AI: Hrvatska i dalje ima problema s nekim segmentima ljudskih prava

AI istovremeno pozdravlja odluku da se istospolnim parovima dopusti posvajanje djeteta. Međunarodna nevladina organizacija Amnesty International (AI), sa sjedištem u Velikoj Britaniji, svake godine objavljuje izvještaj o stanju ljudskih prava u svijetu, ali i u pojedinačnim državama.

Izbjeglice i migranti

Za Hrvatsku AI piše da se broj imigranata koji su pokušavali ući u Hrvatsku iz BiH povećao u odnosu na 2021. te da su humanitarne udruge dokumentirale nastavak nasilnog vraćanja migranata i kolektivna protjerivanja od strane hrvatskih vlasti. Udruge civilnog društva pozvale su na istragu o sustavnom kršenju njihovih prava na granicama Hrvatske. Organizacija izdvaja slučaj premlaćivanja tražitelja azila 2021. i ističe da su policajci koji su u tome sudjelovali vraćeni na posao, nakon što im je presuđena tek manja povreda dužnosti.

AI navodi da hrvatski neovisni mehanizam za nadzor granice, koji financira EU, u srpnju nije utvrdio veće nepravilnosti u pograničnim operacijama, ali je rekao da je granična policija nezakonito vraćala potencijalne tražitelje azila u BiH kada ih je pronašla u graničnim područjima za koja se sumnja da su minirana. Civilno društvo i organizacije za ljudska prava ponovile su zabrinutost da mehanizmu nedostaje neovisnost, snažan mandat i adekvatan pristup graničnom području.

U travnju je Europski sud za ljudska prava odbacio žalbu Hrvatske i potvrdio presudu da je Hrvatska prekršila Europsku povelju o ljudskim pravima kada je nasilno u Srbiju vratila afganistansku obitelj, što je rezultiralo smrću 6-godišnje Madine Husini. Hrvatske vlasti su predložile akcijski plan provođenja presude, no udruge dovode u pitanje kvalitetu predloženih mjera.

AI također ističe da je Hrvatska prihvatila preko 22.000 Ukrajinaca koji su pobjegli od rata i dala im zaštićeni status, pružajući im smještaj i pomoć za integraciju u društvo, dok je isti status dala tek za 16-ero azilanata iz neuropskih zemalja. Vlasti su u svibnju uhitile Ajsoltan Nijazovu, aktivisticu i članicu grupe Pussy Riot, dok je boravila u Hrvatskoj na antiratnoj turneji i zaprijetile joj izručenjem Turkmenistanu. Oslobođena je nakon reakcija skupina za ljudska prava.

Sloboda medija

Izvješće naglašava kako su novinari koji u Hrvatskoj istražuju korupciju i organizirani kriminal i dalje suočeni s prijetnjama i zastrašivanjima te fizičkim napadima. AI prenosi podatak Hrvatskog novinarskog društva da je u 2021. protiv novinara zbog "povrede časti i ugleda" podignuto više od 1000 tzv. SLAPP tužbi s odštetnim zahtjevima preko 10 milijuna eura. HND je to nazvao "pravosudnim terorom". U ožujku je Koalicija protiv SLAPP tužbi u Europi imenovala Hrvatsku kao jednu od zemalja u kojoj se najviše pribjegava tim tužbama.

Seksualna i reproduktivna prava

U izvješću stoji i da u Hrvatskoj i dalje postoje značajne prepreke u pristupu seksualnim i reproduktivnim zdravstvenim uslugama i informacijama. Rašireno je odbijanje liječnika i klinika da izvode pobačaje zbog priziva savjesti. U svibnju je slučaj žene kojoj je onemogućen pobačaj u četiri bolnice, iako je fetusu bio dijagnosticiran agresivni tumor na mozgu, izazvao prosvjede i podijelio javno mnijenje. Nakon intervencije Ministarstva zdravstva postupak je odobren. Ombudsman za ljudska prava je zaključio da liječnički priziv savjesti  ne smije biti prepreka pristupu primjerenoj zdravstvenoj skrbi.

Amnesty također ističe da istospolni parovi imaju pravo posvajati djecu po istim kriterijima kao i drugi parovi, nakon presude Visokog upravnog suda Republike Hrvatske iz svibnja prošle godine.

Romi

Usprkos zabilježenom napretku, AI piše da su Romi i dalje izloženi diskriminaciji te da u puno većem broju ne završavaju osnovno i srednjoškolsko obrazovanje. Djevojčice su izložene praksi rane udaje i često su žrtve trgovine djecom. Prema službenim podacima, 50 posto romskih djevojčica i djevojki su rodile prvo dijete kao maloljetnice. UN-ov Odbor za prava djece pozvao je Hrvatsku da otkloni barijere za romsku djecu u područjima poput obrazovanja i zdravstva te socijalnih usluga te ih bolje integrira u obrazovni proces.

Nasilje protiv žena i djevojčica

Vlasti su zabilježile nagli porast nasilja u obitelji i rodno uvjetovanog nasilja u usporedbi s 2021. Udruge civilnog društva su upozorile da su kazne za počinitelje i dalje neadekvatne. Vlada je najavila paket mjera, uključujući strože kazne za počinitelje i pojačanu zaštitu žrtava obiteljskog nasilja, no ocijenjene su neučinkovitim. Ombudsman za jednakost spolova smatra da su tijela za sprovođenje zakona iznevjerila žrtve te poziva na sveobuhvatnu reformu, uključujući učinkovitu prevenciju, resocijalizaciju i edukativne programe.