Mapa portala English O nama > Podrška korisnicima   01 5999 918
Traži po     > Po zbirkama  Pomoć prilikom traženja  
NOTARIUS-INFO > Dnevni NOTARIUS-INFO > Novosti > Izbrana novost
 
        - +   *  

Novosti

6.8.2019

Markovčić-Kostelac: EMSA će učvrstiti sigurnost i zaštitu Jadrana

Izvor: HINA

MADRID, 3. kolovoza 2019. (Hina), Spriječiti nesreće i onečišćenja mora temeljna zadaće Europske agencije za pomorsku sigurnost (EMSA) koja bdije nad europskim morima, a od siječnja na njezinu je čelu dužnosnica iz Hrvatske, prvi put u 17 godina postojanja agencije osnovane nakon katastrofe broda "Prestige".

Dok se ljeto primiče svom zenitu, a tisuće turista iskrcavaju na hrvatsku obalu, iz zgrade u Lisabonu pozorno se prati situacija u Jadranskom moru.

„Imamo 17 brodova raspoređenih po različitim područjima Europe koji se angažiraju u slučaju onečišćenja da pomognu državama u čišćenju. Osim toga rasporedili smo po državama i sredstva za akcije onečišćenja kao što su brane, disperzanti, a od nedavno koristimo i dronove“, kaže Maja Markovčić Kostelac, izvršna direktorica EMSA-e u razgovoru za Hinu.

Bivša državna tajnica u hrvatskom ministarstvu mora u siječnju je izabrana na tu dužnost čime je postala prvi dužnosnik iz Hrvatske na čelu organizacije nastale prije 17 godina.

„Moj prvi zadatak je donijeti novu strategiju razvoja EMSE u nadolazećem petogodišnjem razdoblju. Na tome radim“, napominje u svom uredu s čijeg se prozora vidi rijeka Tajo kako se ulijeva u Atlantski ocean.

Spriječiti onečišćenje - prva zadaća ESMA-e

S 270 zaposlenih ESMA je  osnovana 2002. godine nakon pomorske nesreće tankera „Prestige“ koja je uzrokovala masovno onečišćenje sjeverne obale Španjolske. Godine 1999.  potopio se i brod „Erika“ što je dovelo do onečišćenja obale Francuske.

„Prevencija je sada na višoj razini. Manje je nesreća i onečišćenja u europskim morima. Kada gledamo njihov proporcionalni broj u odnosu na količinu prevezenih tona i broja putnika u europskim lukama vidimo da se smanjuju“, kaže Markovčić Kostelac. „To je rezultat rada svih država članica, ali uz podršku EMSE postignuta je sinergija u onim najkritičnijim i najskupljim operacijama“, dodaje.

U siječnju je 250 kontejnera s kemikalijama ispalo s broda u Nizozemskoj, no posljednja velika nesreća dogodila se u ožujku u Biskajskom zaljevu kada se u francuskim vodama potopio tanker „Grande América“ gdje još dolazi do blagih ispuštanja štetnih tvari.

„Prethodno smo bili opremili dva naša broda dronovima koji mogu uzlijetati i slijetati s brodova i to je pomoglo“, prisjeća se direktorica EMSA-e. Dronove je agencija počela koristiti prošle godine za različite vrste nadzora i plovidbe, čime je postala jedna od prvih europskih agencija koja ih koristi u operativne svrhe.

Države južne Europe, kao i Hrvatska, slabije su opremljene nego zemlje sjevera pa EMSA raspoređuje više svojih snaga na jug. Promet u Jadranskom moru raste što je pozitivno za luke i gospodarski rast no istovremeno povećava opasnost od nesreća. „Veliko onečišćenje naftom u moru kakvo je Jadransko, i s obzirom što čisto more znači za gospodarsku aktivnost, bilo bi katastrofalno“, upozorava prva osoba EMSA-e.

Sigurnost Jadrana, brod za sanaciju i vježbe  Promet je intenzivan prema sjevernojadranskim lukama gdje pristaju tankeri, a velika gustoća prometa u srednjem Jadranu koja sezonski varira može predstavljati sigurnosnu opasnost.

Nužno je regulirati i veliki broj rekreacijskih plovila u cilju zaštite okoliša jer je „jako puno tih malih zagađivača“. „Hrvatska se prilično oslanja na pomoć brodova i opreme iz EMSA-e zato smo u agenciji raspisali novi natječaj za izbor broda koji će biti u stand-by aranžmanu negdje na Jadranu“, kaže Markovčić Kostelac.

Takav brod s opremom za sanaciju lani se nalazio u Trstu te je u svibnju 2018. korišten u vježbi „Adriatic 2018“ u splitskom akvatoriju gdje su sudjelovale Hrvatska, Slovenija i Crna Gora. Bio je napravljen scenarij sudara trajekta i tankera nakon čega bi izbio požar na brodu, izlila se nafta i tragalo za nestalima u moru, spašavalo unesrećene te suzbijalo onečišćenje.

S opremljenim brodom u Trstu raskinut je ugovor zbog gospodarskih problema  koje je vlasnik imao, kaže direktorica EMSA-e. „Zato je raspisan natječaj, tražimo novog brodara. Dva su kruga natječaja. U prvom su se javili subjekti iz Hrvatske i Italije. Postojeći brod se uzima u najam u charter, te on mora biti opremljen dodatnom opremom kojom će omogućiti djelovanje. Natječaj bi mogao završiti do kraja godine“, objašnjava Markovčić Kostelac.

