U središtu

Sklapanje upravnog ugovora radi obročnog plaćanja dospjelog poreznog duga

02.11.2021

Upravni ugovor je dvostrani pravni akt kojega država, odnosno drugo javnopravnotijelo sklapa s trećim osobama radi ostvarivanja određenog cilja šireg društvenog interesa te pod uvjetima utvrđenim posebnim propisima. To je ugovor sklopljen uime jednoga ili više javnih subjekata, a prema režimu javnog prava. Sklapanje upravnog ugovora radi namirenja dospjelog poreznog duga stoji na raspolaganju poreznim obveznicima još od 2015. Autor u članku pojašnjava institut upravnog ugovora radi namirenja poreznog duga, na koji način se isti sklapa te kada dolazi do raskida.

 

Što su upravni ugovori?

Upravni ugovori nastali su kao posebna vrsta ugovora u pravu građanskih država na kraju 19. i početkom 20. stoljeća. Na razvoj instituta upravnih ugovora u hrvatskom pravu utjecale su njemačka i francuska teorija upravnog prava, a u radnoj skupini za izradu Zakona o općem upravnom postupku ("Narodne novine" br. 47/09., dalje u tekstu: ZUP) sudjelovali su njemački stručnjaci, što se vidi i u normiranju upravnog ugovora. Sklapanje upravnog ugovora je jedan od načina na koji javnopravna tijela mogu ući u pravni odnos s pojedincima. Prijedlog za sklapanje upravnog ugovora podnosi se nadležnom javnopravnom tijelu. Upravni ugovor je za razliku od privatnopravnog ugovora autoritativan, a to znači da je javnopravno tijelo u autoritativnom položaju o odnosu na drugu stranu ugovora te, isto tako, vrijede posebna pravila glede izmjene i raskida upravnog ugovora te pravnoj zaštiti.

Upravni ugovori uvedeni su u hrvatsko zakonodavstvo ZUP-om koji je stupio na snagu 2010. Uz nedvojbeno šturu razradu tog instituta, manjak je i nepostojanje definicije upravnog ugovora u zakonskom tekstu. Međutim, pri njegovu definiranju moguće se osloniti na uvjete koje propisuje ZUP.

Upravni ugovor je dvostrani pravni akt što ga država, odnosno javnopravno tijelo sklapa s trećim osobama (fizičkim ili pravnim) radi ostvarenja cilja šireg društvenog interesa te pod uvjetima utvrđenim posebnim propisima. Iz navedene definicije  izvode se tri karakteristike upravnih ugovora koje se očituju u subjektima koji ga sklapaju, svrsi ugovora te posebnom postupku koji prethodi sklapanju ugovora.

Kriteriji koje određeni ugovor treba zadovoljiti da bi bio upravni uglavnom su oblikovani sudskom praksom, odnosno uređeni su zakonom kojim je reguliran opći upravni postupak. U ZUP-u je upravni ugovor određen kao ugovor koji sklapaju javnopravno tijelo i stranka o izvršenju prava i obveza utvrđenih u rješenju kojim je riješena upravna stvar, ako je zakonom propisano sklapanje takvog ugovora.

Ukratko, upravni ugovor se definira kao ugovor javnog prava kojeg država ili javnopravno tijelo sklapa s trećim osobama radi ostvarivanja cilja koji je od šireg društvenog interesa. Širi društveni interes znači da nije u interesu stranaka upravnog ugovora. Upravni ugovor se sklapa samo kada to propisuje zakon, i to najčešće nakon provedenog posebnog upravnog postupka. Tako, primjerice, postoji sklapanje upravnog ugovora radi namirenja dospjelog poreznog duga, a sklapa se nakon što je porezna uprava donijela rješenje (upravni akt) kojim je riješena upravna stvar. Uvijek mora biti u pisanoj formi, a njime se razrađuju prava i obveze stranaka ugovora koje su proizašle iz upravnog akta koji se donosi u provedenom upravnom postupku. Upravni ugovor ne smije biti sklopljen protivno izreci tog upravnog akta, protivno kogentnim pravnim normama, javnom interesu ili na štetu trećih osoba.

