Pomoć poduzećima u vremenu korone - Preliminarni rezultati (u Njemačkoj)

Korona pandemija i s time povezana nužna ograničenja društvenog i gospodarskog života imale su masovne posljedice na gospodarsku aktivnost ne samo na strani ponude, već i na strani potražnje.
Zbog velike nesigurnosti njemačka Savezna vlada u kratkom je roku donijela opsežne mjere stabilizacije. U okviru tih mjera središnja uloga pripada korona pomoći poduzećima te slobodnim i samostalnim zanimanjima. Donesene su brojni programi pomoći, konjunkturni program, naknada na ime skraćenog rada, kao i brojne porezne olakšice s ciljem održanja dohotka stabilnim, zaštite poduzeća od insolventnosti i održavanja zaposlenosti.
Dok su prognoze iz lipnja 2020. govorile o padu gospodarstva do 7,8 %, njemačko gospodarstvo zbog odlučnih poteza potonulo je „samo“ za 4,6 %. Ove godine očekuje se njegov rast. Prema jesenskim prognozama Savezne vlade gospodarski rast trebao bi iznositi 2,6 %. Bez opsežno provedenih mjera stabilizacije i potpore gospodarski pad u Njemačkoj bio bi znatno veći.
Zbog trajnijeg produživanja ograničenja mjere su uvijek ponovno kvalitativno nadograđivane i proširivane; tijekom vremena postajale su značajno jednostavnije i izdašnije. Pored toga, proširivan je krug poduzeća kojima su mjere stajale na raspolaganju. Tako je, npr., uvedena mjera „pomoći novog starta“ (Neustarthilfe) za samostalne zaposlenike, te su uzeti u obzir posebne izazovi s kojima se susreću pojedini sektori poput trgovine na malo i kultura.
Načelno je mjere potpore moguće podijeliti u povratnu i nepovratnu pomoć. Do početka studenog 2021. u okviru programa (nepovratnih) potpora isplaćeno je otprilike 57 milijardi eura, dok ukupna vrijednost povratne pomoći (krediti, mjere sudjelovanja) iznosi blizu 70 milijardi eura.

Uvod

Borba protiv širenja korona virusa od ožujka 2020. zahtjeva odlučne mjere. Gospodarstvo je od izbijanja pandemije snažno negativno pogođeno ne samo na strani potražnje, već i na strani ponude. Vlade širom svijeta našle su se pred do sada nepoznatim izazovima. Pod velikim vremenskim pritiskom i velikom neizvjesnošću bilo je potrebno u kratkom roku donijeti mjere stabilizacije gospodarstva kako bi se spriječilo kratkoročno i dugoročno negativne posljedice. Njemačka Savezna vlada reagirala je pravovremeno i opsežno. Za trajanja krize pružala je pomoć poduzećima i zaposlenicima: naročito malim i srednjim poduzećima kao i samostalnim zaposlenicima koji su zbog korone pretrpjeli veliki gubitak prometa. U međuvremenu je ukupno na ime potpora isplaćeno 57 milijardi eura. Više od 300.000 samostalnih zaposlenika profitiralo je od paušalnih naknada na ime „pogonskih“ troškova; do sada je više od 1,5 milijardi eura isplaćeno u okviru programa Pomoć novog starta.

Tome treba pribrojiti i kredite, jamstva i sudjelovanja kao npr. u slučaju Lufthanse. U takvim slučajevima država očekuje povrat svojeg novca nakon proteka krize. Pored toga, Savez svim poduzećima jamči opsežne porezne mjere poput odgode ili prilagodbe poreznih obveza (do sada u vrijednosti od otprilike 109 milijardi eura). Tome treba nadodati i trajne zakonske porezne izmjene koje do sada iznose 39 milijardi eura.

Proširenjem naknade na ime skraćenog radnog vremena sačuvana su brojna radna mjesta: Njemačka, unatoč pandemiji, ima nisku kvote nezaposlenosti, jednu od najnižih u EU (procijenjena na 3,4 % u rujnu 2021.). Broj zaposlenika koji primaju naknadu na ime skraćenog radnog vremena u travnju 2020. iznosio je 5,98 milijuna, otprilike 1,4 milijun više negoli je to bilo na vrhuncu globalne financijske krize. U međuvremenu je na ime skraćenog radnog vremena isplaćeno otprilike 40 milijardi eura kako bi se osigurala radna mjesta.

