Europska komisija je u utorak prvi put u povijesti iznijela plan za priuštivo stanovanje koji bi trebao pomoći u rješavanju stambene krize u svim članicama EU-a. Povjerenik za energiju i stanovanje Dan Jorgensen je, predstavljajući zastupnicima u Strasbourgu Komisijin plan, istaknuo kako je "cilj iskoristiti svaki alat koji imamo na razini EU-a kako bismo napravili opipljivu razliku za ljude koje je kriza najviše pogodila: radne obitelji; mlade ljude; one bez doma".
Stambena politika je u nadležnosti država članica, no plan Komisije trebao bi im pomoći u rješavanju krize. "Olabavili smo ograničenja državne potpore kako bi države članice mogle koristiti više nacionalnih sredstava za potporu pristupačnom stanovanju. Za potporu nacionalnim sredstvima dodajemo europska sredstva. Već smo mobilizirali više od 43 milijarde eura za stanovanje. Sada činimo više, a dodatni novac dolazi sljedeće godine iz programa InvestEU i kohezijske politike", najavio je Jorgensen.
Istaknuo je, međutim, da EU želi isključiti špekulativne investitore koji će u valu ulaganja u stanovanje vidjeti isključivo poslovnu priliku te da će Komisija sljedeće godine predstaviti potpunu europsku analizu špekulacija na europskim tržištima nekretnina i predložiti daljnje mjere.
Snažan rast cijena
Po podacima EK-a, cijene stambenih nekretnina u Uniji su od 2013. porasle za više od 60 posto, a najniže najamnine za oko 20 posto. Glede širenja kratkoročnog najma koji je snažno utjecao na nedostupnost stanova za dugoročni najam, Jorgensen je najavio da će Komisija iznijeti novi zakonodavni prijedlog o kratkoročnom najmu. "To neće biti zabrana; naš prijedlog pomoći će u definiranju područja pod stresom na tržištu stanovanja. Omogućit će lokalnim vlastima da promiču pristupačno stanovanje u svojim gradovima i regijama te da poduzmu proporcionalne mjere za rješavanje negativnih utjecaja kratkoročnog najma", rekao je.
Eurozastupnici zadovoljni donošenjem plana
Predsjednica Posebnog odbora EP-a za stanovanje, Irene Tinagli ocijenila je da iznošenje "Plana pristupačnog stanovanja pokazuje građanima diljem Europe da EU konačno poduzima praktične korake za rješavanje ove hitne socijalne i ekonomske krize". Europski parlament će sada nastaviti rad na vlastitom izvješću, gdje će "istaknuti potrebu za poticanjem javnih i privatnih ulaganja, pojačati djelovanje za ranjive skupine, dati prioritet revitalizaciji praznih zgrada i reformirati pravila kako bi se ojačale nacionalne, regionalne i lokalne vlasti", najavila je Tinagli.
Izvjestitelj za izvješće Parlamenta o stambenoj krizi u EU, španjolski pučanin Borja Giménez Larraz ocijenio je da plan Komisije odražava ono što Parlament već dugo zagovara."Od samog početka, naše izvješće je jasno: pojednostavljenje mora voditi stambenu politiku EU-a - smanjenje administrativnih opterećenja, ubrzanje izdavanja građevinskih dozvola i smanjenje nepotrebne birokracije", poručio je španjolski eurozastupnik.
Posebni odbor Parlamenta za stambenu krizu u EU-u osnovan je u siječnju 2025. kako bi predložio rješenja za održivo i pristupačno stanovanje a troje hrvatskih europarlamentarca zamjenski su članovi odbora, Marko Vešligaj (SDP/S&D), Gordan Bosanac (Možemo/Zeleni) i Nikolina Brnjac (HDZ/EPP). Bosanac i Brnjac ujedno su i koordinatori svojih zastupničkih klubova za ovo pitanje. Brnjac je otvarajući raspravu ispred svog kluba Europske pučke stranke ustvrdila kako će „hrvatska rješenja biti dio novog europskog okvira za kratkoročni najam“.
Kratkoročni najam je u EU-u porastao gotovo 93 % između 2018. i 2024. godine, a Brnjac napominje kako je "u više navrata Komisiji i europskim povjerenicima predstavila hrvatski model upravljanja kratkoročnim najmom kroz naš Zakon o turizmu, koji je temeljen na podacima i prilagođen lokanim specifičnostima i potrebama". "Današnji Plan pokazuje da su te poruke uvažene – posebno u dijelu koji se odnosi na kratkoročni najam. Možemo reći da Hrvatska rješenja postaju europski primjer dobre prakse. Model koji smo mi razvili pokazao je da se turizam može regulirati bez gušenja tržišta, i uz zaštitu lokalnog stanovništva. To je upravo filozofija koju sada vidimo u europskom planu”, istaknula je Brnjac u raspravi.