Upravni ugovori u hrvatskom posebnom zakonodavstvu mogu se svrstati u nekoliko kategorija. Kriterij razlikovanja jest način normiranja njihova sklapanja od strane zakonodavca, a kategorije su: upravni ugovori čije je sklapanje izrijekom normirano u posebnom zakonu, ugovori o koncesijama kao upravni ugovori čije je sklapanje propisano posebnim zakonima te ugovori s određenim karakteristikama upravnih ugovora. Ugovor o koncesiji prema Zakonu o koncesijama ("Narodne novine" br. 69/17., 107/20.- dalje u tekstu: ZK) čini zasebnu potkategoriju, a preostalo zakonodavstvo može se podijeliti na još dvije manje kategorije – one zakone u kojima je detaljnije propisano sklapanje ugovora o koncesijama te na one koji sadržavaju tek naznaku sklapanja ugovora o koncesijama, a u svemu propisuju supsidijarnu primjenu ZK-a.

U ovom članku bavit ćemo se prvom kategorijom, odnosno upravnim ugovorima čije je sklapanje izrijekom normirano u posebnom zakonu. Primjer za to je Opći porezni zakon ("Narodne novine" br. 115/16., 106/18., 121/19., 32/20., 42/20.- dalje u tekstu: OPZ).

Institut upravnog ugovora u poreznom sustavu 

Upravni ugovor radi namirenja poreznog duga nije nov institut u OPZ-u, već je prvi put propisan Zakonom o izmjenama i dopunama Općeg poreznog zakona ("Narodne novine" br. 26/15). Upravni ugovor radi obročnog namirenja poreznog duga u Republici Hrvatskoj mogućnost je dostupna svim kategorijama poreznih obveznika koji ispunjavaju uvjete – od građana, preko fizičkih osoba koje obavljaju samostalnu djelatnost, do pravnih osoba. Upravni ugovor propisan je odredbama članaka 101., 102. i 103. OPZ-a, i Pravilnikom o provedbi Općeg poreznog zakona ("Narodne novine" br. 45/19., 35/20., 43/20. i 50/20.- dalje u tekstu: Pravilnik).

Zakonom o izmjenama i dopunama Općeg poreznog zakona ("Narodne novine" br. 26/15.), koji je stupio na snagu 17. ožujka 2015. godine, u porezni sustav prvi put je uveden institut upravnog ugovora kojim se poreznim obveznicima omogućava namirenje poreznog duga sklapanjem upravnog ugovora odnosno plaćanje cijelog iznosa glavnice i kamata najdulje u 24 mjesečna anuiteta uz obračun pripadajuće zakonske zatezne kamate propisane Zakonom o obveznim odnosima ("Narodne novine" br. 35/05., 41/08., 125/11., 78/15., 29/18.) na iznos reprogramirane glavnice duga. Upravni ugovor sklapa se u pisanom obliku, slobodnom voljom sudionika porezno – dužničkog odnosa. 

Stupanjem na snagu Općeg poreznog zakona ("Narodne novine" br. 115/16.), donesenog u sklopu porezne reforme, odredbe koje propisuju mogućnost sklapanja upravnog ugovora nisu se mijenjale. Prijedlog za sklapanje upravnog ugovora podnosi porezni obveznik, fizička ili pravna osoba nadležnoj ispostavi Porezne uprave. 

Poreznim obveznikom smatra se svaka fizička ili pravna osoba, udružene osobe ili imovinska masa bez pravne osobnosti koja gospodarsku djelatnost obavlja samostalno, trajno i radi ostvarivanja prihoda, dohotka, dobiti ili drugih gospodarski procjenjivih koristi. Poreznim obveznikom smatra se i fizička osoba koja je prestala obavljati djelatnost, a čiji dug je nastao za vrijeme obavljanja te djelatnosti, kao i fizička osoba koja ne sudjeluje u razmjeni dobara i usluga na tržištu, te fizička osoba koja je obveznik poreza na dohodak od imovine, a iznajmljivanje obavlja samostalno, trajno i radi ostvarivanja prihoda, dohotka, dobiti ili drugih procjenjivih koristi. Također, poreznim obveznikom smatra se i fizička osoba koja obavlja registriranu djelatnost poljoprivrede i ribarstva ili obvezno osigurana osoba koja obavlja poljoprivrednu djelatnost kao jedino i glavno zanimanje, a upisana je u upisnik obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava u svojstvu nositelja ili člana tog gospodarstva.

