Zakon služi tome da se olakša promjena vlasnika bez popratnih mjera koje bi pomogle hrvatskom poljoprivredniku, olakšava se ulazak u OECD a s druge strane otežava hrvatskom poljoprivredniku da dođe do zemlje, ocijenio je Božo Petrov (Klub Mosta i nezavisnog Josipa Jurčevića). „U trenutku kada se ovo primjeni, a niste zaštitili hrvatskog poljoprivrednika, cijena zemljišta će narasti, a time se dodatno pokopava hrvatska poljoprivreda”, kazao je Petrov i dodao da se „za Judin sitni novac prodaje hrvatska poljoprivreda”.
Dopunom zakona ukida se uvjet reciprociteta u slučajevima kada poljoprivredno zemljište nasljeđuju pravne i fizičke osobe iz država pristupnica Kodeksa o liberalizaciji nevidljivih transakcija OECD-a.
Sandra Benčić (Klub Možemo!) drži da Hrvatska treba staviti rezervaciju na sve oblike stjecanja poljoprivrednog zemljišta u Hrvatskoj, kao što su to učinile neke druge zemlje. "Druge države štite rezervacijama određena područja, zašto mi ne?", upitala je.
I Marija Selak Raspudić (Klub nezavisnih zastupnika) smatra kako bi, ako nešto dajemo, trebali nešto dobiti zauzvrat, da bi odnos trebao biti ravnopravan. „Hrvatska je u pregovorima s OECD-om šaptom pala”, ustvrdio je Dalibor Paus (Klub IDS-a, PGS-a, UNIJA i ISU-PIP-a). Po hitnom postupku predajemo nasljeđivanje poljoprivrednog zemljišta u ruke državljana zemljama koje to nama ne omogućuju, naveo je.
Mate Vukušić (Klub SDP) ocijenio je kako je riječ o još jednom igrokazu premijera Andreja Plenkovića koji prijedlog predstavlja kao tehničku dopunu, a zapravo je riječ o političkoj odluci uklanjanja reciprociteta bez ikakvih zaštitnih mehanizama. „Gdje je tu logika, ravnoteža, zaštita nacionalnih interesa?”, upitao je. „Reciprocitet i rezervacija jednako kolonizacija”, zaključio je Vukušić.
Šašlin: Oporba izvrće teze
Marijana Puljak (Klub Centra i NPS-a) kazala je kako iskustvo u mnogim zemljama pokazuje da, kada se tržište zemljišta otvori za investitore bez dovoljno zaštitnih mehanizama, dolazi do rasta cijena zemljišta, konsolidacije posjeda, smanjenja broja malih i srednjih proizvođača. „To može destabilizirati strukturu poljoprivrede, otuđiti zemljište od onih koji ga obrađuju i od njega žive, te stvoriti investicijski karakter umjesto poljoprivrednog karaktera”, upozorila je.
Stipan Šašlin (Klub HDZ-a) uzvraća da oporba izvrće teze te ističe da je državno poljoprivredno zemljište apsolutno zaštićeno u Hrvatskoj jer država ima pravo prvokupa za zemljište veća od 10 hektara u kontinentalnom i većeg od jednog hektara u primorskom dijelu države. „Velike parcele za koje postoji interes stranaca država štiti, odnosno ne prodaje, a za male parcele nema interesa”, rekao je.
Šašlin naglašava da Hrvatska štiti svoje interese i svjesna je da je poljoprivredno zemljište strateški resurs. Zašto se na mogućnost da druga ili treća generacija hrvatskih iseljenika naslijedi poljoprivredno zemljište u Hrvatskoj gleda kao na prijetnju, upitao je njegov stranački kolega Nikola Mažar.
Državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i ribarstva Tugomir Majdak istaknuo je kako je cilj dopuna Zakona o poljoprivrednom zemljištu usklađivanje s obvezama koje Hrvatska preuzima u okviru procesa pristupanja OECD-u, što je jedan od prioriteta hrvatske vanjske politike. Pojasnio je i da unatrag 20 godina ni jedna nova članica OECD-a nije mogla realizirati u svom pristupnom ugovoru rezervaciju na stjecanje vlasništva nad poljoprivrednim i šumskim zemljištem.
