• Europska porezna politika treba se modernizirati uvođenjem učinkovitog minimalnog oporezivanja.
• Jačanjem nadležnih tijela treba se učinkovito boriti protiv štetnog tržišnog nadmetanja.
• Proširenje razmjene poreznih informacija treba poboljšati zajedničku suradnju država članica.
• Uvođenjem poreza na financijske transakcije želi se financijsko tržište uključiti u financiranje javnih rashoda.
1) POREZI ZA SNAŽNU EUROPU
Njemačka će se tijekom svojeg predsjedanja EU-om u drugoj polovici 2020. godine zalagati za snažnu i suverenu Europu. Moderna i inovativna porezna politika bitna je za poticanje gospodarske snage Europe. Takva porezna politika istovremeno je nužna za osiguranje poreznih prihoda država članica. Europska arhitektura za pravedno i učinkovito oporezivanje osigurava tržišno nadmetanje u snažnoj i suverenoj EU, te da države članice raspolažu dostatnim sredstvima za financiranje zajedničkog dobra.
Gospodarske aktivnosti i strukturiranje trgovačkih društava znatno se izmijenilo uslijed digitalizacije. S time povezane porezne izazove najlakše je prevladavati međunarodno usklađenim radnjama. Zato se Njemačka zalaže za postizanje međunarodnog dogovora o pravednoj raspodjeli prava oporezivanja i ugradnje učinkovitog globalnog minimalnog oporezivanja na europskog razini.
Radi osiguranja pravednog oporezivanja u EU države članice su se već 1997. godine usuglasile o formiranju grupe koja se će baviti Pravilima ponašanja za trgovačka društva (Verhaltenskodex) (oporezivanje poduzeća). Zadaća takve grupe isključiti je i ograničiti štetnu poreznu politiku unutar država članica EU. Po toj osnovi grupi je od 2016. godine povjeren nadzor trećih država u pogledu njihova pridržavanja međunarodnih mjera transparentnosti i pravednog oporezivanja, kao i vođenja dijaloga s istim državama. Kako bi se nadalje pojačala učinkovitost grupe koja je bavi Kodeksom ponašanja (oporezivanjem poduzeća), nožno je obnavljanje njezina mandata trajanje kojeg je već duže od 20 godina.
Povrh toga, Njemačka će za trajanja svojeg predsjedanja poboljšati zajedničku suradnju država članica EU u poreznim pitanjima, kako bi se postiglo transparentno i pravedno oporezivanje. Zato je potrebno dalje proširiti razmjenu poreznih informacija. Naročito je potrebno jače koristiti digitalne platforme prilikom izvještavanja o porezno relevantnim djelatnostima.
Njemačka, nadalje, teži postizanju konsenzusa o uvođenju poreza na financijske transakcije. Njemačka namjerava, zajedno s drugim državama članicama EU, u okviru pojačane zajedničke suradnje raditi na snažnijem uključivanju financijskog sektora prilikom financiranja zajedničkog dobra (zajednice).
Radi prevladavanja gospodarskih posljedica pandemije COVID-a 19 potrebno je podjednako štititi i jačati kako zaposlenike, tako i poduzeća. Pravednim i učinkovitim oporezivanjem moguće je u sljedećim godinama osigurati dovoljno nužnih sredstava na raspolaganju. Svaki gospodarski akter treba pružiti primjereni doprinos općem dobru. Našu viziju pravednog i transparentnog oporezivanja u globalno umreženom svijetu najlakše je moguće realizirati zajedničkim postupanjem.
2) OPOREZIVANJE DIGITALNOG GOSPODARSTVA
Za trajanja pandemije COVID-a 19 provedeno je favoriziranje digitalizacije. U izolaciji pojedinci ostaju povezani s obitelji, prijateljima i kolegama. Povrh toga, za gospodarstvo nastaju povećani novi porezni izazovi zbog digitalizacije (npr. zaštita i sigurnost podataka).
Potrebna je opsežna i trajna strategija protiv premještanja dobiti u države s nižim kamatnim stopama kako bi se zajamčila pravedna raspodjela poreznog tereta. Pritom vrijedi načelo da oporezivanje treba uslijediti na mjestu na kojem je stvorena dodana vrijednost.
Odgovor na porezne izazove digitalnog gospodarstva jedno je od središnjih prioriteta njemačkog predsjedavanja EU. Njemačkoj je multinacionalno postupanje važno kako bi se spriječilo razbijanje međunarodnog poreznog okruženja. Ako bi svaka država razvijala vlastitu strategiju za oporezivanje digitalnog gospodarstva, nastaje paralelno okruženje različitih poreznih oblika s različitim područjima primjene. Između ostalog, došlo bi do povećanog administrativnog opterećenja poduzeća, ali potencijalno i do mogućih poreznih praznina u međunarodnom okruženju. Osim toga, fragmentiranje poreznog prava bilo bi kontraproduktivno za jačanje Zajedničkog tržišta EU.
