 'zelenom ispiranju' (lažnom ekološkom oglašavanju)", rekla je povjerenica.