U središtu

Novela Zakona o cestama

03.12.2021

Izmjenama i dopunama Zakona o cestama nastavlja se provedba aktivnosti reformskih mjera cestovnog sektora. Planira se smanjiti financijsko opterećenje vozača te uvesti naknada za svakog tko se služi cestovnim zemljištem.

Na 9. sjednici Hrvatskog sabora održanoj 24. studenoga 2021. godine, raspravljen je po hitnom postupku Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o cestama, s Konačnim prijedlogom zakona (dalje: Prijedlog zakona). Predlagatelj zakona je Vlada Republike Hrvatske, a razlog donošenja po hitnom postupku odnosi se na uskladu s dokumentima Europske unije.

U skladu s time, važeći Zakon o cestama ("Narodne novine" br. 84/11., 18/13., 22/13., 54/13., 148/13., 92/14., 110/19.; dalje Zakon) usklađuje se s odredbama Direktive 2019/520 kojom se utvrđuju potrebni uvjeti za osiguranje interoperabilnosti elektroničkih sustava za naplatu cestarine i olakšavanje prekogranične razmjene podataka iz registra vozila s vozilima i vlasnicima ili korisnicima vozila za koje je utvrđeno neplaćanje bilo koje vrste cestarine u Uniji, Direktivom 2019/1936 kojom se nastoji poboljšati sigurnost na cestama kroz izmjene postupaka revizije cestovne sigurnosti i proširenja istih na ceste izvan TEM mreže te se s Direktivom 2010/40/EZ od 07. srpnja 2010. godine koje su vezane na inteligentne prometne sustave u cestovnom prometu.

Kako bi se omogućilo provođenje reformskih mjera, predloženim zakonom uređuju se osnovna pitanja kojima se:

- uspostavlja  prekogranična razmjena podataka iz registra vozila u vezi s vozilima i vlasnicima ili korisnicima vozila za koje je utvrđeno neplaćanje cestarine,

- utvrđuje se krajnji rok mogućnosti važenja ugovora o korištenju cestovnog zemljišta,

- utvrđuje se da je ugovor osnova prava korištenja cestovnog zemljišta,

- propisuje se da su sve fizičke i pravne osobe, koje koriste cestovno zemljište, dužne plaćati naknadu za korištenje istog, odnosno i u slučajevima kada nije sklopljen ugovor temeljem kojeg se ostvaruje pravo korištenja cestovnog zemljišta,

- propisuju se uvjeti, koji su potrebni za osiguravanje interoperabilnosti elektroničkih sustava za naplatu cestarine,

- propisuje se oslobođenje od obveze plaćanja cestarine za vozila hitnih službi (vozila ministarstva nadležnog za unutarnje poslove, vozila ministarstva nadležnog za poslove obrane i nacionalne sigurnosti, vatrogasna vozila, vozila hitne medicinske pomoći, vozila gorske službe spašavanja i vozila carine),

- ograničava se iznos naknade za financiranje održavanja i građenja javnih cesta, koja se iz državnog proračuna Republike Hrvatske uplaćuje po litri naplaćene trošarine na energente, u skladu s propisima o proračunu,

- propisuje se tko su obveznici plaćanja cestarine,

- propisuju se akti strateškog planiranja, iz područja razvoja biciklističkih staza,

- građevinama, koje služe za promet bicikala i kretanje pješaka, nadopunjuju se dijelovi koji čine javnu cestu,

- ukida se izuzeće od obveze plaćanja naknade za pravo građenja i pravo služnosti na javnoj cesti i izjednačavaju se uvjeti poslovanja, vezano za navedene naknade svim poduzetnicima,

- propisuje se mogućnost postavljanja samoljepljivih folija, namijenjenih informiranju korisnika, na cestarinskim prolazima,

- određuje se, da se dio troškova za redovito održavanje nerazvrstanih cesta u zimskom razdoblju u jedinicama lokalne samouprave sa statusom brdsko- planinskog područja, utvrđenim posebnim zakonom, financira iz naknade za financiranje građenja i održavanja javnih cesta, iz dijela koji se sukladno članku 91. stavku 2. podstavku 2. Zakona o cestama, uplaćuje iz državnog proračuna Republike Hrvatske na račun društva Hrvatske ceste d.o.o., čime se omogućuje  smanjenje proračunskih rashoda jedinica lokalne samouprave s tih područja,

- usklađuju se financijski izvještaji Hrvatskih autocesta d.o.o. i Hrvatskih cesta d.o.o. s odredbama Zakona o računovodstvu („Narodne novine“, br. 78/15., 134/15., 120/16., 116/18., 42/20. i 47/20.),

- važeći Zakon se usklađuje sa Zakonom o izvlaštenju i određivanju naknade („Narodne novine“, br. 74/14., 69/17. i 98/19.), tako da će se predloženom izmjenom znatno olakšati korisnicima izvlaštenja (investitorima) prijevremeno stupanje u posjed izvlaštene nekretnine prije pravomoćnosti rješenja o izvlaštenju čime bi se pojednostavila  procedura i ubrzala realizacija projekata,

- dopunjuju se prekršajne odredbe s namjerom da se, kada cestarina nije plaćena, novčanom kaznom kazni obveznik plaćanja cestarine,

- dopunjuju se i  prekršajne odredbe kojima se propisuje da se novčanom kaznom  kazne posjednici i korisnici cestovnog zemljišta, koji koriste cestovno zemljište bez osnove i odbijaju predati posjed upravitelju javne ceste. 

Ukidanjem dosadašnjeg izuzeća od obveze plaćanja naknade za pravo građenja i pravo služnosti na javnoj cesti  izjednačavaju se uvjeti poslovanja na način da će svi poduzetnici imati obvezu plaćanja navedene naknade čime se isključuje primjena Zakona o uređivanju imovinskopravnih odnosa u svrhu izgradnje infrastrukturnih građevina ("Narodne novine" br. 80/11.) kod osnivanja prava služnosti i prava građenja na javnoj cesti.

S obzirom na to da predložene izmjene i dopune Zakona propisuju da se dijelovi koji čine javnu cestu nadopunjuju građevinama koje služe za promet bicikala i kretanje pješaka, na raspravi je postavljen upit o načinu financiranja njegovog održavanja te je izražena bojazan da bi županijske uprave za ceste mogle imati dodatna financijska opterećenja.

Također je raspravljano i pitanje bolje iskoristivosti autocesta (osobito onih koje su  sezonskog karaktera - dionice prema Dalmaciji i Istri), a koje su tijekom zimskih mjeseci  uglavnom prazne.  U skladu s time, a i u  svrhu rasterećenja prometa s državnih cesta, bilo je i nekih prijedloga o mogućnosti uvođenja besplatne cestarine tijekom zimskih mjeseci  ili davanju popusta kako bi se usmjerio promet (posebice teretni) s državnih cesta na autoceste. Ovime bi se svakako pridonijelo boljoj sigurnosti prometa na cestama, a i korištenjem autocesta bi se smanjilo vrijeme putovanja i poboljšala konkurentnost za mnoge gospodarstvenike.

Marina Turković