Državna tajnica u Ministarstvu financija Tereza Rogić Lugarić, predstavljajući zakone o investicijskim fondovima, kazala je kako je riječ o zakonodavnom paketu radi usklađivanja s pravnom stečevinom EU, radi povećanja učinkovitosti, fleksibilnosti i konkurentnosti fondova te dodatne zaštite ulagatelja i veće transparentnosti tržišta kapitala.
U vezi s usklađivanjem s EU, dio se odnosi na uspostavu jedinstvene europske pristupne točke (ESAP) koja će omogućiti dostupnost svih informacija potrebnih za donošenje ulagateljskih odluka na jednom mjestu. ESAP će se uvoditi u tri faze: prva počinje u srpnju 2026., druga u siječnju 2028., a treća u siječnju 2030. godine. U svakoj fazi povećavat će se broj uključenih propisa i vrsta informacija koje se moraju dostavljati, navela je Rogić Lugarić.
Nacionalno tijelo odgovorno za zaprimanje i prosljeđivanje podataka za ESAP bit će Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (HANFA). Riječ je o standardizaciji kako bi građani mogli doći do pravih informacija koje su sada jako disperzirane, kazao je Boris Lalovac (Klub SDP-a). Pozdravio je također smanjenje naknada pri ulazu ili izlazu s tržišta kapitala. Regulatorno i administrativno rasterećenje doprinijet će pojednostavljenju poslovanja i omogućiti lakši pristup tržištu kapitala, što bi trebalo posljedično potaknuti gospodarski rast, kazala je Sanda Livia Maduna (Klub HDZ-a).
Božo Petrov (Klub Mosta i nezavisnog Josipa Jurčevića) naglasio je da transparentnost i razumljivost mogu pomoći građanima da ne nasjedaju na prijevare, a Damir Barbir (Klub Centra i NPS-a) upozorio je na nedostatak vizije razvoja tržišta kapitala u Hrvatskoj. „Ovo nisu zakoni razvoja, već zakoni usklađivanja”, ustvrdio je. Kada je riječ o izmjenama Zakona o provedbi EU uredbe o indeksima koji se upotrebljavaju kao referentne vrijednosti, državna tajnica Rogić Lugarić kazala je kako se njima regulacija usmjerava na one referentne vrijednosti koje imaju najveći značaj na financijsku stabilnost i klimatske ciljeve Europske unije.
Uspostavlja se i novi sustav nadzora kojim Europsko nadzorno tijelo za vrijednosne papire i tržišta kapitala (ESMA) preuzima isključivu nadležnost nad ključnim referentnim vrijednostima i referentnim vrijednostima koje pružaju administratori iz trećih zemalja, dok se nacionalnim tijelima ostavlja nadležnost u preostalim segmentima. Ove referentne vrijednosti ni na koji način neće utjecati na kamatne stope na stambene kredite, građani ovdje mogu biti potpuno mirni, kazala je Rogić Lugarić na upit Borisa Piližote (SDP).
Sabor: Proglasiti PP Zagorske gore, SDP: zabraniti nove kamenolome
Neovisno o stranačkoj pripadnosti, saborski zastupnici u utorak su pozdravili Vladin prijedlog da se proglasi Park prirode Zagorske gore, SDP pritom amandmanom traži da se u parku zabrani otvaranje novih kamenoloma i eksploatacijskih polja. Proglašenje parka prirode povijesna je odluka za naš kraj i cijelu Hrvatsku, kazala je Jasenka Augutan Pentek (SDP), pitajući resornu ministricu zašto se odbija u zakonu jasno zabraniti nove kamenolome u parku prirode?
Pogotovo, dodala je, ako se zna da je bivši glavni državni inspektor Andrija Mikulić uhićen zbog sumnje na korupciju povezanu uz kamenom, baš u Zagorju. Zastupnica naglašava i kako SDP traži da postojeći kamenolomi i eksploatacijska polja mineralnih sirovina koji se nalaze unutar parka mogu nastaviti s radom isključivo u okviru važećih koncesija, bez mogućnosti proširenja postojećih polja. Nakon isteka važećih koncesija, daljnja eksploatacija mineralnih sirovina na tim lokacijama ne bi bila dopuštena.
I Damir Barbir (Centar) pita zašto se Vlada odbija u zakonu jasno odrediti prema kamenolomima i kako misli graditi povjerenje među ljudima ako im poručuje da će se važna pitanja riješiti kasnije? Zašto SDP traži u jednom zakonu nešto što ne traži za 20 drugih?Ministrica zaštite okoliša Marija Vučković odgovara kako zakon o proglašenju parka prirode ne uređuje takva pitanja, kako bi to bilo dovođene u nejednak tretman. „A što se tiče takvih djelatnosti, one se uobičajeno ne odobravaju u područjima koja su zaštićena kao parkovi prirode“, naglasila je.
Nejasno je, kaže, i zašto SDP traži u jednom zakonu nešto što ne traži za 20 drugih. Zbog koga i čega se to radi, upitala je? HDZ-ovi zastupnici podržavaju njena tumačenja, pa Goran Kaniški opetuje kako se predmetnim zakonom proglašava park prirode, a sve ostao što će se raditi definirat će se zakonom o zaštiti prirode i kroz prostorni plan Krapinsko-zagorske županije. Jesu li ta županija odnosno župan Željko Kolar, najavili u sklopu drugih izmjena županijskog prostornog plana da će zabraniti otvaranje kamenoloma na svom području, pitao je?
„Teško mi procjenjivati što će biti u izmjenama tog prostornog plana, koliko mi je poznato, sada stoji odredba koja govori da su moguće radnje i kamenolomi koji su usklađeni s prostornim planom jedinice lokalne samouprave“, rekla je Vučković. Dubravku Pehar Lipovac (DP) zanimalo je u kojemu bi roku mogao zaživjeti park, odnosno javna ustanova za upravljanje parkom. „U zakonu je godinu dana, a s obzirom da smo planirali potrošnju sredstava i u 2026. godinu, to znači da nam je plan prije isteka toga roka“, odgovorila je ministrica.
Park prirode Zagorske gore prostirat će se na području Krapinsko-zagorske i Varaždinske županije, obuhvatit će područje Maceljske gore, Ravne gore, Strahinjščice, Ivanščice i Bednjanskog kraja, ukupno 30.187 hektara. Njegovo proglašenje pridonijet će očuvanju izvornih prirodnih vrijednosti, bogate georaznolikosti, divljih vrsta flore i faune te cjelokupne raznolikosti prirodnih staništa.
Na području budućeg parka nalazi se osam područja ekološke mreže s 33 različitih ciljnih stanišnih tipova i vrsta te tri zaštićena područja (dva spomenika prirode i park šuma). Za provedbu zakona predviđeni troškovi u 2026. iznose 600 tisuća eura. Inicijativa za proglašenje parka prirode, odnosno za zaštitu Zagorskih gora i Bednjanskog kraja, pokrenuta je prije 17 godina, 2009.
