Novim zakonom predviđa se unaprijediti i nastaviti postojeće mjere, ali i uvesti nove. Mjere koje se unaprjeđuje su prometna povezanost kroz subvencioniranje cestovnog i pomorskog prijevoza za otočane, opskrba otočana pitkom vodom, infrastrukturni razvoj otoka.
Zakon donosi mjere subvencioniranja cijene prijevoza vode na otocima, odnosno otočnim naseljima koja nisu spojena na vodoopskrbni sustav, kako za otočane tako i za gospodarstvenike. Novina je da će se prijevoz vode financirati i u kriznim situacijama, kakva su, primjerice, duža sušna razdoblja. Osim toga, gospodarskim subjektima koji posluju na otocima sufinanciranje prijevoza vode povećat će se s 50 na 100 posto.
Zadržava se postojeća mjera za očuvanje radnih mjesta za otočne poslodavce te uvodi nova mjera usmjerena na digitalnu i zelenu tranziciju otočnih gospodarstvenika. Zadržava se i program Hrvatski otočni proizvod kojim se želi potaknuti proizvodnja autohtonih proizvoda, novost je da će se sufinancirati i troškovi analitičkih istraživanja kako bi otočni proizvođači lakše ispunili standarde kvalitete.
Dvije nove mjere odnose se na zdravstvenu zaštitu i gospodarenje otpadom. Sufinancirat će se razlika troškova za skupe projekte gospodarenja otpadom kakvi su sanacija divljih odlagališta, izgradnja reciklažnih dvorišta, prijevoz otpada na kopno. Kod zdravstvene zaštite, planira se pak pokrenuti program za dodjelu sredstava općinama i gradovima za popunjavanje mreže javne zdravstvene službe kroz ulaganje u infrastrukturu, stambeno zbrinjavanje medicinskog osoblja te poboljšanje materijalnih prava.
Državni i javni sektor godinama ulaže značajna sredstva u razvoj otoka, samo u 2024. uložio je 527,3 milijuna eura, od čega je 500,5 milijuna bespovratno, a 27 milijuna čine kreditna sredstva HBOR-a i HAMAG-BICRO-a. Gledano u duljoj perspektivi, od 2006. do 2024. godine, država je u otoke uložila 6,09 milijardi eura, a samo u razdoblju vlada premijera Andreja Plenkovića, od 2016. do 2024., više od četiri milijarde eura.
Sabor: Zastupnici propitivali stanje željeznica
Raspravu o, uglavnom tehničkom, Prijedlogu zakona o ugovorima o prijevozu u željezničkom prometu, zastupnici su u srijedu iskoristili kako bi propitivali stanje hrvatskih željeznica i ulaganja u željezničku infrastrukturu, te upozorili na nedopustivu sporost domaćih vlakova. Peru Ćosića (HDZ) zanimalo je u kojoj su fazi projekti ulaganja na dionicama Dugo Selo-Novska i Okučani-Vinkovici, Marina Miletića (Most) brza nizinska pruga, a Josipa Borića (HDZ) broj novih vlakova.
„Trenutno je oko 1,7 milijardi eura aktivnih investicija u hrvatske željeznice. S takvim brojkama do sada se nismo suočavali, protekla desetljeća nisu bila okrenuta željeznici, ali činjenica je da je željeznica tema današnjice i budućnosti”, istaknuo je državni tajnik u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture Žarko Tušek odgovarajući na pitanja zastupnika. Za koridor Dugo Selo-Novska rekao je da je proveden postupak javne nabave i čeka se odabir najbolje ponude, nakon čega kreće ugovaranje i realizacija projekta, a za koridor Okučani-Vinkovici da bi projektna dokumentacija trebala biti završena do kraja 2026. i u 2027. raspisati natječaj za tu dionicu.
Naglasio je i da je flota HŽ Putničkog prijevoza obnovljena s ukupno 71 novim vozilom, da je trenutno u isporuci još šest i ugovoreno 13 čija će isporuka krenuti 2027. godine. Kada je riječ o brzoj nizinskoj pruzi, naveo je da za taj projekt za prvih nekoliko godina pripremljeno 1,5 milijardi eura, do kraja godine očekuje projektnu dokumentaciju za dionicu Škrljevo-Rijeka-Jurdani, a za druge dvije dionice lokacijske dozvole.
”Tu prugu bismo mogli imati za šest do osam godina”, rekao je Tušek, napomenuvši kako je riječ o najvećem infrastrukturnom projektu u ovom dijelu Europe koji će koštati između 2,5 i 3 milijarde eura. Intenzivni radovi su i na dionici Hrvatski Leskovac-Karlovac, dodao je na opasku Draženke Polović (Možemo!) da vlakovi kroz Karlovac prolaze brzinom od 10 kilometara na sat. „Realizacijom niza projekata sigurno će cijeli sustav biti kvalitetniji i bolji u interesu svih građana, željeznica je konačno doživjela svoj trenutak i na to trebamo biti ponosni”, poručio je državni tajnik.
Bulj: Brže je magare sa samarom, nego vlak Split-Zagreb
Prigovor na brzinu vlakova u Hrvatskoj imali su i drugi zastupnici, među njima i Mate Vukušić (SDP) navodeći da u Španjolskoj i Francuskoj vlakovi voze prosječnom brzinom od 120 do 150 kilometara na sat, a u Hrvatskoj oko 58 kilometara na sat. Miro Bulj (Most) kaže da je "brže magare dobro natovareno samarom i drvima" nego vlak na relaciji Split-Zagreb. Tvrdi da su nam vlakovi i željeznica u takvom stanju da ih možemo ponuditi turistima i filmskoj industriji kao atrakciju i kulisu za snimanje western filmova.
Nema smisla više pričati o željeznici ako ne poradimo na obnovi infrastrukture, kazao je, rezignirano zaključivši kako Vladini predstavnici stalno ponavljaju istu priču, a nikakvih pomaka nema. Zakonom o ugovorima o prijevozu u željezničkom prometu osigurava se usklađivanje s propisima Europske unije te zakonodavstvo modernizira budući da je važeći donesen još 1990-ih i ne odgovara liberaliziranom i digitaliziranom tržištu željezničkog prijevoza.
Europski pravni okvir potiče digitalizaciju, elektroničke dokumente i potpunu liberalizaciju tržišta, stoga se predloženi zakon usklađuje, posebice vezano za elektronički teretni list, pojasnio je državni tajnik.