Porezni dug i porezni dužnici

Zakonom o naplati poreznog duga fizičkih osoba ("Narodne novine" br. 55/13.- dalje u tekstu: ZNPD) uređuju se uvjeti, način i postupak naplate dospjelog nenaplaćenog, odnosno neplaćenog poreznog duga fizičkih osoba. Porezni dug u smislu ZNPD-a jest dospjeli nenaplaćeni, odnosno neplaćeni porezni dug nastao s osnove poreza, doprinosa i drugih javnih davanja čije je utvrđivanje i/ili naplata i/ili nadzor prema posebnim propisima u nadležnosti poreznog tijela, osim doprinosa za mirovinsko osiguranje za starost na temelju individualne kapitalizirane štednje (u daljnjem tekstu: porezni dug).

Utvrđivanje odnosno naplata poreznog duga fizičkih osoba u nadležnosti  je Porezne uprave. Porezna uprava je jedinstvena i samostalna upravna organizacija u sastavu Ministarstva financija čija je temeljna zadaća primjena i nadzor primjene poreznih propisa i propisa o prikupljanju doprinosa. Porezna uprava djeluje pod nazivom: Ministarstvo financija, Porezna uprava.

Porezni dug nastaje kada porezni obveznik ne ispuni svoja dugovanja nastala s osnove poreza, doprinosa ili drugih javnih davanja. Iako je sam porez oblik prisilnog davanja državi, način plaćanja poreza može biti redovan ili prisilan. Redovan način plaćanja poreza je kada porezni obveznici redovno i na vrijeme podmiruju svoje porezne obveze, a prisilan kada postane očigledno da porezni dužnici nemaju namjeru podmiriti svoje porezne obveze te se tada provodi prisilna naplata poreza odnosno ovršni postupak. No, prije prisilne naplate dana je mogućnost poreznim dužnicima koji nisu na vrijeme podmirili porezne obveze da obročno namire porezni dug putem upravnog ugovora. 

ZNPD se primjenjuje isključivo na naplatu poreznog duga fizičkih osoba. Fizičkim osobama u smislu ZNPD-a smatraju se fizičke osobe koje ne sudjeluju u prometu roba i usluga na tržištu te fizičke osobe koje su registriranu djelatnost prestale obavljati do dana stupanja na snagu ZNPD-a

Iznimno ZNPD se primjenjuje i na naplatu poreznog duga fizičkih osoba u djelatnosti poljoprivrede i ribarstva koje obavljaju registriranu djelatnost ili su obvezno osigurane osobe koje obavljaju poljoprivrednu djelatnost kao jedino i glavno zanimanje, a upisane su u upisnik obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava u svojstvu nositelja ili člana obiteljskoga gospodarstva.

Porezni dug izračunava se primjenom porezne stope na poreznu osnovicu. Porezni dug čine glavnica i kamate na dan podnošenja zahtjeva za otpis duga s osnove kamata uz istodobno reprogramiranje naplate glavnice duga ili za otpis duga s osnove kamata uz uplatu glavnice duga jednokratno. U slučaju da je propisana određena porezna olakšica potrebno je prethodno odbiti predviđeni iznos olakšice od porezne osnovice ili od utvrđenoga iznosa poreza.

Na zahtjev fizičkih osoba te prema uvjetima ZNPD-a, naplata poreznog duga vrši se otpisom duga s osnove kamata uz istodobno reprogramiranje glavnice duga s time da broj mjeseci u kojima je potrebno otplatiti dug ovisi o visini duga, dakle što je porezni dug veći, odobrava se veći broj mjeseci za otplatu istog.

