Dana 01. rujna 2021. godine otvoreno je Savjetovanje o nacrtu Prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odvjetništvu, s Konačnim prijedlogom zakona, dostupno na portalu e-Savjetovanja, poveznica: https://esavjetovanja.gov.hr/ECon/MainScreen?entityId=17443. Datum zatvaranja Savjetovanja je 01. listopada 2021. godine, dok je očekivana objava izvješća predviđena za 31. listopad 2021. godine.
U ocjeni stanja i prikazu osnovnih pitanja koja bi se trebala urediti novim Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o odvjetništvu, prvenstveno je navedeno da se izradi zakona pristupilo radi usklađivanja s pravnom stečevinom EU koja, među ostalim pobrojanim Direktivama, obuhvaća i Direktivu 98/5/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 16. veljače 1998. o olakšavanju stalnog obavljanja odvjetničke djelatnosti u državi članici različitoj od one u kojoj je stečena kvalifikacija te Direktivu 2006/123/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 12. prosinca 2006. o uslugama na unutarnjem tržištu.
Ujedno je navedeno, među ostalim, da se prijedlogom predmetnog zakona provode mjere Prvog akcijskog plana za liberalizaciju tržišta usluga, prihvaćenog zaključkom Vlade RH od 31. listopada 2019. godine te Akcijskog plana za liberalizaciju tržišta usluga, usvojenog zaključkom Vlade RH od 29. travnja 2021. godine.
Kao razlog izmjena trenutno važećeg ZO-a navodi se, među ostalim, omogućavanje lakšeg obavljanja odvjetništva hrvatskim odvjetnicima u RH i u državama članicama EU te omogućiti odvjetnicima iz država članica EU lakše obavljanje odvjetništva u RH.
Predloženo je da se Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o odvjetništvu donese po hitnome postupku, u cilju što bržeg usklađivanja s pravnom stečevinom EU, odnosno prvenstveno sa zaprimljenim Obrazloženim mišljenjem Europske komisije upućenim RH 2. srpnja 2020. u predmetu povrede br. 2017/4067.
Od najvažnijih prijedloga izmjena i dopuna ZO-a mogu se izdvojiti:
- prijedlog izmjene članka 4. – vezan uz načine obavljanja odvjetničke službe; izričito navođenje da se odvjetnička služba može istodobno obavljati samo u jednom od propisanih organizacijskih oblika, kao i propisivanje mogućnosti da odvjetnik može zasnovati radni odnos kod odvjetnika koji samostalno obavlja odvjetničku službu, u odvjetničkom društvu i kod odvjetnika koji odvjetničku službu obavlja u zajedničkom odvjetničkom uredu;
- prijedlog izmjene članka 12. – predlaže se, među ostalim, da odvjetnik svaki podnesak i ispravu koje sastavi mora potpisati i na njih staviti pečat svog odvjetničkog ureda odnosno potpisati ih kvalificiranim elektroničkim potpisom;
- prijedlog novog članka 15.a naslova „obveza stalnog stručnog usavršavanja“ - odvjetnici su dužni stalno se usavršavati, a program i način provedbe usavršavanja pravilima propisuje Komora;
- prijedlog izmjene članka 22. - trenutno propisuje, među ostalim, u stavku 1. i 2., da odvjetnik može imati samo jedan ured te da zajednički uredi i odvjetnička društva mogu imati više pisarnica, uz uvjet da u svakoj pisarnici stalno radi barem jedan odvjetnik. Novim prijedlogom izmjena i dopuna propisuje se, među ostalim, da odvjetnici, zajednički uredi i odvjetnička društva imaju urede, a mogu imati i pisarnice;
- prijedlog, među ostalim, brisanja stavka 4. iz članka 27. ZO-a. Radi se o prijedlogu brisanja odredbe da „odvjetničko društvo ne može osnovati drugo odvjetničko društvo“;
- prijedlog izmjene članka 27.a, koji bi nakon izmjena i dopuna glasio:
„(1) Odvjetnička društva iz države članice Europske unije i iz države članice Svjetske trgovinske organizacije mogu u Republici Hrvatskoj osnivati svoje podružnice, sukladno obvezama Republike Hrvatske prema međunarodnim ugovorima, zakonu kojim se uređuju trgovačka društva i ovom Zakonu.
(2) Podružnice odvjetničkih društava iz države članice Europske unije mogu u Republici Hrvatskoj pružati pravne usluge koje uključuju usluge savjetovanja o pravu svoje matične države, o pravu Europske unije, međunarodnom pravu i pravu Republike Hrvatske.