Trenutno se na međunarodnoj razini razrađuje strategija za oporezivanje digitalnog gospodarstva. Skupina G20 nastojat će do kraja 2020. postići suglasje u pregovorima koji se vode pod okriljem OECD-a. OECD provodi konstruktivnu i dinamičnu raspravu te poduzima radnje nužne u borbi protiv nepravednog poreznog nadmetanja na međunarodnoj razini.
|
Već 1923. godine Liga naroda predstavila je izvješće koje se bavi pitanjem koja država treba imati pravo oporezivanja. Međunarodna zajednica usuglasila se da svaka država smije oporezivati one prihode koji su realizirani na njezinom području. U 20. stoljeću to načelno nije bilo teško utvrditi: poduzetnik (poduzeće) morao je biti fizički prisutan u državi u kojoj je htio biti aktivan. Poduzeća su morala, ako su htjela na tržište staviti svoje proizvode i usluge, imati podružnicu. Danas digitalna poduzeća više ne trebaju takvu fizičku nazočnost da bi u nekoj drugoj državi bila poslovno djelatna. Strateškim lokaliziranjem kapitala i nematerijalnih vrijednosti (npr. vlastiti izumi, nazivi marki, izdavačka prava) multinacionalni koncerni svoju dobit mogu premjestiti u države s nižim porezima i time svoj porezni teret svesti na minimum. Zbog snažnog širenja digitalizacije nije moguće digitalno gospodarstvo promatrati kao vlastiti sektor – digitalizacija se tiče gotovo svih gospodarskih područja. Time se problem premještanja dobiti širi na brojne gospodarske grane. Aktivnost OECD-a u suzbijanju nepravednog poreznog nadmetanja Devedeset godina nakon što je Liga naroda predstavila izvješće o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, na zahtjev skupine G20 OECD je prionuo izradi mjera protiv premještanja dobiti i nepravednog poreznog nadmetanja (Erozija osnovice i premještanje dobiti, Base Erosion and Profit Shifting, BEPS). Navedene mjere objavljene su 2015. godine i sadržavaju preporuke za pravedno oporezivanje i transparentnost. Radi dovršetka preostalih radova na području digitalnog gospodarstva (BEPS-1. akcijska točka: „Oporezivanje digitalnog gospodarstva“) trenutno 137 država kroz određene mehanizme suradnje s OECD-om radi na tom području i nalaze se pred prijedlogom konkretnog rješenja koje bi počivalo na dva potporna stupa. Prema prvom stupu, postojeća prava oporezivanja trebaju ostati nepodijeljena (realokacija prava oporezivanja). Prema drugom stupu, treba uvesti učinkovito globalno minimalno oporezivanje. Postignute zaključke trebalo bi posljedično implementirati u okviru EU. |
3) UVOĐENJE UČINKOVITOG MINIMALNOG OPOREZIVANJA
Premještanje dobiti u države s nižim poreznim stopama ne smije se više „nagrađivati“. Globalno učinkovito minimalno oporezivanje treba zajamčiti da svako poduzeće, neovisno od sjedišta svojeg poduzeća ili poslovne jedinice, doprinese pravednom doprinosu financiranju općeg dobra.
Minimalno oporezivanje počiva na njemačko-francuskom prijedlogu i predstavlja dio dvostupnog koncepta OECD-a za oporezivanjem digitalnog gospodarstva. Ako dobit u inozemstvu ne bi bila primjereno oporezivana, države izvora (dakle, države u kojima je dobit ostvarena) smjele bi ubrati razliku između niže porezne stope i minimalne porezne stope. Zato se plaćanje u državama s nižim porezima ne smije uopće ili se smije samo djelomično odbiti na ime poslovnih izdataka. Time će se, s jedne strane, premještanje dobiti učiniti manje atraktivnim, dok će se s druge strane osigurati poreznih prihodi.