Pa tako, ako je visina poreznog duga do 50.000,00 kuna moguća je otplata u roku do 36 mjeseci, odnosno ako je visina poreznog duga veća od 500.000,00 kuna moguća je otplata i do 60 mjeseci.

Reprogramiranje glavnice poreznog duga sukladno ZNPD-u odobrava se u mjesečnim obrocima, ovisno o visini poreznog duga, i to:

VISINA POREZNOG DUGA

ROK OTPLATE

1

2

0,01 – 50.000,00 kuna

do 36 mjeseci uz otpis kamata

50.000,01 – 100.000,00 kuna

do 42 mjeseca uz otpis kamata

100.000,01 – 200.000,00 kuna

do 48 mjeseci uz otpis kamata

200.000,01 – 500.000,00 kuna

do 54 mjeseca uz otpis kamata

više od 500.000,00 kuna

do 60 mjeseci uz otpis kamata


Otpis duga s osnove kamata sukladno ZNPD-u provest će se po izvršnosti rješenja. Na reprogramiranu glavnicu poreznog duga primjenjuje se kamatna stopa u visini od 4,5%. Fizičkoj osobi, na njezin zahtjev, otpisat će se porezni dug s osnove kamata uz plaćanje glavnice duga jednokratnom uplatom. O otpisu duga odlučuje se rješenjem kojim se određuje rok za uplatu glavnice od 30 dana od dana primitka rješenja. Rješenjem, rok za uplatu glavnice može se iznimno produžiti, ali ne duže od 60 dana od dana primitka rješenja, ako podnositelj već kod podnošenja zahtjeva navede razloge zbog kojih uplatu glavnice nije moguće izvršiti u roku od 30 dana. Rješenje  postaje izvršno po uplati glavnice duga u zadanom roku. Neplaćanjem glavnice duga u zadanom roku gubi se pravo na otpis duga s osnove kamata po ZNPD-u.

Poreznim dužnicima u Republici Hrvatskoj Porezna uprava može provesti ovrhu nad imovinom i primanjima. Najčešća imovina fizičkih osoba koja je predmet ovrhe radi naplate poreznog duga su nekretnine i vozila, ali i plovila. Zapljena i ovrha nije moguća u odnosu na odjeću, obuću, hladnjak, štednjak i sve ostale stvari koje su fizičkoj osobi neophodne za svakodnevni život. 

Popis dospjelih i neplaćenih dugova (objava poreznih dužnika) 

Ministarstvo financija odnosno Porezna uprava može bez pristanka poreznog obveznika objaviti na svojim mrežnim stranicama popis dospjelih i neplaćenih dugova po osnovi poreza na dodanu vrijednost, poreza na dobit, poreza na dohodak i prireza, doprinosa za obvezna osiguranja, trošarina, posebnih poreza, poreza na promet nekretnina, iznosa na ime naknade za koncesiju te carina. 

Prema članku 8. stavku 7. OPZ-a obveza čuvanja porezne tajne nije povrijeđena ako Ministarstvo financija, Porezna uprava bez pristanka poreznog obveznika objavi na svojim mrežnim stranicama popis dospjelih i neplaćenih dugova po osnovi poreza na dodanu vrijednost, poreza na dobit, poreza na dohodak i prireza, doprinosa za obvezna osiguranja, trošarina, posebnih poreza, poreza na promet nekretnina, iznosa na ime naknade za koncesiju te carina, ako je ukupni iznos duga: 

1. veći od iznosa 100.000,00 kuna za fizičke osobe koje obavljaju djelatnost

2. veći od iznosa 300.000,00 kuna za pravne osobe

3. veći od iznosa 15.000,00 kuna za sve ostale porezne obveznike (građane). 

U skladu s odredbom stavka 8. istog članka OPZ-a, popis dospjelih, a neplaćenih dugova objavljuje se 31. listopada svake godine.

