Također, predlaže se da korisnicima obiteljske mirovine u razdobljima zaposlenja ne pripada pravo na najnižu mirovinu. Stupanjem na snagu izmjena i dopuna Zakona omogućit će se korisnicima obiteljske mirovine rad do polovice punog radnog vremena, bez da im se obustavi isplata mirovine te će im se na taj način omogućiti da, u slučaju značajnog gubitka prihoda kućanstva nakon smrti hranitelja obitelji, uz mirovinu osiguraju dodatni financijski prihod u starosti radi poboljšanja svoje socijalne sigurnosti i smanjenja rizika siromaštva. Time će se također postići njihova veća socijalna uključenost u zajednicu i osigurati dodatna radna snaga na tržištu rada.
Potrebna sredstva za provedbu tog zakona osigurana su u ovogodišnjem državnom proračunu i projekcijama za 2022. i 2023. Dodatnim proširenjem kruga umirovljenika koji mogu raditi do polovice punog radnog vremena i primati puni iznos mirovine i na korisnike obiteljske mirovine povećat će se rashodi državnog proračuna na mirovine na temelju osiguranja - obiteljske mirovine u procijenjenom iznosu od 1.470.000 kuna u 2021., 46.200.000 kuna u 2022. i 68.880.000 kuna u 2023. Također, povećat će se prihodi od doprinosa za mirovinsko osiguranje s obzirom na to da će dio postojećih korisnika obiteljskih mirovina iskoristiti mogućnost rada i primanja mirovine i to u procijenjenom iznosu od 2.860.000 kuna u 2021., 33.600.000 kuna u 2022. i 43.460.000 kuna u 2023.
