Opća sjednica, koju čine svi suci Vrhovnog suda, u četvrtak je s 29 glasova podržala kandidaturu Marina Mrčele, suca i trenutnog v.d. predsjednika Vrhovnog suda, dok su za Dobronića, kojega na čelu najvišeg suda želi predsjednik RH-a Zoran Milanović, glasovala četiri suca.
"Prisutni su suci (njih 31) raspravljali o programima i životopisima kandidata. Tajnim glasanjem suci su mogli podržati više od jednog kandidata", priopćio je u ponedjeljak Vrhovni sud. Dva suca Vrhovnoga suda nisu podržala ni jednog kandidata.
U objavljenom mišljenju Opće sjednice istaknuto je kako je tijekom rasprave izraženo da Mrčelin životopis "daje dovoljna jamstva da bi uspješno obnašao dužnost predsjednika Vrhovnoga suda"."Kandidat dobro poznaje sve razine i segmente sudovanja, ostvarivao je izravnu komunikaciju sa svim sudovima nižeg stupnja i njihovom predsjednicima. Njegova akademska zvanja i djelatan pedagoški rad docenta jamči suradnju s akademskom zajednicom na načelima ravnopravnosti i uzajamnog uvažavanja. Plan rada odlikuje se brojnim kvalitetama i prednostima u odnosu na ostale kandidate. U njemu je iscrpno i točno detektirao izazove s kojim se suočava Vrhovni sud i nudi realna i izvediva rješenja kao i poteze koje je nužno poduzeti u sudstvu. Jedino plan rada ovoga kandidata prepoznaje i poštuje ustavnu i zakonsku ulogu predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske", izvijestio je Vrhovni sud. Za Dobronića je, pak, tijekom rasprave istaknuto da "nema potrebnu širinu poznavanja svih izazova s kojima se suočavaju suci i sudovi u Republici Hrvatskoj".
Vrhovni suci Dobroniću prigovorili i neostvarivanje norme
Bavio se uskim segmentom trgovačkog prava, a nema iskustva u rukovođenju. Prema pribavljenim podacima, zadnjih nekoliko godina kandidat nije ostvarivao rezultate predviđene i propisane Okvirnim mjerilima za rad sudaca (tzv. norma), štoviše obezvređuje ih. To je u suprotnosti s općim nastojanjem povećanja ažurnosti i učinkovitosti rada sudaca i svih sudova. U programu rada ne daje ideju kako postići bolju učinkovitost sudbene vlasti. Takav program rada zapravo to nije. Iznosi preporuke kako bi sudovi trebali suditi (u nekim trgovačkim stvarima), a to predsjednik suda ne smije raditi. Opća sjednica smatra da kandidat ne može uspješno biti na čelu najvišeg suda i uspješno obnašati dužnost", stoji u priopćenju.
Za kandidatkinju Barbaru Gundić navode da u programu rada "ne iznosi ni jednu ideju na koji način organizirati rad Vrhovnog suda i riješiti postojeće zaostatke. Ne iznosi ni razmišljanja o stanju sudbene vlasti u cjelini. Uz to nema ni iskustva u radu kao sudac".
Šturim i bez konkretnih mjera koje bi trebalo poduzeti za povećanje učinkovitosti Vrhovnog suda ocijenjen je i program rada sutkinje Lane Petö Kujundžić koja također nije dobila ni jedan glas.
Za odvjetnika Šimu Savića ističu da iz životopisa i programa rada nisu vidljive iznimne kvalitete zbog kojih bi mogao uspješno obnašati dužnost predsjednika Vrhovnog suda. "Program rada nema konkretne prijedloge o unapređenju ili promjeni rada Vrhovnog suda. Sastavljen je kao da je predsjedniku Vrhovnoga suda povjerena misija cjelokupne reforme sudbene vlasti, a to je pogrešno", navode u priopćenju.
Parlamentarna većina čeka i mišljenje saborskog Odbora za pravosuđe
Predsjednik Milanović još je sredinom kolovoza kazao kako je Dobronić, poznat po presudi protiv banaka u slučaju franak, njegov kandidat za predsjednika Vrhovnog suda, istaknuvši da je relativno poznat, da nije njegov prijatelj, ali da je pratio njegov rad. Premijer Andrej Plenković rekao je ranije da HDZ i parlamentarna većina nisu a priori protiv bilo kojeg kandidata. Najavio je da će vidjeti programe, ali i što će o kandidatima reći Opća sjednica Vrhovnog suda i saborski Odbor za pravosuđe. Taj bi odbor, čije mišljenje o kandidatu također nije obvezujuće za predsjednika RH kao predlagatelja čelne osobe Vrhovnog suda, trebao zasjedati u četvrtak.
Sabor je krajem lipnja s 37 glasova za, 81 protiv i pet suzdržanih odbio prijedlog predsjednika Milanovića da se predsjednicom Vrhovnog suda imenuje profesorica zagrebačkog Pravnog fakulteta Zlata Đurđević.Predsjedanje Vrhovnim sudom, nakon što je 20. srpnja istekao mandat Đuri Sessi, preuzeo je njegov zamjenik Mrčela. Najviši sud je tada poručio da nema ustavne krize te da suci nastavljaju obnašati sudbenu vlast.