(3) Podružnice odvjetničkih društava iz države članice Svjetske trgovinske organizacije mogu u Republici Hrvatskoj pružati pravne usluge koje uključuju usluge savjetovanja o pravu svoje matične države, o pravu Europske unije i međunarodnom pravu.“;
- prijedlog izmjene članka 36.a - izmjene vezane uz upis odvjetnika iz države članice Europske unije u Imenik stranih odvjetnika koji u Republici Hrvatskoj mogu obavljati odvjetničku službu pod nazivom „odvjetnik“.
Prijedlog sadržaja stavka 2. istog članka propisuje da program, postupak i način provedbe ispita iz poznavanja pravnog poretka RH za svakog podnositelja zahtjeva za upis u Imenik stranih odvjetnika utvrđuje Komora, uzimajući u obzir sve vještine i kompetencije koje je odvjetnik iz druge države članice EU stekao u toj ili drugoj državi članici EU ili trećoj državi.
Također, stavkom 3. se predlaže, među ostalim, da je odvjetnik iz države članice EU oslobođen obveze polaganja ispita iz poznavanja pravnog poretka Republike Hrvatske ako se utvrdi da ne postoji znatna razlika između stečenih vještina i kompetencija te vještina i kompetencija potrebnih za upis u Imenik odvjetnika;
- prijedlog izmjene članka 36.b čiji bi, među ostalim, stavak 8. glasio: „Odvjetnik iz države članice Europske unije koji svoju djelatnost obavlja pod nazivom zanimanja iz svoje matične države može osnovati odvjetničko društvo ili zajednički odvjetnički ured te zajedno s odvjetnicima iz Republike Hrvatske zajednički obavljati odvjetničku djelatnost, sukladno odredbama ovoga Zakona i drugim propisima“;
- prijedlog izmjene članka 36.e - među ostalim, uređuje pravo odvjetnika iz države članice EU, koji nije upisan u Imenik stranih odvjetnika, da na temelju članka 36.a, 36.b ili 36.d ZO-a smije obavljati pojedine radnje (sloboda pružanja usluga) u okviru obavljanja odvjetničke službe u skladu s odredbama članka 36.c stavka 1. i 2. ZO-a;
- prijedlog izmjene članka 48., stavka 1., točke 5. - trenutno propisuje da pravo na upis u imenik odvjetnika ima osoba koja ispunjava, među ostalim, uvjet da je završila sveučilišni studij prava na pravnom fakultetu u RH. Izmjenama se predlaže da taj uvjet glasi: „da je završila sveučilišni studij prava na pravnom fakultetu u Republici Hrvatskoj ili kojoj je aktom Komore priznata inozemna stručna kvalifikacija“;
- prijedlog, među ostalim, novog stavka 3. članka 54., na način da obavljanje odvjetničke službe može mirovati i u slučajevima u kojima odvjetnik zbog više sile, izvanrednih događaja ili drugih opravdanih razloga dulje vrijeme ne može obavljati odvjetničku službu;
- prijedlog izmjene članka 56. – uređeni razlozi prestanka prava na obavljanje odvjetništva; kao razlog je dodana i smrt odvjetnika. Novost je i prijedlog ukidanja razloga za prestanak obavljanja odvjetništva za odvjetnike koji više od 6 mjeseci bez opravdanog razloga ne obavljaju odvjetničku službu.
Ujedno, unesen je prijedlog regulacije da odvjetniku iz RH s poslovnim nastanom u drugoj državi članici EU ne prestaje pravo na obavljanje odvjetništva u slučaju stupanja u radni odnos izvan odvjetničkog ureda ako je to prema propisima te države članice EU dozvoljeno (prijedlog sadržaja članka 56. st. 2.);
- prijedlog izmjene članka 78. stavka 1. – protiv drugostupanjske osuđujuće odluke disciplinskih tijela Komore bio bi dopušten priziv Vrhovnom sudu Republike Hrvatske u roku od 15 dana od dana dostave drugostupanjske odluke (prema trenutno važećem zakonu priziv je dopušten samo protiv taksativno navedenih odluka);
- prijedlog izmjene članka 79. – među ostalim, prema stavku 1., disciplinski progon odvjetnika bi zastarijevao nakon 8 godina za teže povrede dužnosti i ugleda odvjetništva, odnosno nakon 4 godine za lakše povrede dužnosti i ugleda odvjetništva (dok sukladno sada važećem ZO-u zastara pokretanja i vođenja disciplinskog postupka za teže povrede dužnosti i ugleda odvjetništva nastupa nakon 4 godine, a za lakše povrede nakon 2 godine od dana izvršene povrede).
Romina Štaba, univ. spec. iur., odvjetnica u Porobija & Špoljarić d.o.o.
Članak je izvorno objavljen na web-stranici Odvjetničkog društva Porobija & Špoljarić d.o.o. dana 06.09.2021. g.
