U saborskoj raspravi Boris Lalovac (Klub SDP) u četvrtak je najavio potporu donošenju zakonskog prijedloga te istaknuo kako to donosi sigurnost koje do sada nije bilo, odnosno sprječava da se "minusi" po računima građana ne preprodaju na financijskim tržištima kako bi kreditne institucije "očistile" bilance.
Pojasnio je kako banke nastoje prodati loše plasmane po nižoj vrijednosti upakiravši ih u financijski paket koji nije reguliran, a sekuritizacijom se to puno bolje regulira. Upozorio je kako bi covid kriza mogla izazvati veći broj loših kredita i motivirati banke da ih prodaju.
Dalija Orešković (Klub Centar-GLAS) naglasila je kako bi zakon trebao biti razumljiv za one na koje se odnosi, zahvalivši zastupniku Lalovcu ujedno i bivšem ministru financija na kvalitetnom pojašnjenju Vladinog zakonskog prijedloga kako bi bilo razumljivije o čemu se radi.
Zvane Brumnić (Klub socijaldemokrata) rekao je kako se nelikvidna imovina pokušava učiniti likvidnom dodavši kako ne bi volio da se njegova ušteđevina u obaveznom mirovinskom fondu ulaže u sumnjive plasmane. Mala smo zemlja i moramo slijediti pravila i puteve koje zacrtavaju drugi, napomenuo je.
Antom Kliman (klub HDZ-a) najavio je potporu zakonskom prijedlogu koji će pripremiti financijske institucije (Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga i Hrvatske narodne banke) i tržište kako bi mogli intervenirati bude li potrebe te da je bitna jer će zaštititi dužnike.
Obrazlažući zakonski prijedlog, državni tajnik Ministarstva financija Stjepan Čuraj rekao je kako vjerojatno nije baš razumljiv onima koji po struci nisu financijaši no da je Europska komisija predložila da banke zadrže rizik, a da im se oslobodi dio kapitala za pokrivanje rizika.
Prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o provedbi Uredbe (EU) o utvrđivanju općeg okvira za sekuritizaciju i o uspostavi specifičnog okvira za jednostavnu, transparentnu i standardiziranu sekuritizaciju osiguravaju se pretpostavke za provedbu izmjena i dopuna Uredbe EU) koje su stupile na snagu početkom travnja 2021.
Zakonskim je prijedlogom dodana nadležnost Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga - HANFA i Hrvatske narodne banke - HNB u pogledu zahtjeva za jednostavnu, transparentnu i standardiziranu bilančnu sintetsku sekuritizaciju te u pogledu zahtjeva u vezi s ugovorom o kreditnoj zaštiti, agentom treće strane za provjeru i sintetskim viškom raspona kao i pripadajuće prekršajne odredbe.
Sintetska sekuritizacija uključuje prijenos kreditnog rizika skupa zajmova, obično velikih poduzeća ili zajmova za mala i srednja poduzeća, putem ugovora o kreditnoj zaštiti kada nalogodavac kupuje kreditnu zaštitu od investitora. Kreditna se zaštita postiže uporabom financijskih jamstava ili kreditnih derivata, dok vlasništvo nad imovinom ostaje kod nalogodavca i ne prenosi se na sekuritizacijski subjekt posebne namjene, kao što je to slučaj u tradicionalnim sekuritizacijama, navodi se u obrazloženju.
Prethodno je, u prvom čitanju, raspravljen i prijedlog izmjena Zakona o sanaciji kreditnih institucija i financijskih društava kojim se osigurava se da se opisano „smanjenje ukupne obveze“ uplate Republike Hrvatske u Jedinstveni sanacijski fond na odgovarajući način prenese na institucije na koja se primjenjuje Uredba EU. U tu svrhu propisuje se da za te institucije doprinose za ostvarenje ciljane razine Jedinstvenog sanacijskog fonda izračunava Jedinstveni sanacijski odbor.
Prijedlogom zakona osigurava se jednako postupanje u praksi vezano uz utvrđenje uvjeta koji prethode primjeni ovlasti za smanjenje vrijednosti ili pretvaranje relevantnih instrumenata kapitala i podložnih obveza u odnosu na "značajne“ i "manje značajne“ kreditne institucije u RH.
