Romsko običajno pravo koristi se i u Strasbourgu, struka traži sustavno istraživanje

Zaključke sa završne sjednice druge konferencije "Romsko običajno pravo", u organizaciji zastupnika Veljka Kajtazija, SRRH-a "Kali Sara" i Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, iznijela je Maja Grubišić istaknuvši da romsko običajno pravo predstavlja važan dio pravne, kulturne i identitetske baštine romske zajednice te živi sustav koji je omogućio očuvanje identiteta unatoč marginalizaciji.

Uz poziv stručnoj zajednici da ga prepozna kao legitimno područje istraživanja, naglasila je i da njegova zaštita ne znači nekritičko prihvaćanje, već je ona moguća isključivo uz poštovanje temeljnih vrijednosti, posebno ravnopravnosti žena i muškaraca, osobne slobode, zaštite djece i ljudskog dostojanstva. Ujedno je napomenula da ne može postati paralelni pravni sustav, već mora biti usklađen s Ustavom, nacionalnim zakonodavstvom i međunarodnim obvezama.

Pozvala je institucije, akademsku zajednicu i romske organizacije na njegovu znanstvenu obradu i pravnu valorizaciju, uključujući upis u Registar nematerijalne kulturne baštine, uz aktivno sudjelovanje romske zajednice. Zaključno je poručila da je riječ i o pitanju društvene pravde i jednakosti, uz cilj međunarodne afirmacije i zaštite pri UNESCO-u. Na primjenu u praksi osvrnula se Saška Jovanović, aktivistica i osnivačica Roma Women Network Italy, govoreći o njegovu povezivanju s feminizmom.

"U Italiji smo uspjeli u 6 godina riješiti više od 3000 pitanja vezanih uz romsko pravo i prava žena. Moja odvjetnica kada brani Rome koristi upravo romsko običajno pravo, čak i na sudu u Strasbourgu - i pobjeđuje", naglasila je Jovanović.

Predsjednik varaždinskog Vijeća romske nacionalne manjine Eduard Oršoš otvorio je pitanje kodifikacije tog prava, navodeći da ga se u toj županiji "pridržavamo, no kako bi ga ne-Romi - sudovi, policija i odvjetnici mogli slijediti, ono mora biti zapisano", kazao je, dodavši da ne traže nemoguće.

Politička podzastupljenost Roma

Govoreći o političkoj zastupljenosti, predsjednik Udruženja Roma "Euro Rom" iz Tuzle Nedžad Jusić istaknuo je potrebu za "jačanjem političkog pokreta", dodavši da "kada smo u udrugama i nevladinim organizacijama molimo, a u politici - odlučujemo", a njegov je stav podržao i Kajtazi.

"Romski političari - to su mala vrata na koja bi mogli ući i razvijati političku stranku. U Hrvatskoj imamo četiri stranke, ali žao mi je što nijedna ne djeluje. Zamislite koja bi jačina bila kada bi imali još jednog kandidata u Saboru", ustvrdio je Kajtazi, dodavši da je ovo prvi mandat u Europskom parlamentu u kojem Romi nemaju niti jednog predstavnika.

"Prošle godine konferenciju su podržali politički akteri, dok ove godine podrška dolazi od akademske zajednice, što joj daje novu dimenziju", istaknuo je Kajtazi, najavivši da će podtema u 2027. biti tradicija, kultura, povijest i jezik. Dodao je kako je od objave Zagrebačke deklaracije u ožujku 2025. uspostavljena suradnja s pravnim fakultetima iz Hrvatske, BiH i Sjeverne Makedonije, uz planove širenja na Crnu Goru, Kosovo i Mađarsku.

Na konferenciji je zaključeno i da Zagreb ima potencijal postati europsko središte romistike, romologije i proučavanja romskog običajnog prava.