"Polazeći od navedenog, Ustavni sud upozorava sve sudionike izbora održanih 17. travnja da pri predlaganju budućeg mandatara za sastav Vlade moraju biti svjesni te činjenice. Ustavni sud o tome će, po potrebi, donijeti posebnu odluku", kazao je Šeparović.
Šeparović: Ne dovodimo u pitanje volju birača
Za tu je odluku glasovalo devet ustavnih sudaca, protiv su bili suci Andrej Abramović, Lovorka Kušan i Goran Selanec, a sutkinja Ingrid Antičević Marinović nije došla na sjednicu. Troje sudaca koji su bili protiv ovog, ali i ranijeg Upozorenja Ustavnog suda, najavili su izdvojena mišljenja koja će biti objavljena na internetskoj stranici suda.
U priopćenju objavljenom na stranici Ustavnog suda stoji da od 18. ožujka kada su SDP i Milanovića upozorili da ako želi sudjelovati u izborima mora podnijeti ostavku, nisu željeli do dana održavanja parlamentarnih izbora novim upozorenjima ili priopćenjima utjecati na volju birača. Naglašavaju i da ni novim Upozorenjem, neovisno o ustavnopravno neprihvatljivom postupanju predsjednika Republike, ne dovode u pitanje volju birača.
Ustavni sud u petak je odlučio da predsjednik Milanović svojim izjavama i ponašanjem, odnosno sudjelovanjem u kampanji bez podnošenja ostavke na predsjedničku dužnost doveo u poziciju da ne može biti mandatar za sastav buduće Vlade kao ni premijer.
Šeparović je kazao da je Milanović, za razliku od SDP-a, kršio Upozorenje Ustavnog suda od 18. ožujka i izrijekom ponavljao da je u kampanji kao budući predsjednik Vlade.
'Tijekom cjelokupne kampanje Milanović postupao suprotno Ustavu'
Takvim izjavama i postupanjem Milanović se stavio u položaj sudionika u parlamentarnim izborima, što on po svom ustavnom položaju dok je predsjednik Republike ne može biti, zaključio je Ustavni sud. Dodaju da je ustavni položaj predsjednika Republike nespojiv s položajem sudionika u izborima za Hrvatski sabor.
Ustavni sud ističe da su izborni postupci uvijek najvažniji test privrženosti istinskoj političkoj demokraciji koja je utjelovljena u Ustavu. Tijekom cjelokupne izborne kampanje Milanović je postupao suprotno Ustavu te je doveo u pitanje vladavinu prava i demokratski višestranački sustav kao najviše vrednote Ustava, zaključio je Ustavni sud.
"Stoga, polazeći od svojih ustavnih ovlasti u postupku nadzora nad ustavnošću i zakonitošću izbora, kao i svojih općih nadzornih ovlasti kao čuvara Ustava, Ustavni sud utvrđuje da se svojim izjavama i ponašanjem predsjednik Republike, a da prethodno, u skladu s Upozorenjem od 18. ožujka 2024., nije podnio ostavku na dužnost predsjednika Republike, doveo u poziciju da ne može biti ni mandatar za sastav buduće Vlade ni predsjednik Vlade", navodi se u odluci Ustavnog suda.
Troje ustavnih sudaca upozorava na protuustavnu prijetnju Saboru
Troje ustavnih sudaca koji su bili protiv odluke da Zoran Milanović ne može biti mandatar ni premijer ustvrdili su da se iz priopćenja Ustavnog suda nakon te odluke može iščitati protuustavna prijetnja novom Saboru "da paze što rade i koga podržavaju".
Ističu i da iz argumenata devetero njihovih kolega koji su izglasali odluku ne mogu zaključiti da postoje ustavnopravno precizno određeni temelji koji opravdavaju takvo postupanje. „Ono što većina u Ustavnom sudu zapravo govori u svome priopćenju je sljedeće: rezultate izbora ćemo priznati ako premijer bude netko drugi, a ako to bude Zoran Milanović, onda ih nećemo priznati. To priopćenje je, u stvari, prijetnja i novom Saboru da paze što rade i koga podržavaju. Ta je prijetnja duboko protuustavna”, zaključuju ustavni suci Andrej Abramović, Lovorka Kušan i Goran Selanec koji su protiv današnje odluke objavili izdvojena mišljenja.
Ističu da ovako značajni koraci i korištenje ovlasti koje Ustavni sud ima na raspolaganju traže ne samo primjerenu već i izričitu te jasnu ustavnopravnu argumentaciju, što je „posebno slučaj kada Ustavni sud postupa samoinicijativno”. Upozorenje Ustavnog suda nazvali su kontradiktornim jer većina navodi da je predsjednik Republike svojim postupanjem povrijedio sama strukturalna načela ustavnog poretka i njegove najviše temeljne vrednote, a istovremeno „ono nije utjecalo na sam izborni postupak u dovoljnoj mjeri da ga se može smatrati bitnim, što bi naravno tražilo propitkivanje samog rezultata izbornog postupka”.
