Javnobilježnički akti imaju svojstvo javnih isprava te su, u tom smislu, izjednačeni s presudama i drugim odlukama sudova u Republici Hrvatskoj. Da bi se javnobilježnički akt smatrao i ovršnom ispravom, treba imati utvrđenu određenu obvezu na činidbu o kojoj se stranke mogu nagoditi te sadržavati izjavu dužnika o tome da se na temelju tog akta može, radi ostvarenja dužne činidbe (nakon dospjelosti obveze/duga), neposredno provesti ovrha.
Dakle, javni bilježnici sami daju potvrde o ovršnosti svojih isprava, no, o ukidanju takvih potvrda odlučuje sud koji vodi ovršni postupak i koji ispituje jesu li bili ispunjeni svi uvjeti za davanje potvrde o ovršnosti. Pritom sud uzima u obzir i izjave osoba koje su prema toj ispravi ovlaštene potvrditi nastupanje okolnosti o kojima ovisi stjecanje tog svojstva. Znači, ako je prema ovršnoj ispravi vjerovnik ovlašten odrediti opseg ili vrijeme ispunjenja tražbine, to će odrediti u prijedlogu za ovrhu. Ako je, pak, prema ovršnoj ispravi treća osoba ovlaštena odrediti opseg ili vrijeme ispunjenja tražbine, smatrat će se da je to učinila, ako je to navedeno u javnoj ili javno ovjerovljenoj ispravi.
Ako sud utvrdi da uvjeti za davanje javnobilježničke potvrde o ovršnosti nisu bili ispunjeni, tu će potvrdu ukinuti rješenjem u ovršnom postupku:
„Stranačka sposobnost fizičke osobe stječe se rođenjem, a gubi smrći pa imajući u vidu da je prema podacima iz rješenja o nasljeđivanju prednik ovršenice F. Š. na kojeg glasi ovršna isprava (rješenje o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave) umro prije podnošenja prijedloga za ovrhu javnom bilježniku očigledno je da se ovršni postupak protiv njega nije niti mogao voditi pa žaliteljica u žalbi osnovano dovodi u sumnju pravilnost iskazane klauzule pravomoćnosti i ovršnosti ovršne isprave osnovom koje je protiv nje kao zakonske nasljednice donijeto pobijano prvostupanjsko rješenje.
Naime, odredbom čl. 36. st. 5. Ovršnog zakona (Narodne novine broj 112/12, 25/13, 93/14 i 55/16 - odluka USRH - dalje OZ) propisano je da javni bilježnici sami daju potvrde o ovršnosti svojih isprava i odluka te da će u povodu pravnog lijeka ovršenika, sud koji vodi ovršni postupak ispitati jesu li bili ispunjeni uvjeti za davanje takve potvrde uzimajući u obzir i izjave osoba koje su prema toj ispravi ovlaštene potvrditi nastupanje okolnosti o kojima ovisi stjecanje toga svojstva …“ - rješenje Županijskog suda u Varaždinu, broj Gž Ovr 224/2017-2, od 28. kolovoza 2017.
„… u povodu pravnog lijeka ovršenika sud koji vodi ovršni postupak ispitat će jesu li bili ispunjeni uvjeti za davanje takve potvrde uzimajući u obzir i izjave osoba koje su prema toj ispravi ovlaštene potvrditi nastupanje okolnosti o kojima ovisi stjecanje tog svojstva. Ako sud utvrdi da uvjeti za davanje javnobilježničke potvrde o ovršnosti nisu ispunjeni tu će potvrdu ukinuti u ovršnom postupku.
Dakle, s obzirom na navode žalbe ovršenika prvostupanjski sud je temeljem odredbe čl. 36. st. 5. OZ-a prvenstveno trebao utvrditi da li su ispunjeni uvjeti za davanje potvrde o ovršnosti na rješenju o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave javne bilježnice Z. D., a koja potvrda je stavljena 18. studenoga 2013. godine i tek ukoliko utvrdi da je ta potvrda ovršnosti pravilno stavljena, žalba ovršenika bi doista bila nepravovremena.“ - rješenje Županijskog suda u Varaždinu, broj Gž Ovr 141/2017-2, od 17. kolovoza 2017.
Isto tako, ako je ovrhovoditelj znao da je ovršenik bio pokojan u vrijeme davanja izjave o otkazu ugovora o kreditu i njegova pozivanja na isplatu tražbine, a kao razlog za izdavanje potvrde ovršnosti naveo je neuredno izvršavanje obveze, smatra se da nisu bili ispunjeni uvjeti za izdavanje potvrde ovršnosti po javnom bilježniku:
„Sud prvog stupnja je, naime, u obrazloženju pobijanog rješenja dao jasne i neproturječne razloge koji su utemeljeni na sadržaju spisa, zbog čega ni na koji način nije dovedena u pitanje mogućnost ispitivanja tog rješenja.
Ovaj sud u cijelosti prihvaća te razloge iz kojih proizlazi da nisu bili ispunjeni uvjeti za izdavanje potvrde ovršnosti zbog činjenice da je u vrijeme davanja Izjave o otkazu Ugovora o kreditu i pozivanja korisnice kredita na isplatu tražbine ista već bila pokojna (više od godine dana), što je ovrhovoditelj znao, a kao razlog za otkaz ovrhovoditelj je u zahtjevu za izdavanje klauzule ovršnosti naveo neuredno izvršavanje obveza od strane korisnice kredita, pa u tom smislu radi nepotrebnog ponavljanja upućuje na obrazloženje prvostupanjskog suda.“ - rješenje Županijskog suda u Varaždinu, broj Gž Ovr 100/2017-5, od 27. srpnja 2017.
O zahtjevu za ukidanje potvrde o ovršnosti koju je dao javni bilježnik na svojoj ispravi ili odluci, podnesenom izvan ovršnog postupka, u izvanparničnom postupku odlučuje općinski sud na čijem je području sjedište javnog bilježnika.
Marina Turković
