"Najvažnija poruka našim ratnim zapovjednicima i hrvatskoj javnosti - nema nikakvih optužnica iz BiH. Optužnice ne postoje, to je važno. Postoji zahtjev, zamolnica za pravnom pomoći koji je došao diplomatskim putem iz BiH", rekao je Plenković odgovarajući na pitanja novinara. Dodao je kako su tek jučer mogli vidjeti o čemu se radi. "To je velika dokumentacija koju nadležne službe proučavaju. Kada je prouče, bit ćemo svi u boljoj poziciji da prvo shvatimo u supstanci o čemu je riječ, a nakon toga da poduzmemo odgovarajuće korake", rekao je premijer.
Najavio je kako će se u četvrtak naći sa zapovjednicima u Zagrebu u Vladi, a u srijedu će javnost obavijestiti kada će se točno održati. "Na njemu ćemo im objasniti ono što do ovoga trenutka znamo, a nakon toga ćemo donositi odluke kojim koracima zatvarati ovo pitanje", rekao je Plenković. Upitan je li bolje da DORH odluči o tome, ponovio je kako će reći više kada stručne službe do kraja prouče materijal te će nakon toga izvijestiti o najboljem načinu rješavanja tog pitanja.
"Zaštitit ćemo i naše zapovjednike i nacionalne interese, a vodit ćemo se bitnim načelom, načelom vladavine prava. Svaki potez koji radimo treba biti utemeljen na zakonu i na međunarodnim sporazumima koje imamo", poručio je. Upitan čini li mu se da zahtjev BiH ima političku pozadinu, Plenković je uzvratio da se neće vraćati na tu temu dok se osobno ne uvjeri u detalje.
Predsjedatelj Predsjedništva BiH Željko Komšić ocijenio je u ponedjeljak kako ne postoji pravna osnova da se u njegovoj zemlji procesuira časnike HV-a zbog sudjelovanja u operaciji "Bljesak", ali i da se takav postupak eventualno može voditi u vezi s drugim akcijama - "Maestral" i "Južni potez" na teritoriju BiH u kojima je HV sudjelovao. Upitan smatra li to najavom nekih novih zahtjeva iz BiH, Plenković je rekao kako u ovom trenutku ne zna. "U svakom slučaju, mi ćemo znati odgovoriti na svako pitanje, svaki problem. Jako dobro znamo što su bili "Bljesak" i "Oluja", jako dobro znamo što je Hrvatska učinila za opstanak BiH", rekao je. Nemojmo zaboraviti da je samo par tjedana nakon Srebrenice, operacija HV-a i policije omogućila da se ne samo oslobodi velik dio okupiranog područja Hrvatske, nego da dođe do spajanja s Armijom BiH kako u Bihaću ne bismo vidjeli ponavljanje Srebrenice, podsjetio je.
"Hrvatska je BiH pomogla u svakom pogledu i u vrijeme Domovinskog rata, pomaže i sada i zato želimo u otvorenom dijalogu razjasniti neke stvari ako treba. Što se tiče naših vojnika, zapovjednika, oni se nemaju ničega brinuti. Vlada će biti tu, zaštitit će ih na najbolji mogući način po načelima koja sam spomenuo maloprije", poručio je Plenković.
Ministar pravde BiH-a: Zamolnica Hrvatskoj je pravno pitanje, a ne političko
"Apsolutno je riječ o pravosudnoj odluci i ne bi trebalo dizati nikakve tenzije između dviju prijateljskih i susjednih zemalja", kazao je Grubeša za televiziju N1 komentirajući prijepore koji su se pojavili nakon što je hrvatskom Ministarstvu pravosuđa i uprave proslijeđena zamolnica Tužiteljstva BiH. Grubeša je kazao kako je iznenađen burnim reagiranjima i političkim ocjenama dodajući kako za to nema razloga.
Njegovo je tumačenje kako je zamolnica temeljena na procjeni Tužiteljstva BiH da za nju ima razloga pa sada hrvatska pravosudna tijela trebaju odlučiti što će s tim, a svi drugi bi se trebali suzdržati od komentiranja cijelog slučaja.
Tužiteljstvo BiH-a već danima uporno šuti i ne odgovara na upite novinara koji traže pojašnjenja o sadržini zamolnice upućene Hrvatskoj kao i razlozima zbog koji je ona u Zagreb poslana baš sada jer su u međuvremenu procurile informacije kako je riječ o kaznenim prijavama što ih je policija Republike Srpske podnijela još 2006. godine. Glasnogovornica MUP-a RS-a Mirna Mljanović potvrdila je kako su oni od 1996. godine do 2010. godine podnijeli deset prijava za navodne ratne zločine nad civilima u BiH.
Teretili su hrvatske časnike koji su imali zapovjedne uloge u operacijama Bljesak, Oluja izvedenim na teritoriju Hrvatske te u operacijama Maestral i Južni potez u kojima su pripadnici HV sudjelovali zajedno s postrojbama Hrvatskog vijeća obrane (HVO) i Armije BiH-a. Sve te prijave podnesene su Tužiteljstvu BiH-a koje je u susjednoj zemlji jedino ovlašteno procesuirati slučajeve ratnih zločina kao i odlučivati koje eventualno može proslijediti tužiteljstvima na drugim razinama vlasti pa tako i susjednim zemljama.
