U Izvješću se podsjeća i da je Hrvatskoj uvođenje eura 1. siječnja 2023. osiguralo manju izloženost rizicima, povoljnije uvjete financiranja, smanjenje transakcijskih troškova i znatno veću otpornost na krize i vanjske šokove. Tako su u Hrvatskoj po prvi put u povijesti zabilježene niže kamatne stope na kredite nego u razvijenijim državama članicama EU-a.
Rast BDP-a u 2023. i dalje je predvođen rastom domaće potražnje, čiji je doprinos iznosio četiri posto. Najveći pozitivan doprinos rastu BDP-a u 2023. u iznosu od 1,8 posto došao je od potrošnje kućanstava koja je zabilježila realan rast od tri posto, a na rast potrošnje kućanstava djelovali su nastavak rasta zaposlenosti te snažan realni rast plaća.
Pozitivan doprinos kretanju realnog BDP-u 2023. stigao je i od neto izvoza roba i usluga, kao posljedica znatno snažnijeg smanjenja uvoza roba i usluga u odnosu na smanjenje izvoza. Prosječna stopa inflacije je u 2023. usporila u odnosu na 2022. te je iznosila 7,9 posto. Pred zastupnicima i izmjene Zakona o tržištu kapitala te izvještaj o državnom proračunu za 2024.
Pred zastupnicima će se u srijedu naći izmjene Zakona o tržištu kapitala kojim se u hrvatsko zakonodavstvo prenose odredbe Direktive EU o uspostavi jedinstvene europske pristupne točke (ESAP). ESAP je digitalna platforma koja će omogućiti centralizirani i standardizirani pristup financijskim i nefinancijskim informacijama važnim za financijske usluge, tržišta kapitala i održivost na razini EU. Time će se znatno poboljšati i dostupnost informacija ulagateljima, uključujući i malim ulagateljima.
Također, raspravit će i Godišnji izvještaj o izvršenju Državnog proračuna RH za 2024. Ukupni rashodi državnog proračuna u 2024. iznosio je 32,7 milijardi eura, što čini 97,4 posto planiranih rashoda te su za 4,6 milijardi eura ili 16,5 posto povećani u odnosu prethodnu godinu. U prošloj godini ukupni manjak općeg proračuna prema nacionalnoj metodologiji računskog plana zabilježen je u iznosu od 1,97 milijardi eura ili 2,3 posto.
Na ovotjednom dnevnom redu i izviješće o broju birača upisanih u Registar birača
Zastupnici će u četvrtak raspraviti izmjene Odluke o Nacionalnom vijeću za praćenje provedbe Strategije suzbijanja korupcije kojom će se osigurati učinkovitiji rad Nacionalnog vijeća te izviješće Pučke pravobraniteljice za 2022.
Tjedan, u kojem nema glasovanja, završit će izviješćem o broju birača upisanih u Registar birača i broju birača po izbornim jedinicama za I. tromjesečje 2025. u kojem se navodi da je na dan 31. ožujka 2025. na području deset izbornih jedinica registriran ukupno 3.615.381 birač. U odnosu na prosječan broj birača po izbornoj jedinici sva su odstupanja unutar zakonom dopuštenog raspona +/- 5 posto.