HDZ-ova eurozastupnica u priopćenju je istaknula kako se preporuke Komisije za pojednostavljenje procedura, brže izdavanje dozvola i pokretanje ulaganja podudaraju s usvojenim paketom zakona ministra Bačića, koji je izazvao polemike i oštre kritike oporbe u Hrvatskoj, prije svega zakon o prostornom uređenju.
Zeleni traže jasnije mjere zaštite od špekulacija
Zeleni u Europskom parlamentu upozoravaju da bez jasnih zaštitnih mjera "najavljeni Akt o priuštivom stanovanju neće imati stvarnog učinka" te najavljuju da kroz Odbor za stanovanje i Europski parlament namjeravaju raditi na tome da se plan pretoči u stvarne akcije te "nastaviti borbu protiv špekulacija i za pravo na priuštivo stanovanje za sve".
"Potrebne su hrabre mjere za rješavanje temeljnih uzroka stambene krize: špekulacija, financijalizacija i kratkoročnog najma, a želimo vidjeti i snažniju ulogu gradova i regija u rješavanju ove krize. Ovo je dobar prvi korak u rješavanju jedne od najvažnijih kriza u EU, ali bez obvezujućih pravnih instrumenata za jačanje prava na stanovanje, plan ostaje uglavnom okvir namjera i budućih rokova", drže Gordan Bosanac i Zeleni.
Eurozastupnik platforme u Možemo raspravi se dotaknuo hrvatskih zakona, no, za razliku od HDZ-ove zastupnice, kao negativnog primjera. “Upravo u Hrvatskoj, pod krinkom priuštivog stanovanja, Vlada predlaže pojednostavljenje građenja na štetu gradova. (...) Nemojmo dozvoliti da se priča o priuštivom stanovanja pretvori u pogodovanje odabranima niti da rezultira razočaranjem građana u europske institucije", rekao je. Referirajući se na novi Zakon o prostornom uređenju.
SDP-ov Marko Vešligaj je u raspravi podsjetio da su "cijene stanova porasle su za više od 50 %, najamnina 40 %, a u Hrvatskoj 70 % mladih ne može si priuštiti kupnju stana". "Zato ću pozdraviti donošenje ovog europskog plana za priuštivo stanovanje, no trebamo biti još jači, još usmjereniji. Da, potrebna su nam i veća sredstva za javno ulaganje u stanove. Ali također, bilo sad kroz reviziju višegodišnjeg financijskog okvira ili u novom višegodišnjem financijskom okviru, trebamo zaštitu prava najmoprimaca, trebamo jasna pravila za kratkoročni najam, trebamo podržati mlade", rekao je.
Dodao je i da uz studente plan treba obratiti više pozornosti na "mlade koji žive u ruralnim područjima" te pozvao da u rješavanju krize EU za "ključne saveznike" uzme lokalne i regionalne samouprave.
Eurozastupnici odobrili jednostavnija pravila izvješćivanja o održivosti poslovanja
Europski parlament je u utorak odobrio jednostavnija pravila za izvješćivanje poduzeća o održivosti njihovog poslovanja te oslobađanje manjh poduzeća od te obveze. Zahvaljujući izmjenama, pravilima će biti obuhvaćeno manje poduzeća, a neke će obveze biti ublažene kako bi se povećala konkurentnost EU-a. Društveno i ekološko izvještavanje bit će obvezno samo za poduzeća iz EU-a s više od 1000 zaposlenih i neto godišnjim prometom većim od 450 milijuna eura.
Ista će pravila vrijediti i za inozemna poduzeća s neto prometom u EU-u većim od 450 milijuna eura te za njihove podružnice i društva kćeri s prometom u EU-u većim od 200 milijuna eura. Zahtjevi za izvještavanje bit će znatno jednostavniji, a sektorsko izvještavanje postat će dobrovoljno.
Suzakonodavci, Parlament i Vijeće EU-a, su osigurali da poduzeća koja su obvezna izvještavati o održivosti ne mogu prebaciti tu odgovornost na manje poslovne partnere. Poduzeća s manje od 1000 zaposlenih neće morati svojim većim poslovnim partnerima davati podatke koji nisu obuhvaćeni dobrovoljnim standardima izvještavanja. Kako bi olakšala poštovanje tih obveza, Komisija će uspostaviti digitalni portal s obrascima i smjernicama o nacionalnim i europskim zahtjevima za izvještavanje.
Privremeni dogovor s vladama država članica o revidiranim pravilima o izvješćivanju o odgovornosti i obvezama dužne pažnje za poduzeća usvojen je s 428 glasova za, 218 protiv i 17 suzdržanih, a Vijeće ga još treba službeno odobriti. Obveze dužne pažnje ostaju za vrlo velika poduzeća te će manji broj poduzeća morati provoditi dubinske analize o smanjenju svojeg negativnog utjecaja na ljude i okoliš. Prema revidiranim pravilima, tu će obvezu imati samo velika poduzeća iz EU-a s više od 5000 zaposlenih i neto godišnjim prometom većim od 1,5 milijardi eura te inozemna poduzeća koja ostvaruju jednak promet u EU-u.