Pored toga, u lipnju 2020. Savezna vlada donijela je konjunkturni program koji je značajno pridonio stabilizaciji i stvaranju pretpostavki za snažni porast gospodarske aktivnosti. Ovaj članak koncentrira se na središnju pomoć poduzećima od strane Savezne vlade i pruža njihov sažetak.

Središnje mjere pomoći Savezne vlade

Mjere pomoći koje Savezna vlada osigurava poduzetništvu, a tiču se poreznih mjera i naknade na ime skraćenog radnog vremena, načelno je moguće podijeliti u dvije kategorije:
1. Povratna pomoć tiče se naročito osiguranja likvidnosti poduzeća i zadržavanja različitih instrumenata financiranja poput kredita, jamstava, garancija i rekapitaliziranja. Ovdje se ubrajaju posebni programi koji uključuju brze kredite, programe jamstava i garancija posebnih jamstvenih banaka itd.
2. U slučaju nepovratnih pomoći riječ je o tzv. programima potpore, naročito trenutne pomoći zbog korone, pomoći na ime premošćivanja financijskih problema kao što su tzv. pomoći iz studenog i prosinca. Pored takvih programa koji nisu vezani za neki određeni sektor, postoje također programi za određene sektore, određene slučajeve poteškoća ili određene strukovne grupe koji uzimaju u obzir njihove naročite pogođenosti krizom i njihov specifičan položaj (npr. poseban fond Saveza za kulturne priredbe, pomoć pogođenima krizom i pomoć na ime „novog starta“).

Tijekom vremena, nakon izbijanja krize, kontinuirano se radilo na daljem razvijanju programskih uvjeta za poduzetničku pomoć (naročito na području nepovratne pomoći).

Brzo stabiliziranje nakon početka pandemije

U kratkom roku i neposredno nakon početka pandemije u Njemačkoj i Europi u ožujku 2020. nastao je poseban zaštitni plan protiv korone („Corona-Schutzschild“). Primjenom tog plana Savezna vlada omogućila je poduzećima u toj ranoj fazi poseban pristup likvidnosti, budući da je pad potražnje i zatvaranje poslovnih objekata vodilo znatnom padu prometa. Pored toga što je omogućen pristup likvidnosti odnosno vanjskom kapitalu, početkom krize na raspolaganje su stavljeni i različiti instrumenti za jačanje vlastitog kapitala (npr. novčana pomoć malim poduzećima i samostalnim zaposlenicima). Od važnosti je bila i žurna implementacija takvih mjera u početku krize.

Kao nepovratni instrument koncipirana je Pomoć u nuždi povodom Corone (Corona-Soforthilfe) – sastoji se od financijskog dodatka od 15.000 eura – kako bi se malim poduzećima i samostalnim djelatnostima s do deset zaposlenih, koji često imaju otežan pristup vanjskom kapitalu i poteškoće s likvidnošću što može ugroziti njihovu egzistenciju, omogućila brza pomoć. Tijekom ljeta 2020. godine taj je sustav potpora nadomješten programom Pomoć premošćivanja (Überbrückungshilfe, faza I) kao dio Konjunkturnog programa čija je primjena proširena. Ovisno o koronom uvjetovanom padu prometa mogli su se nadoknaditi pripadajući fiksni troškovi. U rujnu je postojeći program pomoći zamijenjen programom Pomoć premošćivanja II.

Putem razvojne banke KfWBankengruppe u vlasništvu njemačke države na raspolaganje je stavljen neograničen iznos kredita pod uvjetima koji su povoljniji negoli je to inače uobičajeno za kredite KfWBankengruppe. Pored toga, postoje i neke druge institucije (WSF) koncipirane „kao zadnji stup spašavanja“ radi prevladavanja likvidacijskih poteškoća odnosno jačanja kapitalne osnovice onih poduzeća čije stanje zaliha može imati značajan učinak na gospodarstvo, tehnološki suverenitet, sigurnost opskrbe, kritičnu infrastrukturu ili tržite rada.

