Prijedlogom zakona o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji uređuju se pitanja od značaja za provedbu energetske tranzicija prema korištenju obnovljivih izvora energije sukladno Strategiji energetskog razvoja do 2030. s pogledom na 2050. godinu i sukladno Integriranom nacionalnom energetskom i klimatskom planom za RH za razdoblje od 2021. do 2030. godine. Riječ je o temeljnim aktima provođenja energetske politike u dijelu koji se odnosi na stavljanje i korištenje obnovljive energije na tržištima električne i toplinske energije. EU je uspostavila financijski okvir za poticanje ulaganja u projekte obnovljive energije u državama članicama, među ostalim i upotrebom financijskih instrumenata, kako bi se pomogli ambiciozni doprinosi država članica postizanju cilja EU.
U tom smislu, nužno je potpuno usklađenje zakonodavnog okvira. Tako će EU usmjeriti dodjelu sredstava na smanjenje troškova kapitala za projekte obnovljive energije, jer takav trošak ima bitan utjecaj na troškove projekata obnovljive energije i njihovu konkurentnost. Također ima utjecaj i na razvoj osnovne infrastrukture za poboljšan, tehnički izvediv i ekonomski pristupačan porast obnovljive energije, kao što su infrastruktura za prijenosnu i distribucijsku mrežu, inteligentne mreže i međupovezanost. Ambicioznom energetskom politikom u smislu korištenja obnovljivih izvora energije i jasnim i preciznim zakonodavnim okvirom stvaraju se preduvjeti da se najkasnije do 2040. godine, u RH električna energije ne proizvodi i ne uvozi iz elektrana koje koriste ugljen, stoji među ostalim u obrazloženju zakonskog prijedloga.
Prije rasprave o obnovljivim izvorima energije bit će izjašnjavanje o amandmanima na Konačni prijedlog zakona o gospodarenju otpadom te na Konačni prijedlog zakona o civilnim stradalnicima iz Domovinskog rata.
