Za većinu radnika upravo su ljetni mjeseci najiščekivaniji dio kalendarske godine, ponajviše zbog činjenice što većina nas koristi “duži dio” godišnjeg odmora upravo u ovom djelu godine. Pravo na godišnji odmor predstavlja jedno od temeljnih ustavnih prava na koje svaki radnik ima pravo i toga se prava ne može odreći, nadalje to je pravo radnika koje proizlazi iz radnog odnosa i ima mnogobrojne svrhe. Sama svrha korištenja godišnjeg odmora ogleda se između ostalog i u tome da se radniku omogući slobodno vrijeme koje će iskoristiti za odmor, privatne obveze i opuštanje. Kako bi se radniku podmirili određeni povećani troškovi koji mogu nastati prilikom korištenja godišnjeg odmora, poslodavci mogu sukladno poreznim propisima prigodno isplatiti neoporezivu naknadu koja se u praksi naziva regres. Autor u članku detaljnije obrađuje kada se i kome može isplatiti regres za godišnji odmor, koja su ograničenja prilikom isplate te se osvrće na oporezivi i neoporezivi dio regresa.
Pravo na regres za godišnji odmor
Korištenje godišnjih odmora radnika u 2021. godini intenzivnije je krenulo a samim time počet će i isplate prigodnih nagrada koje su u praksi poznatije pod nazivom „regres za godišnji odmor“, od strane poslodavaca. Ako se poslodavac obvezao nekim od izvora radnog prava (kolektivnim ugovorom i/ili pravilnikom o radu i/ili ugovorom o radu) radnicima isplatiti prigodnu nagradu (regres) kao pomoć pri korištenju godišnjeg odmora za 2021., u tom slučaju je to obveza poslodavca. Ukoliko poslodavac nije propisao obvezu isplate regresa, a na to ga ne obvezuje niti kolektivni ugovor poslodavac nema obvezu radniku isplatiti regres. Drugim riječima, zakonska obveza isplate regresa od strane poslodavca prema radniku ne postoji, osim ako to nije regulirano nekim drugim izvorom radnog prava npr. pravilnikom o radu, kolektivnim ugovorima ili samim ugovorom o radu. Ako niti jednim od prethodno navedenih izvora radnog prava nije propisana obveza isplate regresa tada ga poslodavac niti ne mora isplatiti radniku.
Ipak, valja naglasiti da ukoliko niti jednim izvorom radnog prava nije propisana obveza isplate regresa tada ga poslodavac niti ne mora isplatiti radniku. No, ako pravo radnika na regres nije uređeno niti jednim od izvora radnog prava a poslodavac svejedno želi svojim radnicima isplatiti regres onda može sastaviti i donijeti “Odluku o isplati regresa za 2021. godinu.”
Regres predstavlja materijalno pravo radnika koje se može ostvariti na temelju akata (npr. ugovor o radu, pravilnik o radu,) koji uređuju pravo radnika. Ako navedeno pravo nije nigdje propisano tada radnici to pravo ostvaruju na temelju odluke poslodavca gdje utvrđuje kriterije, način i visinu isplate regresa. Svrha regresa je podmirivanje troškova odmora koji radniku nastaju kao povećani troškovi odmora, slobodnih aktivnosti, putovanja i slično i to za vrijeme korištenja godišnjeg odmora.
U praksi regres znači jednokratnu novčanu pomoć odnosno isplatu radniku od strane poslodavca prije korištenja godišnjeg odmora. Regres se može isplatiti najkasnije do dana početka korištenja godišnjeg odmora ili s plaćom za mjesec u kojem se koristi godišnji odmor, a za radnike koji nisu na poslu najkasnije 7 dana prije početka korištenja godišnjeg odmora.
Možemo zaključiti kako pravo radnika na isplatu regresa može biti uređeno na jedan od sljedećih načina:
− pravilnikom o radu,
− kolektivnim ugovorom,
− ugovorom o radu,
− odlukom o isplati regresa.