Ukupni dug koji je kriterij za objavu izračunava se na način da se stanje na dan 30.09., po osnovama za koje je propisana objava dospjelih neplaćenih dugova, korigira za uplate izvršene do dana obrade za formiranje popisa. U slučaju da 30.09. pada na neradni dan ili dane blagdana, u izračun se uzima stanje na prvi sljedeći radni dan. U skladu s navedenim, za izračun dugova koji je kriterij za objavu ovog popisa, uzeto je stanje na dan 30.09.2020. korigirano za uplate do dana 12.10.2020., a eventualna zaduženja nastala nakon 30.09.2020. nisu uključena u iznose iskazane u Popisu.

Datum 30.09. na koji je uzeto stanje u izračun duga, je porezno prihvatljiv/opravdan jer su do dana obrade za formiranje popisa u evidencijama nadležnih tijela evidentirana sva zaduženja koja dospijevaju do navedenog datuma.

Prema odredbi stavka 10. istog članka OPZ-a popis dospjelih i neplaćenih dugova ne sadržava podatke o dugovima poreznih obveznika kojima je porezno tijelo odobrilo odgodu ili obročno plaćanje duga ili reprogramiranje naplate poreznog duga, ili je pravomoćnim rješenjem o sklopljenoj predstečajnoj nagodbi utvrđeno da se dug reprogramira ili je potvrđen predstečajni sporazum, ili je sukladno Zakonu o stečaju potrošača sklopljen izvansudski sporazum, odnosno sudska nagodba na pripremnom ročištu. 

Popis dospjelih i neplaćenih dugova također ne sadržava podatke o dugovima za koje je Ministarstvo financija, Porezna uprava prijavila potraživanje koje ima prema dužniku u stečajnom postupku. Naime, člankom 96. Stečajnog zakona koji je bio na snazi do 31. kolovoza 2015., odnosno člankom 167. sada važećeg Stečajnog zakona ("Narodne novine" br. 71/15. i 104/17.) propisano je da stečajni vjerovnici svoje tražbine prema dužniku mogu ostvarivati samo u stečajnom postupku.

Nadalje, odredbom članka 8. prijašnjeg Stečajnog zakona propisano je da se sudska pismena koja se dostavljaju širem krugu osoba, dostavljaju stavljanjem pismena na posebnu stečajnu oglasnu ploču suda na kojoj se pismena pregledno svrstavaju prema danu objave. Također je propisano da se očevidnik pismena dostavljenih preko oglasne ploče suda vodi u računalnom i u pisanom obliku prema vremenskom slijedu objave, posebno prema svakom dužniku. Očevidnik je javan i mora biti dostupan zainteresiranim osobama tijekom cijelog radnog vremena suda. 

Isto je propisano i člankom 12. važećeg Stečajnog zakona uz napomenu kako se sudska pismena dostavljaju objavom pismena na mrežnoj stranici e-Oglasna ploča sudova.

S obzirom na naprijed navedene odredbe Stečajnog zakona te da je potraživanje Porezne uprave utvrđeno rješenjem nadležnog trgovačkog suda Ministarstvo financija, Porezna uprava podatke o visini duga utvrđenog u stečajnom postupku ne objavljuje iz razloga što se ista objavljuju na e-Oglasnoj ploči sudova.

Radi lakšeg uvida dospjeli i neplaćeni dugovi iskazani su u tri odvojena popisa koji obuhvaćaju: pravne osobe, fizičke osobe koje obavljaju registriranu djelatnost i građane, uz napomenu da se građanima smatraju i fizičke osobe koje su prestale obavljati djelatnost. 

Porezni obveznici su objavljeni redom prema visini duga iskazanog u stupcu 'Ukupni iznos duga'. Radi lakšeg uvida, popisi se mogu pregledati i po županijama kojima prema mjestu prebivališta odnosno sjedišta pripadaju porezni obveznici obuhvaćeni popisom, a za bilo koju informaciju vezanu uz popis porezni obveznici mogu se obratiti nadležnoj ispostavi Porezne uprave.

