Citirajući dijelove programa rada Zlate Đurđević, Vlada je navela da kandidatkinja za predsjednicu najvišeg suda nije sklona modelu koji postoji u većini članica EU, gdje suce bira izvršna vlast, nego sustavu izbora sudaca od strane neovisnog tijela suprotstavlja modelu izbora sudaca u parlamentu.
Vlada ističe da za razliku od modela koji sada postoji u Hrvatskoj, a koji je dio obveza preuzetih stupanjem u članstvo u EU, takav sustav izbora je najmanje zastupljen i nalazi se u svega dvije države članice – Sloveniji i Latviji.
Izbor sudaca u Hrvatskom saboru, smatra Vlada, bio bi ''ogroman korak unazad, posebno u pogledu neovisnosti i percepcije neovisnosti pravosuđa''.
U Vladi podsjećaju da je do izmjene
Ustava 2010. godine, Sabor birao samo članove Državnog sudbenog vijeća, a da koncept izbora svih sudaca u parlamentu nikada nije postojao u hrvatskom pravnom poretku.
''Biranje svih sudaca od strane političkih stranaka, neovisno o tome koja je stranka na vlasti, predstavljalo bi ogroman rizik za politizaciju sustava, a ne bi bilo jamac izbora najboljih i najkvalificiranijih kandidata'', dodaje Vlada nakon analize dijelova programa kandidatkinje pod nazivom ''Sudstvo kao grana vlasti bez demokratskog legitimiteta''.
Vlada dodaje da bi ovakav sustav bio odmak od postojećih standarda, ''koji imaju svojih nedostataka i prostora za poboljšanje, ali i dalje predstavljaju daleko bolje rješenje od političkog izbora sudaca''.
Uz to, ističe Vlada, uvođenje ovakvog sustava bilo bi ''reputacijski štetno'' za Hrvatsku imajući na umu sadržaj i značaj mehanizma nadzora vladavine prava u državama članicama EU, kao i Nacionalni program oporavka i otpornosti.
Vlada ukazuje i da Đurđević nije oduvijek ovaj sustav smatrala lošim i dovodila u pitanje neovisnost hrvatskog sudstva. Citirajući mišljenje Đurđević, objavljeno u Hrvatskom ljetopisu za kaznene znanosti i praksu 2018., Vlada podsjeća da je kandidatkinja za predsjednicu Vrhovnog suda kritizirajući neovisnost sudstva u Mađarskoj i Poljskoj navela da ''u postojanje odgovarajućeg normativnog i institucionalnog okvira za neovisnost hrvatskih sudova ne treba sumnjati''. Taj normativni i institucionalni okvir se od 2018. nije mijenjao, zaključuje Vlada.