Njemačka namjerava za vrijeme svojeg predsjedanja EU-om kreirati put za jedinstvenu implementaciju minimalnog oporezivanja u poreznom pravu EU. Kako bi se moglo suprotstaviti smetnjama Zajedničkog tržišta, pritom je važno analizirati učinke međunarodnog razvitka na EU i konačno to prenijeti u primjerenom obliku u porezno pravo EU:
|
Dvaput godišnje grupa koja se bavi Kodeksom ponašanja (oporezivanjem poduzeća) provjerava pridržavanje standarda za odgovorno postupanje na poreznom području i dokumentira rezultate do kojih dolazi. „Imenovanje i sramoćenje“ pritom se pokazalo učinkovitim, jer su nakon što su bili navedeni u objavljenoj liste brojne države i područja poduzela poreznopolitičke mjere radi postizanja međunarodnih standarda transparentnosti, pravednog tržišnog nadmetanja i implementacije mjera BESP-a. Kao drugi korak, države članice EU u prosincu 2019. godine usuglasile su se o tome da od 2021. godine treba uvesti određene porezne zaštitne mjere protiv izlistanih poreznih područja. |
4) BORBA PROTIV ŠTETNOG POREZNOG NADMETANJA
Grupa koja se bavi Kodeksom ponašanja (oporezivanjem poduzeća) od 1997. nadzire u kojoj se mjeri države članice pridržavaju pravila o borbi protiv štetnog tržišnog nadmetanja. Povrh toga, od 2017. vodi listu nekooperativnih država i područja za porezne svrhe („crna lista“). Zato se zadaće grupe kao „psa čuvara“ pravednog tržišnog nadmetanja proširuje ne samo na države članice EU, već također i na države i područja (tzv. porezne jurisdikcije) izvan EU.
|
Dvaput godišnje grupa koja se bavi Kodeksom ponašanja (oporezivanjem poduzeća) nadzire pridržavanje standarda o odgovornoj trgovini u poreznom području i dokumentira rezultate do kojih dođe. Taktika „imenovanja i sramoćenja“ kroz to se pokazala učinkovitom, jer su nakon objave liste brojne države i područja poduzeli poreznopolitičke mjere kako bi se uskladili s međunarodnim standardima transparentnosti, pravednog tržišnog nadmetanja i implementirali mjere BEPS-a. Države članice EU u prosincu 2019. usuglasile su se o tome da će kao dalji korak od 2021. uvesti određene porezne obrambene mjere protiv izlistanih poreznih područja. |
Načela protiv štetnog poreznog nadmetanja unutar EU koja je grupa koja se bavi Kodeksom ponašanja (oporezivanjem poduzeća) donijela 1997. godine još nisu prilagođena razvitku koji se u međuvremenu dogodio. Ipak, preporuke Akcijskog plana OECD-a protiv premještanja dobiti i nepravednog tržišnog nadmetanja (BEPS), koje su donesene 2015. godine, precizirale su i zaoštrile kriterije odgovornog postupanja u poreznom području. Također se i nadzor poreznih jurisdikcija više ne provodi prema načelima iz 1997. godine, već prema zaključcima Vijeća EU iz 2017. godine.
Različita ovlaštenja na postupanje dovela su do toga da mjere za nadzor poreznih odredbi država članica EU nisu usklađene s mjerama koje vrijede za nadzor poreznih odredbi trećih država (država izvan EU).
Kako bi se izvršavale višestruke zadaće grupe koja se bavi Kodeksom ponašanja (oporezivanjem poduzeća), potrebno je aktualizirati njezin mandat. Prije realizacije tog izazova, potrebno je da se prilikom aktualizacije mandata na odgovarajući način provede aktualna diskusija o minimalnom oporezivanju.
5) JAČANJE ZAJEDNIČKE UPRAVNE SURADNJE PROŠIRENJEM RAZMJENE POREZNIH INFORMACIJA
2011. godine donesena je Direktiva Vijeća 2011/16/EU o administrativnoj suradnju u području oporezivanja (Direktiva o administrativnoj suradnji, DAC), koja je već u nekoliko navrata nadopunjavana i proširivana. Komisija je 15. lipnja 2020. godine iznijela prijedlog za daljom preradom Direktive, koji će Njemačka za trajanja svojeg predsjedavanja uspješno procesuirati.
Prilikom prerade na umu treba imati dva ključna kamena temeljca: s jedne strane, to je optimiziranje već prihvaćenih instrumenata zajedničke upravne suradnje u što se naročito ubrajaju pravne odredbe o zajedničkom nadziranju poduzeća i, s druge strane, to je uvođenje obveze priopćavanja za poduzeća platformne ekonomije s popratnom automatskom razmjenom informacija. Oporezivi prihodi koji bivaju ostvareni putem platforme ne dostavljaju se uvijek financijskim vlastima; rizik otkrivanja je minimalan. Izazovi koji se javljaju zbog rastuće digitalne transformacije cijelih gospodarskih područja nameću rastuće izazove također i pred porezne vlasti svih država članica. Njemačka se zalaže za to da se porezno relevantne informacije subjekata koje djeluju na platformi proaktivno dostavljanju poreznim vlastima na raspolaganje.
