„U Hrvatskom saboru je prvog dana nakon napada gotovo jednoglasno usvojena Deklaracija o Ukrajini. Stajališta koja su se ticala ruske agresije na Ukrajinu bila su nepodijeljena u hrvatskoj političkoj javnosti. Ono oko čega su se vodile demokratske rasprave je sudjelovanje Hrvatske vojske u pomoći Ukrajini”, podsjetio je u utorak u Saboru Arsen Bauk (SDP).
Rješenje kojim pomažemo u opremi bez sudjelovanja vojnika je nešto što će vjerojatno i ostati, a postizanjem mira u Ukrajini se bave Amerika, Rusija, Europa i sad je samo pitanje koliko je Europska unija uključena i koliki će biti njen utjecaj, a onda dolazimo do pitanja što je to Europska unija i otvaraju se puno šira pitanja, o ustroju EU da bi odgovarala na te obrambene izazove, ocijenio je. „Je li EU modelirana da bude vojna i obrambena asocijacija ili više ekonomska pa je pitanje Ukrajine i Europe ozbiljno pitanje i za samu Europu. Mi kao mala država smo više skloni tome da države imaju veći svoj subjektivitet, a to onda u ovim pitanjima znači slabija Europa”, smatra Bauk koji je na čelu saborskog Odbora za obranu.
Miloš (Možemo): Podržat ćemo članstvo Ukrajine u EU
Jelena Miloš (Možemo!) poručila je da stravična i brutalna agresija Rusije na Ukrajinu, suverenu zemlju, apsolutno nikada i ničime ne može opravdati. „Naš Klub i ja kao predsjednica Odbora za europske poslove stojimo uz narod Ukrajine i dajemo im podršku. U Saboru radimo sve što možemo kako bismo podržali Ukrajince, a uskoro ćemo zajedno s veleposlanstvom Ukrajine i hrvatskom reprezentacijom Europskog parlamenta imati događaj kojim ćemo podržati članstvo Ukrajine u Europskoj uniji. Tražimo da se Ukrajina primi u članstvo EU, i to je podrška koju pružamo”, najavila je.
I Grad Zagreb je, dodala je, s ukrajinskim veleposlanstvom organizirao skup podrške, četvrti ove godine, a treba reći i da Grad Zagreb pruža i praktičnu podršku ukrajinskim izbjeglicama. Uspostavio je i suradnju s Kijevom koji danas trpi velika razaranja, napade na energetsku infrastrukturu, čiji stanovnici ostaju doslovno bez struje i vode, i to su strahovita zvjerstva koja se apsolutno ničime ne mogu opravdati, kazala je. „Naš Odbor je podržao zajam EU-a Ukrajini, a koji je ključan da bi Ukrajina mogla nastaviti svoju obranu. Ukrajini treba pravedan mir i to je ono što mi podržavamo”, poručila je Miloš.
Troskot (Most): Agresiji se ne nazire kraj
Mostov Zvonimir Troskot istaknuo je žaljenje što agresija na Ukrajinu toliko dugo traje i što se ne nazire kraj tom kraju. „Nažalost, jako puno ljudi je izginulo, Ukrajinci su pokazali veliki otpor i hrabro se bore, ali problem je i zabrinjava što se ne vidi kraj tome i kako će to sve završiti. Možemo se sjetiti našeg Domovinskog rata kada se kraj nazirao već nakon operacije Gusar i kada se kroz 1994. godinu pripremalo sve za 1995. i operacije Bljesak i Oluja te potpunog oslobođenja teritorija", rekao je.
Igor Peternel (DOMiNO) istaknuo je kako su svi očekivali da će se taj rat okončati puno prije, ali, nažalost, traje dugo. „I dalje tvrdim ono što sam tvrdio i prvog dana da je to jedan specifičan rat u koji je itekako upleten i Zapad s obzirom da se Ukrajinci brane NATO oružjem i zato odolijevaju. Ja im želim sve najbolje i nadam se da se taj rat neće završiti na bojnom polju nego što prije nekim mirnim rješenjem”, naglasio je.