Za priopćenje Ustavnog suda kažu da uz tu teško popravljivu logičku manjkavost sadrži i prijetnju koja nije utemeljena ni u kakvim propisima, „što sve jednom Ustavnom sudu koji bi trebao držati do sebe ne priliči”.'
Na zastupnike ne smije utjecati nitko osim njihove savjesti
'Suci navode da se time ograničava pravo zakonito izabranim zastupnicima da po svojoj volji podrže Vladu i premijera kojeg žele te podsjećaju da zastupnici u Hrvatskom saboru nemaju obvezujući mandat te da na njih ne smije utjecati nitko osim njihove savjesti, a svakako to ne bi trebao činiti Ustavni sud.
Dodaju i da se protuustavna prijetnja sastoji u povezivanju načina obavljanja predsjedničke funkcije i rezultata izbora, što nisu očigledno niti nužno povezane kategorije. „Smatramo da predsjednik RH, naravno, ne može istovremeno biti i predsjednik Vlade, ali nema ni ustavnih niti zakonskih prepreka da to ne bude ako prethodno dade ostavku na dužnost Predsjednika RH”.
Podsjećaju da je za eventualno kršenje Ustava u obavljanju predsjedničke dužnosti sankcija, nakon ustavom predviđene procedure, prestanak dužnosti predsjednika, a ne zabrana obavljanja političke funkcije. „Većina u svojem priopćenju ne navodi iz čega bi ta zabrana proizlazila, jer to i ne može navesti. Takvog propisa nema. Većina ne navodi niti koliko bi takva zabrana trajala: doživotno, nekoliko godina ili jednostavno dok se Ustavni sud ne prestane ljutiti na Zorana Milanovića?”
„Kako sami ne bi ostali nejasni dužnost nam je naglasiti da ne smatramo da je došlo do bitnih povreda Ustava temeljem kojih je moguće raspravljati o opovrgavanju rezultata izbora”, kažu suci Abramović, Kušan i Selanec.
Gong: Milanović se ne ponaša kao odgovoran državnik, a Ustavni sud ne čuva Ustav
Gong je u subotu ocijenio kako se predsjednik Republike Zoran Milanović ne ponaša kao odgovoran državnik, ali niti Ustavni sud ne djeluje kao čuvar Ustava jer se svojim loše obrazloženim Upozorenjem Milanoviću stavio iznad Ustava. "Ako predsjednik Republike podnese ostavku, ništa ne smije sprječavati izabrane zastupnike Sabora da odaberu Milanovića za predsjednika Vlade", smatra Gong.
Većina na Ustavnom sudu smatra da je predsjednik svojim sudjelovanjem u kampanji kontinuirao kršio Ustav, no, dodao je Gong, Ustavni sud nikad nije donio odluku da je predsjednik kršio Ustav. "Dapače, većina ustavnih sudaca ističe kako rezultati izbora nisu na bilo koji način sporni. Nejasno je stoga kako izostanak bitne povrede može za posljedicu imati drakonsku kaznu koja nije predviđena nijednom odredbom Ustava", ističe se.
Većina ustavnih sudaca svojim zaključkom prijete uskratom političkih prava Milanoviću i volji zastupnika da biraju tko će biti mandatar, upozorava Gong.
S druge strane, u skladu sa svojom ulogom čuvara stabilnosti državne vlasti, Milanović je morao dati ostavku na mjesto predsjednika države kada se odlučio sudjelovati u parlamentarnim izborima, što nije učinio nego je čak i najavljivao svoje buduće ministre. "Važna ustavna uloga predsjednika jest povjeravanje mandata za sastavljanje Vlade. Kako taj proces može biti nepristran, ako Milanović s pozicije predsjednika pomaže jednoj strani u sastavljanju većine", pita se Gong.
Ustavni sud je po svojoj već ustaljenoj praksi, na koju su iz Gonga upozoravali u slučaju Markova trga, propustio kvalitetno i precizno argumentirati odluku, koja je po svojoj formi upozorenje protiv kojeg nema pravnog lijeka, stoga ni mogućnosti Milanoviću da se eventualno obrati Europskom sudu za ljudska prava.
"Sud izriče zabrane na temelju paušalnog pozivanja na određene ustavne norme, dok u isto vrijeme navodi da tijekom cijelog predizbornog razdoblja predsjednik svojim ponašanjem nije napravio značajan utjecaj na ishod izbora", navodi Gong.