Radi održavanja i stabiliziranja opskrbnog lanca kao i upravljanja rizičnim zajmovima za 2020. i 2021. godinu osigurano je garancijskih 30 milijardi eura sredstava na ime osiguranja robnih kredita. Uz saveznu garanciju osiguravatelji robnih kredita mogu ugovoriti dalju zaštitu osiguranja. Savez pritom nastupa kao reosiguravatelj. Mjere su, planirano je, ostale važiti do 30. lipnja 2021. Za start-upove bio je, osim toga, donesen poseban paket mjerabudući da klasični instrumenti financiranja vanjskim kapitalom često nisu odgovarali ili se nisu mogli ispuniti neki nužni uvjeti za potpore (npr. datum osnivanja firme).

Prilagodba strukture pomoći tijeku krize

Nužne mjere za suzbijanje pandemije mijenjale su se za trajanja krize. Tako je nakon prvog zatvaranja gospodarstva u proljeće 2020. realizirana faza u ljeto 2020. koja je sadržavala manja društvena i gospodarska ograničenja. Krajem 2020. došlo je do novog zaoštravanja zdravstvenopolitičkih ograničenja. Takvu situaciju slijedila je prilagodba strukture pomoći, budući da je upornost trajanja krize u znatnoj mjeri već oslabila gospodarsku otpornost mnogih poduzeća. U fokusu tada više nije bilo samo održavanje neposredne likvidnosti, npr. putem instrumenata vanjskog financiranja, nego i izdašnost potpora i specifična rješenja za posebno pogođene grane gospodarstva. Također je proširen i krug subjekata ovlaštenih na podnošenje zahtjeva za pomoći (potporom) kako bi se omogućile znatnije potpore srednje velikim poduzećima koja su do tada u odnosu na svoju veličinu razmjerno malo profitirala od potpora Saveza.

Povratni instrumenti

Kako bi se omogućile financijske potpore i onim malim poduzećima koja prvotno nisu bila ovlaštena na traženje takve pomoći, proširena je mogućnost traženja pomoći na ime likvidnosti i to proširenjem brzih kredita KfWBankengruppe za manja poduzeća koja imaju do deset zaposlenih. Također je proširena ponuda pomoći za mala i srednje velika poduzeća putem posebnih programa ponovnog kapitaliziranja preuzimanjem vlasničkih udjela. Pritom su od studenog 2020. prošireni okvirni uvjeti već postojećih programa za koje Savez i savezne zemlje već desetljećima preuzimaju na sebe jamstvo povrata sredstava. Proširenje uvjeta ogleda se u jasnom podizanju najvećeg iznosa sudjelovanja po poduzeću, preuzimanjem većeg rizika od strane Saveza i saveznih zemalja, kao i brojnim proceduralnim olakšanjima.

Nepovratni instrumenti

Radi pomaganja svih onih poduzeća koja je pogodilo ponovno zatvaranje gospodarstva kao reakcija na drugi val u studenom 2020., zajamčena je izvanredna gospodarska pomoć (pomoć u studenom odnosno prosincu). Pritom je naglasak naročito na sektorima poput restorana, barova, hotela ili kazališta.

Paušalna potpora sastoji se u dodatku do 75% usporedivog prometa iz 2019. godine za sva ona poduzeća koja su izravno ili neizravno pogođena zatvaranjem. Jasno je da rješenje mora biti pronađeno za sve poduzeća koja su pogođena zatvaranjem. Na prijelazu s 2020. na 2021. godinu započelo se s primjenom faze III Pomoći premošćivanja koja će ubuduće predstavljati središnji instrument potpore, pri čemu je zadržana načelna sistematika pomoći. Proširenjem kruga osoba ovlaštenika, najvećeg iznosa potpora, fiksnih troškova kao i strukovno specifičnih odredbi moglo se brže, opsežnije i ciljano pomoću poduzećima u okolnostima pandemije i trajnih ograničenja u razdoblju zima/proljeće 2021. Pored toga, za naročito snažno i trajno pogođena poduzeća uveden je dodatak vlastitom kapitalu radi jačanja njihove supstance. Faza III Pomoći premošćivanja produžena je u obliku Faze III Plus do kraja 2021.

