Izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju i na korisnike obiteljske mirovine proširio bi se krug umirovljenika koji bi imali pravo raditi pola radnog vremena i primati puni iznos mirovine.Zakonske izmjene predložila je Vlada, s ciljem smanjenja rizika od siromaštva, ali i punjenja rupa na tržištu radne snage pogođenom koronakrizom. Hrvatska je u svibnju imala 216 tisuća korisnika obiteljske mirovine, u većini slučajeva radilo se o udovicama i udovcima, koji su prosječno primali mirovinu od 2.096 kuna, što je manje od prosječne mirovine. Novac za provođenje predloženog zakona osiguran je u državnom proračunu za ovu godinu i projekcijama za 2022. i 2023. godinu. Vlada procjenjuje da će u ovoj godini za tu namjenu trebati 1,47 milijuna sljedeće 46,2 milijuna, a 2023. godine 68,9 milijuna kuna. Broj korisnika obiteljske mirovine koji bi ove godine radio do polovice radnog vremena bio oko 1 100, iduće 3 200, a 2023. godine 4 100 umirovljenika.
Povjerenstvo za poslijeratnu obnovu Istoga dana kada i taj prijedlog, u četvrtak, Sabor će raspraviti zahtjev osam oporbenih klubova da osnuje istražno povjerenstvo koje bi utvrdilo moguće nepravilnosti i nezakonitosti u poslijeratnoj obnovi. Taj zahtjev oporba je podnijela u siječnju, nakon što se pokazalo da su u petrinjskom potresu teško stradale i kuće obnovljene nakon Domovinskog rata.
U srijedu će, pak, Sabor raspraviti Vladino Izvješće o učincima provedbe mjera iz Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti za epidemije koronavirusa od 16. siječnja do konca svibnja ove godine.Izvješće obuhvaća aktivnosti koje je poduzimala Vlada, Nacionalni stožer civilne zaštite, državna tijela, lokalne jedinice, objasnio je ministar zdravstva Vili Beroš. Za testiranje na koronavirus i liječenje oboljelih, u izvještajnom je razdoblju iz obveznog zdravstvenog osiguranja plaćeno 1, 7 milijardi kuna, ne računajući naknade plaća za privremene nesposobnosti, odnosno spriječenosti za rad.U nabavu robe potrebne za zaštitu zdravlja uloženo je 51 milijun kuna, što s nabavom robe i usluga u 2020. doseže iznos od 595 milijuna kuna. Inspektori Ravnateljstva civilne zaštite izvršili su 63.164 nadzora. Zbog kršenja propisanih mjera izrečeno je 4.216 upozorenja, a podnesena su 92 prekršajna naloga te jedan optužni prijedlog, neki su od podataka iz Izvješća.
Pretposljednji radni tjedan prije ljetne stanke
Radnu srijedu Sabor će otvoriti raspravom o izmjenama i dopunama Zakona o tržištu kapitala, novine koje donose uglavnom su vezane uz daljnje usklađivanje hrvatskog regulatornog okvira s pravnom stečevinom EU, posebno u dijelu prenošenja Direktive o bonitetnom nadzoru nad investicijskim društvima. Propisuje se jedinstveni inicijalni kapital investicijskih društava u ovisnosti o uslugama i aktivnostima koje obavljaju; ne predviđa se povećanje inicijalnog kapitala za društva koja trenutno posluju u Hrvatskoj. Hrvatskoj agenciji za nadzor financijskih usluga (Hanfa) dodjeljuju se sve ovlasti u provođenju bonitetnog nadzora investicijskih društava.
Saboru je ovo pretposljednji radni tjedan prije redovne ustavne stanke, 15. srpnja. Sabor, naime, redovito zasjeda dva puta godišnje: između 15. siječnja i 15. srpnja, te između 15. rujna i 15. prosinca. Izvanredno može zasjedati izvan tih rokova, uz uvjete predviđene Ustavom i Poslovnikom.
