"Uz oporavak BDP-a u trećem tromjesečju po stopi od 15,8 posto u odnosu na treće tromjesečje prošle godine, vladina prognoza o rastu od devet posto u ovoj godini doima se izglednom. Realan promet u trgovini na malo u listopadu bio je za 9,5 posto veći nego u listopadu 2020. Ovi pozitivni trendovi očituju se i na tržištu kredita, posebice u kreditiranju stanovništva. Rast ukupnih kredita stanovništvu u listopadu iznosio je 4,1 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine", navode iz Hrvatske udruge banaka (HUB).
Krediti stanovništvu krajem listopada, naime, dosegnuli su 141,7 milijardi kuna, što je za 5,6 milijardi kuna ili 4,1 posto više nego u listopadu 2020. godine, posljednji su podaci HNB-a.
Pritom iz HUB-a napominju da je dinamika i dalje vođena stambenim kreditima čija je međugodišnja stopa rasta stabilizirana malo iznad 10 posto, pri čemu je u listopadu iznosila 10,6 posto. Po podacima HNB-a, stambenih kredita krajem listopada bilo je plasirano je 67,1 milijardu kuna, što je za 6,4 milijarde ili 10,6 posto više nego godinu ranije.
U zonu rasta ulaze i gotovinski nenamjenski krediti sa skromnom stopom od jedan posto na godišnjoj razini, a nakon što su se od početka pandemije kretali u minusu, napomenuli su iz HUB-a. Naime, gotovinskih nenamjenskih kredita bilo je plasirano krajem listopada 53,4 milijarde kuna, što je što je za pola milijarde kuna ili 1 posto više nego u listopadu godinu ranije.
Istodobno, drugi oblici kredita koji su korelirani s osobnom potrošnjom - prekoračenja po tekućim računima i krediti po kreditnim karticama - bilježe pad. To znači da se rast ukupne osobne potrošnje i dalje prvenstveno financira iz rasta neto plaća koje su u listopadu bile nominalno za 5,4 posto i realno za 2 posto veće u odnosu na prošlogodišnji listopad. Doprinos dolazi i od rasta ukupnoga broja zaposlenih, koji je od listopada prošle do listopada ove godine iznosio 2 posto, zamjećuju analitičari HUB-a.
S druge strane, navedeno je u publikaciji, krediti poduzeća još uvijek se ne oporavljaju po značajnijim stopama, no likvidnost sustava je iznimno visoka. Krediti poduzećima dosegnuli krajem listopada 84,4 milijarde kuna, a to je za 0,1 milijardu kuna ili 0,1 posto manje nego u listopadu lani, ali i 0,6 posto ili pola milijarde kuna više nego u rujnu.
Na kunske stambene kredite povijesno najniža prosječna kamatna stopa
Po podatcima HNB-a, prosječna kamatna stopa na nove stambene kredite u kunama u listopadu je iznosila 3,19 posto, što je za 0,65 postotnih bodova manje nego u istom mjesecu lani i predstavlja povijesno najnižu prosječnu kamatnu stopu na tu vrstu kredita.
Kod kredita za ostale namjene prosjek je iznosio 5,33 posto i bio je za 0,49 postotnih bodova niži od usporedive stope u listopadu prošle godine.
U listopadu je prosječna kamatna stopa na nove stambene kredite s valutnom klauzulom iznosila 2,66 posto, isto kao i u rujnu, a za 0,09 postotnih bodova manje u odnosu na listopad 2020. Za kredite s valutnom klauzulom za ostale namjene prosječna kamatna stopa za listopad iznosila je 4,19 posto, što je čak za 0,73 postotna boda manje u usporedbi s prošlogodišnjim listopadom. Ujedno, bila je to povijesno najniža kamatna stopa na ovu vrstu kredita, napomenuli su iz HUB-a.
Između ostalog su naveli i da je stopa neprihodujućih kredita zabilježila smanjenje s 5,1 posto na kraju drugog na 4,7 posto na kraju trećeg tromjesečja, što je također povijesni minimum.
Omjer kapitala hrvatskih banaka i dalje je među najvišima u svijetu, a prešavši 25 posto nalazi se na povijesnom maksimumu.
"To znači da su hrvatske banke spremne podržati nastavak gospodarskog rasta po visokim stopama u nadolazećim godinama", napisali su iz HUB-a.