Sabor: Podrška održavanju Tjedna Hrvata, oporba: mora biti nadstranački
Saborski zastupnici podržali su u utorak Vladin prijedlog da se svake godine, u zadnjem tjednu svibnja, održava Tjedan Hrvata izvan Hrvatske, pri čemu oporba ističe da mora biti nadstranački i oslobođen dnevne politike, odluku o proglašenju Tjedna formalno donosi Hrvatski sabor.
U višesatnoj raspravi oporba je navela da se u odluci o proglašenju Tjedna ne vidi kako će se financirati, niti koja mu je organizacijska struktura. Da bi bio uspješan, Tjedan mora biti nadstranački, otvoren svima i oslobođen dnevne politike, poručila je Irena Dragić (SDP), pitajući na čemu se temelji optimizam da će Tjedan zaživjeti, s obzirom da nikada nije zaživio planirani Dan Hrvata izvan Hrvatske?
Smatra da bi taj događaj trebao biti snažan signal da Hrvatska prepoznaje, cijeni i želi ojačati veze sa više od tri milijuna Hrvata i njihovih potomaka koji žive izvan domovine. Poručuje i kako bi Tjedan mogao postati najveći godišnji poslovni forum ako to budemo znali iskoristiti, te kako može biti ključan za privlačenje mladih Hrvata rođenih u inozemstvu.
Marijanu Puljak (Cenatar) zanima hoće li Tjedan biti istinska prilika da se povežemo s ljudima poput Đikića, Rudana, Soljačića, Bana, koji su pokazali da naša pamet može vladati svijetom, ako ju se ne guši, ili ćemo ih ostaviti po strani dok se po protokolima „slikavaju“ političari?
Pušić (HDZ): Važno da aktivnosti budu i u javnom prostoru
HDZ-ov Dario Pušić (HDZ) u proglašenju Tjedna vidi važan iskorak, kaže da se time otvara prostor za sadržajne i vidljive programe, poručuje kako je važno da aktivnosti budu ne samo u institucijama, nego i u javnom prostoru, dostupne što širem krugu ljudi. Marin Miletić (Most) navodi da je doprinos Hrvata izvan domovine velik, godišnje uplate gotovo 6 milijardi eura. Zanima ga i postoji li strah organizatora da bi mogli ne dobiti dozvolu za neki koncert u Zagrebu, npr. ako bude htio pjevati neki domoljubni pjevač?
Državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Hrvatske Zvonko Milas odgovora da su "strahovi davno zaboravljeni" i kako vjeruje da vlast u Zagrebu ima dovoljno iskustva da takve stvari ne radi. Siguran je, ističe, da će Tjedan uspjeti, tumači da je odluka o njegovu održavanju donesena nakon puno rasprave, da je već napravljen organizacijski odbor.
Milas: Od 2020. godine raste broj povratnika
Ističe i da se utvrđivanjem Tjedana želi pojačati vidljivost Hrvata izvan domovine u domaćoj javnosti, osnažiti njihovu nacionalnu samosvijest, osvijestiti pripadnost jednom i nedjeljivom hrvatskom narodu. Tjedan bi se, pojasnio je, održavao svake godine u zadnjem tjednu svibnja, u Zagrebu i u županiji u kojoj će se u istome tjednu organizirati sjednica Vladina Savjeta za Hrvate izvan Hrvatske.
Budući da se u tom tjednu obilježava Dan državnosti, na poticaj Hrvata izvan Hrvatske i na ovaj će se način, ovaj državni blagdan prigodno obilježiti brojnim događanjima u kulturnim, obrazovnim, znanstvenim i drugim ustanovama i na otvorenim prostorima.
Milas je, odgovarajući na zastupničke upite, izjavio i da unatrag sedam godina, od 2020., raste broj povratnika, mladih, koji se useljavaju, a "razlozi su domaći, naši". Naveo je i da, zahvaljujući posebnim upisnim kvotama na hrvatskim sveučilištima danas studira 250 studenata iz iseljeništva. Najavio je da će ovih dana biti pokrenuta besplatna mobilna aplikacija za učenje hrvatskog jezika razine B, pa će svatko tko želi moći hrvatski jezik učiti na tehnološki visokoj razini.
