Uredilo bi se to izmjenama Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata koje je predložila Vlada, a koje su, i prije nego su stigle u Sabor doživjele kritike dijela javnosti, zamjera im se da dodatno šire braniteljska prava. Ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved tumači da se Zakon, koji je stupio na snagu u prosincu 2017., mijenja jer je u tri godine primjene uočeno da je određene mjere potrebno dodatno prilagoditi potrebama korisnika.
Za stjecanje statusa treba gotovo tri godine
Objasnio je kako u postupku ostvarivanja statusa HRVI postoje organizacijski problemi koji utječu na to da postupak traje gotovo tri godine. Stoga se predlaže da se prethodna stručna procjena ukine, a vještačenje koje obavlja Zavod za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju u zapošljavanje osoba s invaliditetom, prebaci u nadležnost Ministarstva branitelja gdje će ga provoditi posebna liječnička povjerenstva koja će imenovati ministar.Ubrzava se i postupak stambenog zbrinjavanja hrvatskih ratnih vojnih invalida kroz kupnju stanova na lokacijama na kojima nije isplativa organizirana izgradnja.
Predlaže se ubrzanje postupka i dodatna prilagodba ostvarivanja prava namijenjenih socijalno ugroženim skupinama, kao što su jednokratna novčana pomoć i naknada za nezaposlene hrvatske branitelje i članove njihovih obitelji. Ministarstvo je, naime, uočilo da dio socijalno ugroženih branitelja ne može ostvariti naknadu za nezaposlene branitelje niti jednokratnu pomoć pa se postupak i u tom dijelu olakšava. Uvjet za naknadu, primjerice, više neće biti prebivalište u Hrvatskoj. Omogućava se ostvarivanje prava na mirovinu i za one branitelje koji su naknadno ostvarili taj status, a već ranije imaju priznato pravo na mirovinu prema Zakonu o mirovinskom osiguranju.
U praksi je, naime, uočeno da su branitelji koji su po novom zakonu zatražili priznavanje statusa, a prije toga su otišli u mirovinu, ostali bez dijela mirovinskih prava koja uživaju branitelji koji su se umirovili nakon stjecanja statusa. Zakonom bi se sada i njima dala ista prava, što znači da će moći zatražiti nove izračune mirovina, a to pak znači da se može očekivati povećanje broja onih koji su u mirovinu otišli po općim propisima, ali im je ona utvrđena na temelju Zakona o pravima hrvatskih branitelja, koji je za njih bio povoljniji. Kako se čulo na matičnom saborskom Odboru za ratne veterane, za provedbu predloženog zakona, potrebno je u razdjelu Ministarstva rada i mirovinskog sustava kroz tri godine osigurati 45 milijuna kuna, a u razdjelu Ministarstva hrvatskih branitelja 8,4 milijuna kuna u tri godine.
Zakon o civilnim stradalnicima
Sabor će u srijedu raspraviti i Prijedlog zakona o civilnim stradalnicima Domovinskog rata čija su prava trenutno regulirana zakonom iz 1992. a koji, unatoč činjenici da je mijenjan 12 puta, nije obuhvatio sve civilne stradalnike. Po novom zakonu, prava će moći ostvariti hrvatski, ali i strani državljani uz uvjet da su u trenutku stradanja imali prebivalište u Hrvatskoj. Procijenjeni broj novih korisnika statusnih prava temeljem novog zakona je oko 2.500. Sabor je za petak planirao glasovanje, a tada bi trebao odlučiti i tko će u idućih osam godina biti nova pučka pravobraniteljica, Tena Šimonović Einwalter ili Sandra Hančić.