Sukladno odredbi članka 8. stavka 9. OPZ-a propisano je da popis iz stavka 7. istog članka sadržava: ime i prezime ili naziv poreznog obveznika, godinu rođenja fizičke osobe, mjesto prebivališta ili boravišta fizičke osobe ili sjedišta pravne osobe, iznos duga po vrsti poreza te ukupni iznos duga. Na zahtjev osobe koja dokaže pravni interes, Porezna uprava popis može dopuniti i drugim podacima potrebnim radi nespornog utvrđivanja identiteta pojedinačnog poreznog obveznika s ovoga popisa, kao što su: datum i mjesec rođenja fizičke osobe i ime roditelja fizičke osobe. Osobe čiji su podaci istovjetni podacima koji su objavljeni na popisu dospjelih i neplaćenih dugova, a nisu osobe s popisa, mogu se obratiti nadležnoj ispostavi radi provjere i utvrđivanja identiteta. Pregled poreznih obveznika za koje je utvrđeno da nisu porezni obveznici koji se nalaze na popisu, objavljuje se jednom tjedno na mrežnim stranicama Porezne uprave. 

Porezni obveznici koji nakon objave popisa u cijelosti uplate dug objavljen na popisu u stupcu 'Ukupni iznos duga' brišu se s popisa. Porezni obveznici koji dug uplate u iznosu nakon čega isti padne ispod iznosa koji je kriterij za objavu, na popisu se označavaju posebnom oznakom (!), te se pozicioniranjem na navedeno polje prikazuje poruka: "Temeljem izvršenih uplata s danom dd.mm.gggg. iznos duga niži je od iznosa koji je kriterij za objavu popisa." Brisanje i označavanje obveznika prema navedenim pravilima obavlja se dnevno.

Ministarstvo financija, Porezna uprava je u skladu s člankom 6. Opće uredbe o zaštiti podataka (Uredbe (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ), a u vezi s člankom 8. stavak 7. OPZ-a ovlaštena za objavu osobnih podataka poreznih obveznika dok se svaka daljnja obrada i objava ovih podataka od strane trećih osoba smatra nedopuštenom radnjom kad/ako ne postoji pravni temelj za daljnju obradu i objavu sukladno članku 6. Uredbe ili nekom posebnom zakonu.

Sklapanje upravnog ugovora

Sukladno članku 101. OPZ-a, porezno tijelo i porezni obveznik mogu radi namirenja dospjelog poreznog duga sklopiti upravni ugovor. Upravni ugovor može se odnositi na namirenje poreznog duga u cijelosti ili djelomično te se sklapa u pisanom obliku najdulje na rok od 24 mjeseca. Jedna od bitnijih odredba koje mora sadržavati upravni ugovor je visina poreznog duga i način njegova namirenja te posljedice neispunjenja obveza iz ugovora. Ako Porezno tijelo utvrdi da porezni dužnik ne poštuje utvrđene rokove plaćanja i način namirenja poreznog duga, jednostrano će raskinuti upravni ugovor, a naplata obveze iz upravnog ugovora nastavit će se pokretanjem ovršnog postupka.

Upravni ugovor ne može se sklopiti s poreznim obveznikom čiji je račun blokiran od strane drugih vjerovnika i/ili protiv kojega se provodi postupak utvrđivanja zlouporabe prava u porezno – dužničkom odnosu. Također, upravni ugovor ne može se sklopiti za porezni dug koji je već bio predmetom raskinutog upravnog ugovora, za dug za koji je sklopljen upravni ugovor ili za dug koji je obuhvaćen reprogramom.

