"Bez obzira na to što Republika Hrvatska nije jedna od država članica Europske unije koja je izravno suočena s prijetnjom terorizma, svjesni smo važnosti ranog prepoznavanja potencijalnih 'lakih meta' i presudne važnosti preventivnog i proaktivnog djelovanja, kako bi se spriječili eventualni neželjeni događaji", rekao je Božinović na 10. susretu gradonačelnika i poduzetnika u splitskom hotelu La Meridien Lav.
U uvodnom govoru pod naslovom "Financiranje projekta sigurnosti" podsjetio je kako je Europska komisija u listopadu prošle godine predstavila Akcijski plan za potporu zaštiti javnih prostora, kojim se nastoje ukloniti slabosti uočene u dosadašnjim terorističkim napadima. Istaknuo je kako je u okviru tog plana Unija za takvu vrstu projekata kroz Fond za unutarnju sigurnost predvidjela 18 i pol milijuna eura, dok je daljnjim analizama i procjenama rizika u ovoj godini predvidjela i dodatnih 100 milijuna eura u okviru Europskog fonda za regionalni razvoj.
Gradovi mogu participirati za dodjelu novca iz Europskog fonda za regionalni razvoj Božinović je naglasio da hrvatski gradovi, pogotovo s više od 50.000 stanovnika, mogu participirati za dodjelu sredstava iz tog fonda, pri čemu je MUP pokrenuo aktivnosti na pripremi projekata. "Nositelji tih projekta su gradovi, a MUP daje stručna znanja s ciljem da povučemo što više sredstava, koja u konačnici znače sigurniji život hrvatskih građana", rekao je ministar. Napomenuo je kako je Europska komisija javni poziv za podnošenje projektnih prijedloga objavila prošli mjesec, a natječaj za prijavu projektnih prijedloga otvoren je do kraja siječnja 2019. godine. "Sigurnost u našoj, kao i svakoj drugoj državi u najvećoj se mjeri ogleda upravo u sigurnosti gradova ili, drugačije rečeno, sigurnosti lokalnih sredina. A javni prostori pokazali su se u tom smislu kao najslabija karika", poručio je Božinović.
Sigurnost je politički prioritet Europske unije Istaknuo je da je sigurnost politički prioritet Europske unije, te da je Europska komisija u sklopu svojih aktivnosti u očuvanju i jačanju zajedničke europske i sigurnosti pojedinih država članica naglasak stavila upravo na učinkovitiju zaštitu javnih prostora. Pritom je preventivnu pažnju usmjerila na pješačke zone, tržnice, prometna čvorišta i gradske trgove, čiju "otvorenost napadači pretvaraju u svoju prednost". "Europski program sigurnosti" u tom je smislu, kazao je, vodič za rad Europske komisije u tom području i u njemu su utvrđene glavne mjere za osiguravanje učinkovitog odgovora EU na terorizam i ostale prijetnje, uključujući borbu protiv radikalizacije, jačanje otpornosti na kibernetičke prijetnje, suzbijanje financiranja terorizma i poboljšanje razmjene informacija.
Europska komisija, dodao je Božinović, predstavila je niz operativnih i praktičnih mjera kako bi bolje zaštitila građane EU od terorističkih napada, te izgradila Europu koja štiti. "Upravo je Europa koja štiti i 'lajtmotiv' aktualnog austrijskog predsjedanja Europskom unijom, a bit će i jedan od prioriteta hrvatskog predsjedanja Vijećem EU u prvoj polovici 2020. godine," poručio je.