Puno samostalno zaposlenih snažno je pogođeno krizom. Budući da su samostalno zaposleni mnogi od njih nisu imali manjkajuće fiksne troškove te kao takvi nisu mogli sudjelovati u programu Pomoć premošćivanja. Zato je početkom 2021. u okviru Pomoći novom startu (Neustarthilfe) izložen poseban program za samostalno zaposlene. Umjesto pojedinačne nadoknade fiksnih troškova samostalno zaposlenim omogućeno je zatražiti paušalne (pogonske) troškove kao predujam za relevantno razdoblje, koji će se potom, ovisno o stvarnom padu prometa, možda morati razmjerno vratiti. Taj je program, paralelno s Pomoći premošćivanja, u obliku Pomoći novog starta Plus produžen do kraja 2021.

Vrijeme je pokazalo da široko postavljeni programi kao i potporne pomoći nisu zahvatili sve moguće konstelacije i okolnosti, zbog čega su pojedina poduzeća „ispala“ iz tih programa, iako su zapali u poteškoće prouzročene pandemijom te su morala prijeći na stabilnije modele poslovanja. Za takve slučajeve u proljeće 2021. uveden je program Pomoć u nuždi(Härtefallhilfe). U okviru toga, Savez i savezne zemlje razvile su posebne programe s labavijim kriterijima i jednostavnijim odlučivanjem o pojedinim slučajevima.

Očekuje se da će duže trajanje ograničenja uvjetovanih koronom naročito pogoditi sektor kulture. To je Saveznu vladu potaknulo na donošenje posebno „krojenih“ potpornih mjera za sektor kulture. Zbog dužeg razdoblja planiranja i priprema povezano s nesigurnom provedivošću i higijenski uvjetovanim ograničenjem kapaciteta očito je da se sektor kulture suočava s načelno otežanom pozicijom koja će znatno posložiti ponovno izvođenje priredbi. U Ministarstvu financija su koncipirani i u međuvremenu na traženje Savezne vlade oformljeni posebni fondovi Saveza za potrebe kulture i medija zasnovani na dva različita modula: Prvo, gospodarska pomoć za priredbe (do kraja ožujka 2022.) koja uzima u obzir koronom uvjetovane higijenske mjere reduciranja publike. Drugo, sredstva osiguranja u slučaju koronom uvjetovanog otkaza kulturnih priredbi (do kraja 2022.). Na taj način pružen je značajan doprinos sigurnosti planiranja i mogućnosti novog početka za sektor kulture. Krajem listopada 2021. započelo se s primjenom usporedivo oblikovanih instrumenata osiguranja za sajmove i izložbe koje se organiziraju pod okriljem Saveznog ministarstva za gospodarstvo i energiju, sve to s ciljem materijalne potpore aktivnostima organiziranja sajmova.

Radi konkretne primjene nepovratnih instrumenata uslijedila je uska suradnja Savezne vlade i saveznih zemalja koja se pokazala od iznimne važnosti prilikom isplate pomoći i rješavanja brojnih praktičnih pitanja.

Odljev novca i učinak

Pomoć koju je Savezna vlada stavila na raspolaganje tijekom proteklih godine i pol dana pandemije široko se koristila tako da su do sada na ime različitih programa pomoći isplaćeni iznosi u dvoznamenkastim milijardama eura. U okviru gore navedenih programa potpora u međuvremenu je isplaćeno otprilike 57 milijardi eura od čega najveći dio otpada na program Pomoć premošćivanja III. Također i poseban program za samostalno zaposlene – program Pomoć novog starta – snažno se koristio, iako zbog manjih potpornih iznosa ukupno manje dobiva na težini. Korištenjem povratne pomoći (sredstava) posebnih programa KfWBankengruppe isplaćeno je nešto manje od 70 milijardi eura pomoći.

