Vladajuća većina: Ako institucije ne funkcioniraju, ne može funkcionirati ni država

Predsjednik DP-a Ivan Penava uoči sastanka parlamentarne većine rekao je da je jako loše ako institucije ne funkcioniraju te naglasio kako svima treba biti u interesu da i Ustavni i Vrhovni sud što prije počnu raditi u punom sastavu. "Govorimo o trećem stupu vlasti svake demokratske države, o pravosudnom sustavu, i ako najviše institucije nisu onakve kakve bi trebale biti, onda definitivno imamo problem", ocijenio je. 

Penava: Ohrabriti ljude da se kandidiraju za institucije

Komentirajući samo jednu prijavu za Vrhovni sud, Penava kaže da je odgovornost za to i na političarima i medijima, ali i građanima "sa zluradim komentarima". "Ljudi su sve manje spremni izložiti sebe i svoje obitelji propitivanjima iz svih mogućih kuteva. Trebamo ojačati institucije i ohrabriti ljude da se javljaju, ali svi zajedno moramo promisliti o tome što radimo i zašto se više volimo nabacivati blatom na nečiji rad, nego ga poduprijeti", poručio je. 

U dogovor s oporbom oko imenovanja ustavnih sudaca nije "baš siguran". "Nisu ohrabrujuće izjave u kojima se kaže da se neće dozvoliti da netko ima većinu. Već je poprilično znakovito da u javnom prostoru imamo 'vaše, naše i njihove' u sastavu Ustavnog suda. Što je sljedeće, hoćemo razmontirati i demokratsku državu jer uvijek netko ima većinu? Ja sam za to da Ustavni sud konačno krene raditi pa ćemo ga lako kritizirati i procjenjivati kroz njihov rad", kazao je. 

Zekanović: Za situaciju na Vrhovnom sudu kriv isključivo Milanović

"Vjerujem da će najjača oporbena stranka, SDP, pokazati ozbiljnost u ovom trenutku i da će prihvatiti činjenicu da smo mi na vlasti, a oni u oporbi", poručio je Hrvoje Zekanović (HDS) upitan vjeruje li u dogovor vladajućih i oporbe oko imenovanja novih ustavnih sudaca umjesto tri kojima mandat istječe 12. listopada. Ako se do tada ne izaberu, trojici dosadašnjih će se mandat produžiti najduže za još šest mjeseci. A do sada je, kako se doznaje, pristiglo 14 kandidatura. 

Zekanović naglašava kako do konsenzusa u jednom trenutku mora doći te ističe kako su pravila da vladajuća parlamentarna većina izabire više sudaca Ustavnog suda od oporbe oduvijek takva. Još od ožujka, kada je preminuo tadašnji predsjednik Vrhovnog suda Radovan Dobronić, čeka se imenovanje i čelnika toga suda. Na treći javni poziv, doznaje se, stigla je jedna prijava, no navodno nepotpuna.

Što se tiče situacije da Vrhovni sud još uvijek nema predsjednika, ali i da nema ni zainteresiranih, Zekanović krivnju vidi i u predsjedniku Republike Zoranu Milanoviću, koji predlaže kandidata Hrvatskom saboru. "Ovdje je isključivo kriv Milanović koji je svojim dosadašnjim aktivnostima napravio ovu situaciju. On s Banskim dvorima mora dogovoriti kandidata i da to bude zajednički prijedlog. Kada on to namjerno forsira, naravno da će biti samo jedna kandidatura", smatra.

Hrebak: Do političkog dogovora mora doći

U dogovor oko ustavnih sudaca vjeruje Dario Hrebak (HSLS). "Politika je dogovor, kompromis, traženje rješenja. Mislim da nikome ne odgovara situacija, a pogotovo institucijama, da Ustavni sud ne funkcionira jer znamo da je on važan za mnoga politička pitanja. Uvijek govorimo kako su HDZ i SDP, dvije najveće stranke, dva najveća problema, no one su ujedno i dva najveća rješenja. I one imaju određeni dio odgovornosti", istaknuo je. 

Dodao je kako će oni kao koalicijski partneri težiti ka konstruktivnom rješenju unutar vladajuće većine, "ali sigurno da do političkog dogovora mora doći i očekujem da takve dvije velike i ozbiljne stranke moraju biti svjesne situacije i da pokušaju naći jedno dobro rješenje". Govoreći o Vrhovnom sudu nada se da će "prevladati razum da omogućimo institucijama da dišu".