Nova vježba u Jadranu održat će se nakon što se uspostavi stand-by aranžman s tim brodom. Države organiziraju vježbe, a EMSA pomaže opremom. Hrvatskoj je povjerila na čuvanje i korištenje opremu za reakciju u slučaju onečišćenja mora vrijednu gotovo milijun eura, a u tijeku su i letovi EMSA-inih dronova s otoka Brača u svrhu nadzora plovidbe. Vrijednost te usluge je 1,5 milijuna eura. „To će dodatno učvrstiti sigurnost na Jadranu“, ističe Markovčić Kostelac.

U posljednjem mandatu rada u Hrvatskoj veselila ju je suradnja različitih službi. „Mala smo zemlja pa uz dobru povezanost službi na moru od pomorskih vlasnika, stručnog stožera do obalne straže i pomorske policije možemo postići više“, kaže.

Hrvatska i primorska i pomorska zemlja

Države Jadranskog mora, napominje, čine maksimalne napore preventivnim djelovanjem. Kontroliraju brodove koji uplovljavaju u luke kroz jedinstveni informacijski sustav u EMSA-i. Preko njega se izmjenjuju inspekcijski podaci o pregledu brodova na razini cijele EU i šire uključujući Kanadu i Rusiju. „Na kritične brodove usmjeravamo inspekciju i nadzor, a da ne usporavamo promet pregledavajući dobre brodove. Pozornost je usmjerena i na gradnju brodova“, naglašava Markovčić Kostelac.

Tvrdi kako je njezin izbor na tu funkciju pokazatelj da je Hrvatska prepoznata kao pomorska država.„Često se u Hrvatskoj vodila rasprava jesmo li mi primorska ili pomorska država. Mi smo i jedno i drugo. Ministarstvo mora je intenzivno radilo da podigne atraktivnost hrvatske zastave.

Mi imamo neke sustave digitalizacije usluga u pomorskom servisu koje nemaju niti mnogo razvijenije europske države. Više od 75 posto servisa u Hrvatskoj nudi se digitalno pa EU u puno stvari može učiti iz iskustva Hrvatske. Naravno i mi možemo učiti od drugih“, kaže.Hrvatska, uz Italiju i Poljsku, ima najveći broj pomoraca s obzirom na stanovništvo. Od 4 milijuna stanovnika njih gotovo 20.000 su pomorci.

„To Hrvatskoj daje pravo da potiče razgovore oko socijalne agende, da se čuje i njezin glas“, napominje Markovčić Kostelac.

Stranci često spominju plavo čisto more i hrvatski senzibilitet prema njegovom očuvanju. „To je još uvijek trademark Hrvatske, a time i moj“, poručuje ova rođena Zagrepčanka koju je neobičan splet okolnosti odveo u pomorstvo.„Kad te jednom zasoli, to ti je za cijeli život. Živim pomorstvo i to je ono što ja jesam. Ne mogu se zamisliti izvan pomorskog sektora. Kada pitate zašto, ne znam. Kada kreneš tim putem to je nezaustavljivo“, kaže. Ranije je radila u ministarstvu mora i za udrugu hrvatskih brodara u međunarodnoj plovidbi.

Na čelno mjesto EMSA-e došla je u osjetljivom trenutku jer se pregovara novo financijsko razdoblje u EU-u o čemu će ovisiti godišnji proračun agencije koji sada iznosi 84 milijuna eura, a s dodatnim aktivnostima 112 milijuna eura. Agencija svojom tehničkom podrškom provodi primjenu standarda koji se usvajaju u Bruxellesu.

Unatoč promjenama u novom sazivu Europskog parlamenta, te novom sastavu Europske komisije, izvršnog tijela EU-a koje je i uspostavilo EMSA-u, agencija bi trebala normalno nastaviti s aktivnostima.

Suradnja s Frontexom i drugim europskim institucijama

Prevencija onečišćenja nije i jedini zadatak ustanove u centru Lisabona, jedne od dvije institucije EU-a sa sjedištem u Portugalu.

„U srcu smo informacijskog sustava za europski interes na moru što znači da mi prikupljamo informacije iz različitih izvora – brodova, satelita, dronova – fuzioniramo ih, prerađujemo i distribuiramo onima kojima je to potrebno“, napominje Markovčić Kostelac. „Naše informacije koriste različite europske institucije uključujući Frontex, države članice i njihove nacionalne administracije.

U sigurnosnim krizama pratimo kritična područja kako bi smo zaštitili europske brodove od piratskih napada“, dodaje. Markovčić Kostelac u idućih pet godina želi ojačati taj centar za operativna djelovanja preko kojeg se razmjenjuju informacije. Također namjerava učvrstiti savezništvo s industrijom  kako bi ona primijenila najviši standard onima koji žive na moru i od mora jer „je to jedini jamac da ćemo osigurati kvalitetno brodarstvo i konkurentnost europskog brodarstva“.

„Na prekretnici smo prema novoj generaciji brodova, polako ćemo napuštati fosilna goriva, mijenjat ćemo ih ekološki prihvatljivijim gorivima. U nekim dijelovima Europe već postoje i potpuno automatizirani brodovi“, kaže.

S terase zgrade EMSA-e vidi se tanker u daljini, jedan od brojnih u Atlantskom oceanu. No posljednjih dana na tamošnjoj obali ništa ne ometa kupače i ribare. Dok površina mora svjetluca na podnevnom suncu Markovčić Kostelac se zadovoljno smije pa kaže:„Što mi bolje radimo, manje smo vijest. To je hendikep ove agencije“.

Arhiva

Aktualne novosti

Izvor

HINA

2020

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2019

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2018

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2017

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2016

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2015

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2014

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2013

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2012

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2011

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2010

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2009

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

 
Postavi za početnu stranicu Spremi stranicu u favorite