U slučaju da pravo radnika na regres nije uređeno niti jednim od izvora radnog prava, a poslodavac svejedno želi svojim radnicima isplatiti regres onda može sastaviti i donijeti odluku o isplati regresa za 2021. godinu. Takva odluka onda predstavlja podlogu za isplatu regresa te se njome pobliže definiraju iznosi i uvjeti isplate. Potrebno je skrenuti pažnju kako uvjeti isplate regresa u potpunosti ovise o volji poslodavca (u slučaju da obveza isplate nije uređena nekim od izvora radnog prava npr. pravilnikom o radu, kolektivnim ugovorom ili ugovorom o radu) te je na volju poslodavca prepušteno da definira isplaćuje li svim radnicima jednaki iznos regresa ili će primjerice radnicima koji nisu kod njega bili zaposleni cijelu godinu isplatiti razmjeran dio. Također, ostavljajući prostor za autonomnu odluku poslodavca o isplati regresa moguće je da poslodavac odluči samo određenim radnicima isplatiti regres a pojedine radnike izostavi s planirane isplate regresa. Naravno, u slučaju postojanja diskriminatornih elemenata, isto bi se nepovoljno odrazilo na cijeli kolektiv, radnu atmosferu te je to svakako nešto o čemu poslodavci moraju voditi računa.
Primjer Odluke o isplati regresa
Poslodavac AAA d.o.o., Adresa; BBB 11, 10 000 Zagreb, OIB: 88881234567 (dalje u tekstu; Poslodavac) donosi:
ODLUKU O ISPLATI PRIGODNE NAGRADE (REGRESA) ZA 2021. GODINU
I.
Svim radnicima zaposlenima kod Poslodavca u trenutku donošenja ove Odluke, utvrđuje se pravo na prigodnu nagradu za korištenje godišnjeg odmora za 2021. godinu u iznosu od 1.500,00 kn.
II.
Svi radnici Poslodavca koji su u trenutku donošenja ove Odluke u radnom odnosu s Poslodavcem neovisno o tome nalaze li se na otkaznom roku ostvaruju pravo na isplatu prigodne nagrade za korištenje godišnjeg odmora u punom iznosu, odnosno 1.500,00 kn.
III.
Prigodna nagrada iz točke I. ove Odluke isplaćuje se zajedno s plaćom za mjesec srpanj 2021. godine koja će se isplatiti u mjesecu kolovozu 2021. godine. Iznos prigodne nagrade zaposlenicima će se isplatiti na njihove tekuće račune.
IV.
Ova Odluka objavljuje se na oglasnoj ploči poslodavca.
U Zagrebu, 15.07.2021.
Za poslodavca:
________________
Neoporeziva i oporeziva isplata regresa
Poreznim propisima određuje se može li se i do koje svote isplatiti regres bez obveze obračuna i plaćanja poreza i doprinosa. Prema Pravilniku o porezu na dohodak ("Narodne novine" br. 10/17., 128/17., 106/18., 1/19., 80/19., 1/20., 74/20., 138/20., 1/21.) poslodavac može regres isplatiti neoporezivo i oporezivo.
Poslodavac može svome radniku neoporezivo isplatiti do 3.000,00 kn godišnje prigodne nagrade (regres za godišnji odmor, božićnica, uskrsnica i drugo) i to za tekuće razdoblje. Ukoliko primici po osnovi svih prigodnih nagrada prelaze neoporezivi iznos od 3.000,00 kn, isti se smatraju plaćom te se onda i oporezuju kao plaća. Da bi radnici imali pravo na regres nije dovoljno pozvati se samo na porezne propise, već to pravo treba propisati, odnosno definirati ugovorom o radu, kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili odlukom poslodavca. Ukoliko pravo na regres nije definirano niti jednim izvorom radnog prava poslodavac može neposredno prije isplate regresa sastaviti i donijeti “Odluku o isplati regresa.”
Prema Pravilniku o porezu na dohodak, prigodna nagrada (regres) može se isplatiti neoporezivo:
− ako poslodavac isplaćuje regres fizičkoj osobi –radniku s kojim ima zasnovani radni odnos na temelju ugovora o radu,
− ako isplaćena svota ne prelazi svotu od 3.000 kn godišnje, pod uvjetom da radnik tijekom istog poreznog razdoblja (tekuće godine) od istog ili drugih isplatitelja nije primio ni jednu drugu prigodnu nagradu (npr. božićnicu i/ili uskrsnicu) koja bi prelazila svotu od 3.000,00 kn.
Za neoporezivu isplatu poslodavac je obvezan ispostaviti Izvješće o primicima porezu na dohodak i prirezu te doprinosima za obvezna osiguranja – JOPPD obrazac, najkasnije do 15. u mjesecu za isplate koje su napravljene u prethodnom mjesecu.