Prijedlog za sklapanje upravnog ugovora sadrži: 

−       prijedlog načina namirenja dospjelog poreznog duga (u cijelosti ili djelomično) prethodno usklađenog s poreznim tijelom, ovjerenog pečatom i potpisom ovlaštenih osoba poreznog tijela i poreznog obveznika,

−       prijedlog rokova za njegovo namirenje,

−       osobni identifikacijski broj (OIB) poreznog obveznika,

−       razloge zbog kojih je nastao porezni dug,

−       podatke o strukturi vlasništva poreznog obveznika,

−       podatke o povezanim društvima,

−       popis imovine u vlasništvu poreznog obveznika s iskazanim knjigovodstvenim vrijednostima na zadnji obračunski datum,

−       podatke o sudskim postupcima koji imaju utjecaj na poslovanje poreznog obveznika,

−       prijedlog sredstava osiguranja naplate poreznog duga, sukladno Općem poreznom zakonu,

−       popis dospjelih obveza prema svim vjerovnicima na zadnji obračunski datum, i

−       popis ključnih dobavljača i vjerovnika sa stanjem obveza na zadnji obračunski datum. 

Po zaprimanju prijedloga za sklapanje upravnog ugovora nadležna ispostava Porezne uprave dužna je pozvati poreznog obveznika radi usuglašavanja o podnesenom Prijedlogu i usklađivanja poreznog duga za koji se predlaže sklapanje upravnog ugovora. 

Nakon usklađenja poreznog duga sastavlja se Potvrda o stanju poreznog duga koju pečatom ovjeravaju i potpisuju ovlašteni djelatnik nadležne ispostave i porezni obveznik. Podneseni Prijedlog, Potvrda o stanju duga, očitovanje nadležne ispostave i očitovanje nadležnog Područnog ureda dostavlja se na razmatranje Savjetodavnom vijeću nadležnog Područnog ureda odnosno Središnjeg ureda Porezne uprave, ovisno o visini poreznog duga za koji se predlaže sklapanje upravnog ugovora. Na temelju dostavljene dokumentacije Savjetodavno vijeće odlučuje o ispunjenju zakonom propisanih uvjeta i osnovanosti podnesenog Prijedloga, te o istome sastavlja Zapisnik. O sklapanju upravnog ugovora, a na temelju prijedloga Savjetodavnog vijeća, odlučuje pomoćnik ministra, ravnatelj Porezne uprave odnosno pročelnik nadležnog Područnog ureda. O donesenoj odluci, porezno tijelo obavijestit će poreznog obveznika. 

Obrazac prijedloga za sklapanje upravnog ugovora dostupan je na web stranici www.porezna-uprava.hr ili u ispostavama Porezne uprave. 

Valja istaknuti i načelo dobrovoljnosti ovog postupka, što znači da dužnik nema zakonsku obvezu sklapanja upravnog ugovora za porezni dug, nego je to mogućnost koja može rezultirati lakšim podmirenjem poreznog duga. Porezni obveznik može podnijeti prijedlog za sklapanje upravnog ugovora, a nadležna ispostava Porezne uprave, nakon njegova zaprimanja, otvorit će predmet putem interne aplikacije uredskog poslovanja. Sljedeću fazu postupka sklapanja upravnog ugovora s Poreznom upravom u redovitim okolnostima čini usklađenje stanja poreznog duga te obrada predmeta, nakon čega ispostava Porezne uprave dostavlja područnom uredu Porezne uprave prijedlog za sklapanje ugovora i Potvrdu o stanju duga te očitovanje o bitnim podacima o urednosti poreznog obveznika u poreznom smislu. Područni ured potom obavlja radnje u svojoj nadležnosti i dostavlja predmet na razmatranje Savjetodavnom vijeću Središnjeg odnosno Područnog ureda, ovisno o visini poreznog duga. Kod slučajeva gdje se prijedlog za sklapanje upravnog ugovora ocijeni pozitivno, pristupa se sklapanju upravnog ugovora. 

Upravni ugovor je ništetan ako je protivan rješenju radi izvršenja kojeg je sklopljen. Upravni ugovor je ništetan i iz razloga ništetnosti propisanih zakonom koji uređuje obvezne odnose. 

Upravni ugovor je ništetan i kad je ništetan dio toga ugovora, osim ako bi ugovor proizvodio pravne učinke i bez tog dijela. Ništetnost upravnog ugovora utvrđuje sud nadležan za upravne sporove na temelju tužbe stranke ili javnopravnog tijela. Ništetan upravni ugovor ne proizvodi pravne posljedice. 

