Neizravno državno subvencioniranje banaka za držanje 'viška likvidnosti' u HNB-u s ciljem obuzdavanja inflacije sigurno nije optimalna politika u ovom trenutku. Posebno zbog toga što ključne kamatne stope nisu jedini instrument kojim Eurosustav raspolaže, kazao je Primorac.
Smatra da bi alternativna, u postojećim okvirima zasigurno puno bolja opcija, bila povećanje stope obvezne pričuve, čime bi se povećala 'rezerva' koju banke moraju držati kod središnje banke bez naknade, s ciljem povećanja sigurnosti bankovnog sustava.
„Iako sam ovaj stav nekoliko puta iznosio na sastancima s ministrima financija eurozone, bez namjere zadiranja u neovisnost monetarne politike, ovo je pitanje moguće riješiti isključivo na razini guvernera središnjih banaka”, kazao je Primorac.
Ministar je kazao i da intenzivno rade na razvoju sustava koji će omogućiti građanima pristup kratkoročnom dugu države (roka dospijeća do godine dana) putem sudjelovanja na aukcijama trezorskih zapisa.Time ćemo ponuditi građanima alternativni oblik ulaganja u odnosu na depozite u poslovnim bankama.
Međutim, treba odmah istaknuti kako je iluzorno očekivati da će viškovi likvidnosti na tržištu u potpunosti iščeznuti, a još iluzornije da će ih država apsorbirati zaduživanjem, ustvrdio je.
Govoreći o računima izdanima u turističkoj sezoni Primorac je u razgovoru s novinarom Jutarnjeg lista Gojkom Drljačom otkrio da je broj računa početkom kolovoza 2023. u odnosu na isto razdoblje 2022. manji je za 1,6 posto, ali je njihov iznos veći za otprilike 20 posto.