Promotre li se sve pomoći poduzećima isplaćene prema stanju na kraju listopada 2021., primjećuje se pad potražnje za potporama kao posljedica gospodarskog oporavka nakon ukidanja bitnih ograničenja u proljeće 2020. U pogledu sredstava posebnog fonda Saveza za kulturne priredbe treba istaknuti da se zahtjevi za gospodarskom pomoći mogući tek nakon datuma planirane priredbe. Nadalje, taj je fond započeo s radom tek u ljeto 2021.

TABLICA: Pregled pojedinačnih potpornih programa povodom korone

TABLICA: Pregled pojedinačnih potpornih programa povodom korone

Učinak programa i ublažavanje krizne situacije načelno se ogledava i u smanjenju broja nelikvidnih poduzeća koja su nakon proteka suspenzije obveze prijave insolventnosti dosegnuli brojke iz pretkriznih godina. Proširenje programa pomoći u kombinaciji s opsežnim stavljanjem na raspolaganje sredstava namijenjenih likvidnosti, kao posljedica ustrajnog pada prometa, znatnom broju poduzeća omogućilo je egzistencijalno održanje. Situacija s likvidnošću poduzeća – usporedi li se ljeto 2020. i drugi odnosno treći val korone iz zime 2020/2021. odnosno proljeća 2021. – nije se pogoršala u bitnome unatoč puno strožim mjerama zatvaranja gospodarstva. Njemačke krizne reakcije pozitivno su ocijenjene i na međunarodnoj razini. Međunarodni monetarni fond ustvrdio je da se njemačko gospodarstvo, također usporedi li se i s drugim državama, pokazalo vrlo elastičnim zahvaljujući uspješnim makroekonomskim kriznim reakcijama i političkim mjerama na području zdravstvenog sektora.

Zaključak

Korona kriza pred Njemačku je postavila do tad nepoznat izazov. Sa široko postavljenim državnim programima pomoći Savezna vlada je u takvoj kriznoj situaciji brzo i odlučno djelovala. Također i u vremenu kada korona pandemija nije u cijelosti prevladana, može se ustvrditi kako je u razdoblju izražene nesigurnost i „bez predaha“ struktura pomoći Savezne vlade učinkovito i značajno sačuvala njemačko gospodarstvo od većih šteta. Zahvaljujući izmijenjenim pandemijskim okolnostima morale su se mjere višestruko prilagođavati. Nakon što je fokus interesa konačno stavljen na mjere potpore likvidnosti poduzećima, u razdoblju krize sve je važnije postajalo osiguranje egzistencije poduzeća i njegova zaštita pred nelikvidnošću.

Koncepcija pomoći pritom je stajala u raskoraku između, s jedne strane, potrebe visoke prilagodljivosti i, s druge strane, potrebe brzog i administrativno pojednostavljenog stavljanja sredstava na raspolaganje. Isplata sredstava od preko 57 milijardi eura u okviru programa potpora i nešto manje od 70 milijardi eura u okviru povratnih sredstava govori o dobrom prihvatu programa pomoći od strane gospodarstva. Navedeni programi na taj su način u razdoblju dotad neviđene krizne situacije omogućili potporu njemačkom gospodarstvu te su ujedno vrlo učinkovito nadopunili druge potporne mjere na području poreznog prava ili području naknada na ime skraćenog radnog vremena.

Zahvaljujući ustrajnog kampanji cijepljena moglo se proteklih mjeseci ukinuti mnoga ograničenja. Na taj način stvorena je osnova za snažan gospodarski oporavak. Ukidanjem pandemijskih ograničenja struktura pomoći koncentrirala se na ona područja koja su i nadalje jednako snažno pogođena pandemijom, primjerice, zbog dužeg razdoblja planiranja. U tom smislu osnovan je poseban fond Saveza za kulturne priredbe koji je naišao na snažan odaziv priređivača te se očekuje dalja stabilizacija po tom pitanju. Priželjkuje se slabljenje pandemije 2022. godine i posljedično prestanak potpornih mjera te povrat gospodarskoj normalnosti.

Preveo i prilagodio: Prof. dr. sc. Nikola Mijatović