Takva poduzeća morat će identificirati rizike u svojim lancima aktivnosti, a od poslovnih partnera s manje od 5000 zaposlenih moći će tražiti informacije za dubinsku analizu samo ako se do njih ne može doći na neki drugi način. Revidiranim pravilima ukidaju se obvezni planovi tranzicije za osiguravanje usklađenosti poslovnog modela poduzeća s prelaskom na održivo gospodarstvo.
Tvrtke će za nepoštovanje pravila odgovarati na nacionalnoj razini, a može im se izreći kazna od najviše 3 posto neto globalnog prometa, navodi Europski parlament u svom priopćenju. Direktiva o dužnoj pažnji primjenjivat će se tek od 26. srpnja 2029. za sva obuhvaćena poduzeća a stupit će na snagu 20 dana nakon objave u Službenom listu Europske unije. Ažurirana pravila dio su paketa pojednostavnjenja administracije koji je Europska komisija predložila početkom godine.
Direktiva o korporativnom izvještavanju o održivosti (CSRD) odnosi se na to kako tvrtke izvještavaju o svojoj održivosti, dok se direktiva o dužnoj pažnji za održivo poslovanje (CSDDD) odnosi na to kako tvrtke u praksi upravljaju svojim negativnim utjecajima na ljudska prava i okoliš u svojim dobavnim lancima.
Revidirana pravila o održivosti dio su Komisijinog paketa Omnibus I za pojednostavnjenje propisa. Paket je predstavljen u veljači 2025. kako bi se smanjila birokracija i poduzećima olakšalo poštovanje pravila o održivosti, čime se povećava konkurentnost EU-a.
Nova pravila izazvala optužbe za pogodovanje korporacijama i suradnju pučana s krajnjom desnicom
Ranija glasanja o stajalištu Parlamenta o reviziji pravila o održivom poslovanju ove jeseni izazvala su optužbe s ljevice za pogodovanje velikim korporacijama, te kritike Europskoj pučkoj stranci, koja se smatra klubom desnog centra, s desnicom u Parlamentu, koja se u pravilu isključuje iz dogovora istranaka centra. U oštrini kritika predvodili su Zeleni. Ciarán Cuffe, supredsjedatelj Europske zelene stranke, rekao je da EPP s krajnjom desnicom "ukida vitalna pravila koja štite ljude, naše zdravlje i okoliš". Supredsjedateljica Europske stranke zelenih Vula Tsetsi rekla je da je čelnik EPP-a Manfred Weber "napravio tešku povijesnu pogrešku prešavši povijesni zaštitni zid spram krajnje desnice".
Hrvatski zastupnik u redovima Zelenih Gordan Bosanac za Hinu je ocijenio da su "danas usvojena pravila korporativnog izvještavanja rezultat trulog kompromisa Europske pučke stranke s krajnjom desnicom i podilaženju dijelu velikih korporacija". "EU je u cijelom nizu sektora i danas globalni lider u inovativnosti i fleksibilnosti poslovanja, a to smo postigli uz stalne napretke u pogledu zaštite okoliša, koje smo ovim privremenim dogovorom dramatično unazadili. Posljedice na okoliš i zdravlje ljudi trpit ćemo u godinama pred nama, svi mi, pa tako i djeca onih koji su glasali za ovakvo popuštanje dijelu vlasnika korporacija. Dodatno je zabrinjavajuće da je dobar dio poslovnog sektora bio protiv ove deregulacije jer su uložili novac u procedure izvještavanja i nemaju problema s istim. Sada su ih EPP i Komisija izigrali", kaže Bosanac.
Izvjestitelj Odbora za pravna pitanja Šveđanin Jorgen Warborn iz Europske pučke stranke, međutim, odgovara da je „Parlament saslušao primjedbe poslodavaca diljem Europe" te da su on osobno i EPP ispunili obećanje svojim biračima smanjivši troškove za poduzeća. "Današnjim glasanjem, uvjerljivom većinom, omogućuju se povijesna smanjenja troškova, a europski ciljevi održivosti i dalje su na dobrom putu. To je važan prvi korak u tekućim naporima za pojednostavljenje pravila EU-a", ističe Warborn.
U posljednjem glasanju, uz podršku desnice, pučani su uspjeli pridobiti i liberale koji pripadaju političkom centru. Warbron je istaknuo da je EPP uspio proširiti podršku reviziji EU pravila. Izostala je podrška Zelenih i Ljevice, dok je za nova pravila glasala čak i manja skupina socijaldemokrata, njih 14, posebno je naglasio na konferenciji za medije. "Ovo je bio veliki dan za rast Europe", zaključio je.
