Prijedlogom proračuna za 2022., predviđaju se prihodi od 164,5 milijardi kuna i rashodi od 173,8 milijardi kuna te deficit proračuna opće države od 12 milijardi ili 2,6 posto BDP-a.
Prihodi od poreza trebali bi dosegnuti 87,9 milijardi kuna i biti gotovo sedam posto viši nego u ovoj godini, a od doprinosa se očekuje oko 26 milijardi kuna ili pet posto više.
Ukupni rashodi financirani iz svih izvora financiranja planirani su u iznosu od 173,8 milijardi kuna, što je povećanje od 500 milijuna kuna u donosu na rebalansirani proračun za ovu godinu.
Proračunski deficit opće države prema ESA 2010 metodologiji iduće će godine dosegnuti 12 milijardi kuna ili 2,6 posto BDP-a, bitno manje od ovogodišnjih 18,9 milijardi kuna ili 4,5 posto. U iduće dvije godine planira se daljnje smanjivanje proračunskog deficita opće države na 2,4 odnosno 1,9 posto.
Najveće povećanje rashoda vezano je uz potres, slijede rashodi za sustav socijalne skrbi, mirovine i mirovinski sustav.
Za iduću godinu Vlada projicira udjel javnog duga u BDP-u od 80,7 posto, što bi bilo 2,4 postotna boda manje od ovogodišnjih 83,1 posto. U 2023. planira se daljnje smanjenje omjera javnog duga i BDP-a na 78 posto, a 2024. na 75,3 posto BDP-a. Očekuje se da će Sabor donijeti Proračun za 2022. oko 10. prosinca.
U radni tjedan s Prijedlogom novog Zakona o sprječavanju sukoba interesa
Sabor će novi radni tjedan otvoriti raspravom o prijedlogu novog Zakona o sprječavanju sukoba interesa kojim se, uvjerava resorni ministar Ivan Malenica, osnažuje Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa, no oporba drži drugačije.
Novi zakon u skladu je s međunarodnim standardima i preporukama GRECO-a i Europske komisije, značajno proširuje krug obveznika, njih oko tisuću morat će objaviti podatke o imovini, produljuje se 'razdoblje hlađenja' nakon mandata, kaže ministar.
Podatke o imovini morat će podnijeti i predsjednici uprave trgovačkih društava kojima je vlasnik država i lokalne samouprave, ravnatelji zdravstvenih ustanova, HRT-a, HAKOM-a, Fonda za obnovu Grada Zagreba itd.
Imovinske kartice obveznici će morati podnositi jednom godišnje.
Produljuje se "razdoblje hlađenja" nakon mandata s 12 na 18 mjeseci, u kojima dužnosnici neće moći biti imenovani na upravljačke funkcije u tvrtkama s kojima su bili u poslovnom odnosu ili su nad njima obavljali nadzor.
Postupci pred Povjerenstvom trebali bi biti brži, umjesto tri koraka, imat će dva, pokretanje postupaka i odluku o postojanju ili nepostojanju sukoba interesa.
Zakonom se pooštravaju kazne pa će, umjesto dosadašnjih 2000 kuna, Povjerenstvo moći izreći minimalnu kaznu od 4000 kuna, dok maksimalna ostaje 40.000 kuna.
Novina je da će Povjerenstvo moći izreći sankciju obvezniku koji ne dostavi tražene podatke. Moći će izreći administrativnu i novčanu kaznu vodeći se načelom razmjernosti čime je, ističe Malenica, uvažena preporuka GRECO-a te se poštuje jedno od temeljnih ustavnih načela.
Što se tiče deklaratornih sankcija, naglašava kako vođenje posebnih postupaka zbog povrede općih načela nikada nije bilo propisano zakonom već je Povjerenstvo preuzelo praksu koja nije utemeljena na zakonu pa su je nadležni sudovi utvrdili kao protupravnu.
Oporba predloženi zakon vidi sasvim drugačije i tvrdi da ne ispunjava svoj svrhu, da je Povjerenstvo oslabljeno te da je zakon "krojen po mjeri HDZ-a".
Povjerenstvu je oduzeto najvažnije - mogućnost da samo i isključivo na temelju etičkih načela djelovanja donese deklaratornu odluku, ističe Dalija Orešković (Centar), bivša predsjednica Povjerenstva.
Sabor će ovaj petak glasovati o raspravljenim točkama, među kojima je i Izvješće o radu državnih odvjetništava u 2020. što ga je podnijela glavna državna odvjetnica Zlata Hrvoj Šipek.