S druge strane, ukoliko je poslodavac tijekom poreznog razdoblja (kalendarske godine) isplatio neke od prigodnih nagrada (božićnica, uskrsnica i drugo) treba utvrditi koji je to iznos, odnosno prelazi li svotu od 3.000,00 kuna te je li ostalo još prostora za isplatu neoporezive svote. Ako poslodavac radniku isplaćuje regres u svoti iznad propisane neoporezive svote, razlika između propisane svote i isplaćene svote smatra se dohotkom od nesamostalnog rada odnosno plaćom. U tom slučaju iznos koji prelazi 3.000,00 kn kada se kumulativno uzmu u obzir sve prigodne nagrade isplaćene u jednoj kalendarskoj godini oporezuje se tj. obračunavaju se pripadajući porezi i doprinosi kao i kod plaće. U praksi se isplata oporezive svote regresa može napraviti na nekoliko načina:
− oporeziva svota regresa u određenom mjesecu se isplaćuje prije plaće,
− u određenom mjesecu istovremeno se isplaćuje plaća i oporezivi dio regresa,
− plaća je u mjesecu isplaćena prije oporezivog regresa.
Za oporezive isplate poslodavci također trebaju Poreznoj upravi dostaviti JOPPD obrazac. Na koji način će biti iskazani podaci na JOPPD obrascu ovisi i način na koji će napraviti obračun oporezivog primitka. Obračun poreza na dohodak u mjesecu treba biti kumulativan što znači da poslodavci pri obračunu poreza na dohodak trebaju voditi računa o poreznim razredima i o jednom osobnom odbitku koji se može koristiti za jedan mjesec.
Specifičnosti i ograničenja kod isplate regresa
Radnici koji rade u nepunom radnom vremenu kod poslodavca mogu imati pravo na regres u punom iznosu. Ako kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu nije uređeno drugačije, tada radnicima koji rade u nepunom radnom vremenu poslodavac plaću i druga materijalna prava (regres, jubilarnu nagradu, božićnicu i sl.) utvrđuje i isplaćuje razmjerno ugovorenom radnom vremenu. Međutim, ako je pravo na regres propisano u jednakom iznosu za sve radnike u navedenim izvorima radnog prava ili ako poslodavac donese odluku o isplati regresa u jednakom iznosu, tada pravo na regres ostvaruju jednako i radnici koji rade u punom i radnici koji rade u nepunom radnom vremenu.
Izvorom radnog prava propisuje se iznos regresa a isti može biti utvrđen ili u neto iznosu ili u bruto iznosu. Bitno je znati da se regres može isplatiti u novcu te dati u naravi.
Osim u gotovu novcu, regres za godišnji odmor se može dati i u naravi, sukladno mišljenju Ministarstva financija (Porezne uprave); “Temeljem iznesenog, odredbama Zakona o porezu na dohodak i Pravilnika o porezu na dohodak nije propisan način ostvarivanja navedenih naknada, te proizlazi da se mogu davati i u novcu i u naravi”.
Regres koji se daje u naravi do visine neoporezivog iznosa ne smatra se plaćom. Bez obzira što se navedeni primitak u naravi ne smatra plaćom, u slučaju davanja isti se obvezno iskazuje u Obrascu JOPPD, kao i primici u naravi koji se smatraju plaćom.
Regres do neoporezivog iznosa (do 3.000,00 kn) izuzet je od ovrhe sukladno Ovršnom zakonu ukoliko ga poslodavac isplaćuje na zaštićeni račun radnika. Ipak, ako radnik nema otvoren zaštićeni račun, pa poslodavac isplati regres na tekući račun radnika, tako isplaćeni regres podliježe ovrsi.
Regres kao prigodnu nagradu poslodavac ne može isplatiti radnicima na rodiljnom, roditeljskom dopustu ili bolovanju jer ti radnici koriste prava iz obveznoga zdravstvenog osiguranja i u navedenim razdobljima ne mogu koristiti godišnji odmor što predstavlja uvjet da se regres može isplatiti.
Ako poslodavac isplaćuje regres radniku koji istovremeno radi kod dva ili više poslodavaca u istom poreznom razdoblju (kalendarskoj godini) u kojoj se regres isplaćuje i/ili je tijekom godine imao zasnovan radni odnos kod dva ili više poslodavaca, ali ne istodobno, mora pripaziti na visinu preostalog neoporezivog djela koji može isplatiti po osnovi prigodnih nagrada za pojedinog radnika.
Ivan VIDAS, struč. spec. oec.