Izmjena i raskid upravnog ugovora 

Ako bi zbog okolnosti nastalih nakon sklapanja ugovora, koje se nisu mogle predvidjeti u vrijeme sklapanja ugovora, ispunjenje obveze za jednu ugovornu stranu postalo bitno otežano, ta strana može zahtijevati da se ugovor izmijeni sukladno nastalim okolnostima. O izmjeni ugovora ugovorne se strane moraju suglasiti.

Kad se javnopravno tijelo i stranka ne suglase o izmjeni ugovora ili ako javnopravno tijelo ili treće osobe uključene u upravni ugovor na takvu izmjenu ne pristanu, javnopravno tijelo može jednostrano raskinuti upravni ugovor. Ako stranka ne ispunjava obveze iz upravnog ugovora, javnopravno tijelo jednostrano će raskinuti upravni ugovor. Ako je neispunjavanjem obveze iz ugovora javnopravnom tijelu nastala šteta, to tijelo ima pravo od stranke potraživati naknadu štete.

Javnopravno tijelo može jednostrano raskinuti upravni ugovor i kad je to potrebno radi otklanjanja teške i neposredne opasnosti za život i zdravlje ljudi i javnu sigurnost, ako se to ne bi moglo otkloniti drugim sredstvima kojima bi se manje diralo u stečena prava.

Javnopravno tijelo raskida upravni ugovor rješenjem u kojem moraju biti navedeni i obrazloženi razlozi raskida i određen iznos štete ukoliko je javnopravnom tijelu šteta nastala. Protiv rješenja o raskidu upravnog ugovora može se pokrenuti upravni spor. 

Zbog neispunjavanja ugovornih obveza javnopravnog tijela stranka može izjaviti prigovor. Prigovorom se može tražiti i naknada štete nastale neispunjavanjem ugovora. Prigovor se izjavljuje i predaje tijelu koje na temelju zakona obavlja nadzor nad javnopravnim tijelom s kojim je stranka sklopila upravni ugovor. O prigovoru se odlučuje rješenjem protiv kojeg se može pokrenuti upravni spor.

Raskid upravnog ugovora je moguć ako jedna od stranki ugovora ne ispunjava preuzete obveze ili kada je to potrebno radi otklanjanja teške i neposredne opasnosti za život i zdravlje ljudi i javnu sigurnost, ako se to ne može postići drugim sredstvima s time da se tada privatnoj osobi mora isplatiti naknada štete zbog raskida ugovora. Također, ugovor se može raskinuti i kada se stranke ne usuglase o izmjeni ugovora, ali je i onda javnopravno tijelo dužno nadoknaditi štetu privatnoj osobi. 

Ivan Vidas, struč. spec. oec.

Izvori:
1. Zakon o općem upravnom postupku (NN 47/09)
2. Zakon o koncesijama (NN 69/17, 107/20)
3. Opći porezni zakon (NN 115/16, 106/18, 121/19, 32/20, 42/20)
4. Pravilnik o provedbi Općeg poreznog zakona (NN, br. 45/19, 35/20, 43/20 i 50/20)
5. Zakon o naplati poreznog duga fizičkih osoba (NN 55/13)
6. Stečajni zakon (NN 71/15, 104/17)
7. Zakon o obveznim odnosima (NN 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18)
8. Opća uredba o zaštiti podataka (Uredbe (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ)
9. https://www.odvjetnik-strniscak.hr/strucni-clanci/porezni-dug/
10. https://www.porezna-uprava.hr/bi/Stranice/Upravni-ugovor.aspx
11. Mateja Crnković, Upravni ugovori u posebnom zakonodavstvu Republike Hrvatske, Hrvatska i komparativna javna uprava: časopis za teoriju i praksu javne uprave, Vol. 14 No. 4, 2014, str. 1035-1056.
12. https://www.odvjetnik-strniscak.hr/strucni-clanci/upravni-ugovor/