Budući da provođenje klasičnog poreznog nadzora nije posve udovoljavalo raznovrsnim mogućnostima suvremene tehnologije u smislu elektroničkog poslovanja i uvođenja informatizacije u službama državne uprave, Porezna uprava uvela je elektronički porezni nadzor u porezni sustav RH. Hrvatska Porezna uprava za provedbu e-nadzora primjenjuje računalni program ACL (Audit Command Language) koji omogućuje kontrolu svih podataka nadziranog obveznika i osigurava dokumentiranje ukupnog postupka čuvanjem „loga“ tako da se svaki korak bilježi u logu i na taj način omogućuje pregled, dokumentiranje i ponavljanje provedene analize, a jedan je od vodećih GAS (General Audit Software) za prikupljanje i analizu podataka, izvještavanje, otkrivanje prijevara i kontinuirani nadzor.
E-nadzor je provjera (kontrola) računovodstvenih transakcija i njihovih izvora obrađenih računalno, uz primjenu metoda analize, procjene i testiranja, uz pomoć računalnih programa koji je dio poreznog nadzora podijeljen na cjeline ovisno o tijeku i aktivnostima za vrijeme nadzora. Faze nadzora uključuju planiranje, početak nadzora, utvrđivanje i evidentiranje činjenica o sustavu i podacima, zahtjev za dostavu podataka i testiranje dobivenih podataka, obradu datoteka i njihovu analizu te izvještavanje o rezultatima analize. Nakon e-nadzora u najvećem broju slučajeva slijedi klasični nadzor, tijekom kojega se provjerava konkretna dokumentacija na koju ukaže provjera alatima e-nadzora.
Pravna osnova provedbe e-nadzora
Temelj e-nadzora u zakonodavnom smislu je prvenstveno Zakon o računovodstvu (78/15, 134/15, 120/16) kojim je u članku 8. stavku 1. određeno da se knjigovodstvenom ispravom smatra svaki elektronički zapis o poslovnom događaju te da svaki poduzetnik koji poslovne knjige i knjigovodstvene isprave pohranjuje pomoću elektroničkih aplikacija mora omogućiti tijelu koje obavlja nadzor pravo pristupa, preuzimanja i uporabe tih knjigovodstvenih isprava sukladno člancima 10. i 14. Zakona o računovodstvu.
Također, Opći porezni zakon (NN 115/16) u članku 67. propisuje način na koji su dužni postupati porezni obveznici koji vode knjigovodstvo u elektroničkom obliku kako bi bilo osigurano da podaci pohranjeni na taj način vjerodostojno iskazuju poslovni događaj koji opisuju.
Nadalje, podzakonski akt koji operativno utječe na tijek e-nadzora je Pravilnik o provedbi Općeg poreznog zakona (NN 30/17) gdje se detaljno opisuje oblik, sadržaj, rok i način dostave poslovnih knjiga, evidencija, izvješća i drugih podataka koji se čuvaju u elektroničkom obliku (članci 18. do 31. Pravilnika).
Nestankom papirnatih oblika dokumentacije, e-nadzor sve će više dobivati na važnosti, stoga je važan trend usvajanja poslovnih aplikacija za ispitivanje i provjeru cjelokupnih podataka sadržanih u bazama podataka s pripadajućim transakcijama, što je bitna prednost u odnosu na klasične provjere osobito u većim tvrtkama s velikim brojem poslovnih događaja.
Ana Paštrović, mag. iur.