Zajedničkom suradnjom na razini EU nije moguće samo zatvoriti praznine u oporezivanju, već standardi priopćavanja, pored ostvarenja Zajedničkog tržišta, odgovaraju pravednom tržišnom nadmetanju između digitalnog i tradicionalnog gospodarstva, te reduciraju troškove koje prilikom izvršavanja obveze priopćavanja odnosno izvršavanja poreznih obveza imaju gospodarski subjekti koji djeluju na platformi i porezni obveznici.
6) POREZ NA FINANCIJSKE TRANSAKCIJE
Rasprava o uvođenju poreza na financijske transakcije na europskoj se razini već godinama angažirano vodi. Deset država članica želi u okviru pojačane zajedničke suradnje uvesti porez na trgovinu financijskim produktima.
|
To je prema članku 326. i dalje Ugovora o funkcioniranju Europske unije postupak u kojem najmanje deset država članica EU može provesti proširenu integraciju ili zajedničku suradnju na nekom području unutar EU, bez da pritom druge države članice EU moraju u tome sudjelovati. Na porezu na financijske transakcije zajednički rade Belgija, Estonija (do prosinca 2015.), Francuska, Grčka, Italija, Austrija, Portugal, Slovačka, Slovenija, Španjolska i Njemačka. |
Zamisao o uvođenju poreza na financijske transakcije na europskog razini nastala je kao posljedica financijske krize 2008. godine; sudionici na financijskom tržištu trebali su snažnije sudjelovati u financiranju rashoda od javnog interesa. Prvotni prijedlog Europske komisije objavljen je 2011. godine. Nakon što se države članice nisu jednoglasno izjasnile za taj prijedlog, konačno je jedanaest država članica odlučilo dalje procesuirati taj porez u okviru pojačane zajedničke suradnje. Budući da višegodišnja rasprava na osnovi prijedloga Komisije EU nije dovela do rezultata, Njemačka i Francuska su se 2018. godine snažno zauzele za to da se ubuduće već postojeći francuski porez na financijske transakcije uzme kao ogledni primjer tog poreza. Druge države članice pojačane zajedničke suradnje slijedile su taj prijedlog.
|
Francuska je 2012. godine uvela porez koji se plaća prilikom trgovanja udjelima francuskih poduzeća s burzovnom vrijednošću većom od 1 mlrd. eura. Ubire se davanje od 0,3 % na protrgovanu vrijednost i to prilikom stjecanja udjela (dionica). Pretpostavka za ubiranje poreza je činjenica da poduzeća čijim se udjelima trguje imaju svoje glavno sjedište na području Francuske. |
Od uvođenja poreza na financijske transakcije očekuje se primjeren i pravedan doprinos financijskog sektora financiranju države. Oporezivanje prema francuskom modelu predstavlja značajan korak prema pravednom oporezivanju financijskog sektora. Na europskoj razini trenutno se raspravlja o poreznoj stopi koja ne bi trebala biti niža od 0,2 %. Istovremeno se očekuje da uvođenje poreza na financijske transakcije neće voditi niti relevantnim negativnim učincima na financijsku stabilnost niti spomena vrijednim negativnim učincima na ponašanje dioničara ili vlasnika štednih uloga. To pokazuju primjeri drugih država u kojima su se slične odredbe već godinama etablirale na nacionalnoj razini.
Njemačko predsjedanje sljedećih će mjeseci u okviru pojačane zajedničke suradnje nastojati postići političko suglasje koje bi u konačnici rezultiralo započinjanjem zakonodavnog postupka u Vijeću,
7) ZAKLJUČAK
Pretpostavka snažne Europe funkcionirajuće je Zajedničko tržište. U tom smislu potrebna je solidna financijska osnova kako bi se mogli financirati nužni rashodi u javnom interesu. Istovremeno se Zajedničko tržište zasniva na gospodarskim snagama poduzeća i njihovoj sposobnosti nametnuti se u okolnostima globalnog tržišnog nadmetanja.
Na europskoj razini solidarna zajednička suradnja i nastojanje postizanja zajedničkih rješenja također će pomoći i prevladavanju gospodarskih posljedica pandemije COVID-a 19. Pravedan i moderan porezni sustav također je neophodan i za ovladavanje budućim izazovima.
Njemačka će zato svoje predsjedanje iskoristiti kako bi zajednički i odlučno nastavila rad na europskoj arhitekturi za pravednim i učinkovitim oporezivanjem. Riječ je o europskim okvirnim mjerama, koja osiguravaju prihode na način da sprječavaju štetno tržišno nadmetanje i dalje jačaju zajedničku upravnu suradnju država članica. Od koordiniranih rješenja u konačnici će profitirati ne samo porezni obveznici, već također i države članice i time europska Zajednica.
Preveo i prilagodio: prof. dr. sc. Nikola Mijatović
