Republika Hrvatska može i treba dati svoj doprinos smanjenju emisija stakleničkih plinova, sukladno ratificiranim međunarodnim sporazumima, premda je njezin udio na globalnoj razini u ukupnim emisijama stakleničkih plinova mali. No, to je svakako i prilika da se uz pomoć fondova EU napravi zaokret u svim sektorima, u čemu trebaju sudjelovati sve razine vlasti, te poslovni svijet, ističe se u Prijedlogu strategije. Promjenu hrvatskog društva i gospodarstva u niskougljično, treba ostvariti kroz ulaganje u zeleno poslovanje i tehnologije, u inovacije i razvoj, koje će doprinijeti jačanju konkurentnosti na zajedničkom europskom tržištu, koje sve više traži zelene proizvode i usluge.
Hrvatska kao dio EU-a dijeli klimatsku ambiciju iskazanu u Europskom zelenom planu Europske komisije (2019.), o tome da EU bude klimatski neutralna do 2050. godine. Kada budu poznate sve implikacije zajedničkog cilja EU-a, o smanjenju emisije stakleničkih plinova od -55 posto do 2030. godine i cilja klimatske neutralnosti do 2050. godine na sektorske politike, bit će moguće završiti scenarij nulte emisije za Hrvatsku, navedeno je. Niskougljičnu strategiju donosi Hrvatski sabor, na prijedlog Vlade Republike Hrvatske. Akcijski plan za provedbu Niskougljične strategije za razdoblje od pet godina donosi Vlada Republike Hrvatske, na prijedlog tijela državne uprave nadležnog za zaštitu okoliša, stoji, među ostalim, u obrazloženju Prijedloga.
Sabor će također raspraviti i prijedlog razrješenja dijela članova Upravnog vijeća Hrvatske izvještajne novinske agencije (Hina) zbog isteka mandata i Vladin prijedlog odluke o imenovanju novih članova Upravnog vijeća Hine. Vlada je predložila da Hrvatski sabor, uz prethodno mišljenje Odbora informiranje, infomatizaciju i medije, za člana Upravnog vijeća Hine iz redova zaposlenika imenuje Andreja Matijaševića, a iz redova ekonomsko-financijskih, pravnih i informatičkih stručnjaka Slavka Kozinu, Božidara Đereka i Suzanu Grubešić.
